U ponedjeljak 27. rujna, bjelovarsko – bilogorski župan Marko Marušić održao je drugi po redu kolegij s gradonačelnicima i načelnicima s područja Bjelovarsko – bilogorske županije, a kojem su prisustvovali i saborski zastupnici s područja županije, Miro Totgergeli i Vladimir Bilek.
Također, kolegiju je prisustvovao i državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Velimir Žunac koji je održao prezentaciju na temu „Korištenje sredstava iz europskih fondova te nove mogućnosti programskog razdoblja 2021.-2027.“
– Danas samo sudionike kolegija upoznao s prijašnjim periodom od 2014. – 2020. godine, kako bismo vidjeli na kojoj se poziciji nalazi Bjelovarsko – bilogorska županija i da iz te situacije izvučemo određene pouke. Operativni program “Konkurentnost i kohezija” je najveći operativni program, iznosi gotovo sedam milijardi eura i tu smo na 1,02 posto, odnosno na predzadnjem mjestu od svih županija u Hrvatskoj. U prezentaciji smo vidjeli kako ovaj segment puno kvalitetnije provode neke druge županije. To nam svakako treba biti škola, kako bi se naša Županija što kvalitetnije pripremila za ulaganje što više dobivenih sredstava u vrtiće, škole, ceste, domove, energetsku obnovu javnih višestambenih zgrada, nove aglomeracije, nova reciklažna dvorišta i ostalo. Natječaji se pripremaju i tek dolaze, pa vremena za pripremu ima. Bez povlačenja sredstava iz europskih fondova značajniji iskorak u bilo kojoj našoj općini ili gradu nije moguć. Hrvatska će u sljedećem razdoblju na raspolaganju imati više od 183 milijarde kuna. Zaista će biti jako puno mogućnosti za sve, istaknuo je državni tajnik Velimir Žunac.
Na kolegiju se moglo čuti i o sufinanciranju planova razvoja širokopojasne infrastrukture na području Bjelovarsko – bilogorske županije, prezentirana je VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Bjelovarsko – bilogorske županije.
– Na području Bjelovarsko – bilogorske županije bila su tri veća projekta, odnosno jedan klaster oko Bjelovara, jedan oko Čazme, Garešnice i okolnih općina te oko Daruvara i Grubišnog Polja. Svi projekti su napravljeni korektno, uredno su prijavljeni na natječaj od Ministarstva regionalnog razvoja i tada smo čekali kakav će biti odaziv operatera. Nažalost, HT-u i A1 su se u tada značajno srezale investicijske proračune, zbog čega su morali odustati od vrlo ambicioznih planova. U pandemiji koronavirusa smo zapravo vidjeli koliko je ova infrastruktura vrlo važna, poput e-škola i e-zdravstva koje su radile, ali su zbog neadekvatne infrastrukture većini građana bile smanjeno dostupne. Prošli tjedan je HAKOM poslao službenu obavijest na bivše nositelje i sve druge zainteresirane da se krene u izradu dokumentacije koja će biti potrebna za novi natječaj. Rokovi nalažu ugovaranje do kraja drugog kvartala 2022. godine, kako bi se projekt stigao provesti do kraja 2026. Procjena HAKOM-a je oko 20 novih projekata u RH koji će se moći sufinancirati putem raspoloživih financijskih sredstava. Predstoji nam priprema dokumentacije, javna rasprava, preliminarne provjere, konačna provjera od strane HAKOM-a te prijava projekta. Dobra strana cijele situacije je što sada na raspolaganju imamo još jednog operatera, Telemach. Naš prijedlog je da Daruvar više ne sudjeluje u projektu, da smanjimo projektno područje Bjelovara i Čazme te da Grad Garešnica i Grad Grubišno Polje postanu nositelji novog projekta koji će obuhvaćati okolne općine. Ovaj segment biti će stvar dogovora načelnika i gradonačelnika, jer to nije nešto što propisuje HAKOM ili neko drugo tijelo. Nažalost, u Hrvatskoj će biti područja koja i dalje operaterima neće biti zanimljiva, poput Dalmatinske zagore, pojedinih otoka, Ličko – senjske županije i Banovina, detaljno je pojasnio predavač Neven Kaić.
Jedna od tema bila je i problematika zdravstvenog sustava na razini primarne zdravstvene zaštite u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji kao i mogućnosti edukacije lokalnih službenika u Centru za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar o kojima je govorio Saša Križ.
– Na području naše županije, Dom zdravlja u svojoj nadležnosti ima 38 ambulanti opće medicine koje se financiraju iz glavarine HZZO-a. Utvrđeno je da od ukupnog broja, 18 ambulanti se pokriva samo na pola hladnog pogona, dakle glavarina HZZO-a je u pola, u odnosu na trošak kojeg ambulanta stvara. Sukladno ugovoru o radu, Dom zdravlja mora u cijelosti platiti punu plaću za sestru i doktora, zbog čega na mjesečnoj bazi Dom zdravlja gubi oko 300 tisuća kuna, što predstavlja godišnji manjak od tri milijuna kuna. Jedan od naših prijedloga je pokušaj dogovora s HZZ-om o novom ugovaranju zdravstvene zaštite gdje bi se ti kriteriji malo poboljšali i proširili. Dakle, cilj je dogovoriti veće iznose glavarine. Također, u planu je i dogovor o sufinanciranju od strane općina. Zasada u županiji imamo tri nova liječnika, no s obzirom da imamo nekoliko kritičnih područja i dalje smo u potrebi za određenim brojem. Pregovori su u tijeku i nadamo se da će prihvatiti našu ponudu, rekao je Josip Rajković, v.d. Doma zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije.
Od strane načelnika i gradonačelnika mogli su se čuti prijedlozi za rješavanje postojeće problematike, ali i konkretni problemi s kojima se i dalje susreću.
– Naša liječnica je nakon više od 35 godina otišla u mirovinu. Općina je otkupila njezin stan koji se nalazi odmah do ambulante. Stan smo dali na korištenje novom liječniku starom 26 godina i to bez naknade. Njegova obveza je samo plaćanje energenata. Upravo na taj način smo mladog liječnika potaknuli na zapošljavanje u našoj općini, pojasnio je Boro Bašljan, načelnik Općine Hercegovac.
– Više sam puta tijekom proteklih godina upozoravao na lošu organizaciju rada, jer smo i mi u Čazmi imali jednu jako lošu situaciju. Predlažem da napravimo jedan sastanak na kojem ćemo raspravljati o poboljšanju situacije, novim, boljim modelima rada, osiguranju pedijatrijske službe te obnovi zgrade u kojoj rade naši liječnici, istaknuo je Dinko Pirak, gradonačelnik Čazme.
Da je održavanje ovakvih kolegija iznimno važno, potvrdio je i bjelovarsko – bilogorski župan.
– Kvalitetna suradnja župana s gradonačelnicima i načelnicima jedan je od preduvjeta stvaranja boljeg stanja u našoj županiji. O problemima, rješenjima, idejama i mogućnostima napretka moramo razgovarati konstantno, bez ikakvih zadrška i razdvajanja. Zajednički rad je ono što nam daje mogućnost da što bolje i pametnije donesemo odluke na dobrobit cijele županije, odnosno svih gradova i općina, istaknuo je župan Marušić.
Na samom kraju kolegija, ravnateljica CUK-a, Zvjezdana Galkowski upoznala je sve gradonačelnike i načelnike Bjelovarsko – bilogorske županije o edukacijama koje nudi Centra za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar.
