U razdoblju od 20. do 26. travnja, zbog vremenskih nepogoda uzrokovanih niskim temperaturama i mrazom stradale su poljoprivredne kulture na području Bjelovarsko bilogorske županije. Uglavnom je riječ o voćarskim kulturama. Na zahtjev Gradova i Općina, župan Damir Bajs proglasio je elementarnu nepogodu od mraza za područje Bjelovara, Daruvara, Grubišnog Polja te općina Berek, Dežanovac, Kapela, Rovišće, Sirač, Štefanje i Veliki Grđevac. Važno je spomenuti kako je Bjelovarsko – bilogorska županija uputila zahtjev da sve jedinice lokalne samouprave, ukupno pet Gradova i 18 Općina, dostave svoje zahtjeve za proglašenje elementarne nepogode od mraza i to oni kod kojih su nastali zakonski uvjeti za procjenu štete od elementarne nepogode. Konferencija je održana na OPG-u Ledinski u Kovačevcu.
– Kroz osam dana ćemo imati procjenu nastale elementarne štete. Zatim će Županijsko povjerenstvo u suradnji sa Gradskim i Općinskim povjerenstvima izraditi ukupno izvješće i poslati ga u Zagreb. Ovo je druga godina zaredom kako našu županiju pogađaju elementarne nepogode. U 2016. nepogode su zahvatile cijelu županiju, a iznos štete popeo se do preko 100 milijuna kuna, rekao je župan Bajs.
– Štete su gotovo iste kao i prošle godine. Najviše su stradale najzastupljenije sorte. Zbog sustavnog uništavanja voćarstva i nepostojanja Strategije razvoja voćarstva u RH, dolazimo u situaciju, pogotovo ako nam se ne nudi adekvatna pomoć, da će mnogi voćari morati krčiti voćnjake. Da bi se zaštitili od mraza mi moramo napraviti orošavanje, za što po jednom hektaru moramo imati između 500 i 800 kubika vode za akumulaciju. S obzirom na cijenu vode i cijele investicije, mi to ne možemo napraviti. Problem je i cijena naše robe, koja je itekako podcijenjena. Robu prodajemo od 0,80 lipa do kunu i pol, a radi se o robi prve ili druge klase. Za usporedbu, 173 milijuna eura voća je prošle godine uvezeno u Hrvatsku, a sama šteta u voćarstvu u zemlji je bila 70 milijuna eura, rekao je Željko Ledinski, vlasnik OPG-a.
Prema njegovim riječima, na području Općine Rovišće već je iskrčeno više od 15 hektara voćnjaka. Ukoliko se voćarima želi pomoći, smatra kako ih se mora osloboditi od nekih nameta, primjerice komunalne naknade.
– Moj voćnjak se proteže na desetak hektara, ima i mrežu i navodnjavanje, pa je šteta već drugu godinu velika, zbog čega je i naše poslovanje upitno. Primjerice u Austriji je donesen pravilnik na temelju kojeg država pomaže voćarima, donosi odluke o saniranju šteta. Kod mene je pola voćnjaka osigurano, a za drugu polovicu nije bilo novca. Za osigurani dio ćemo dobiti novac, ali tek potkraj godine. Iz resornog ministarstva su u travnju poručili da u državnom proračunu nema novca za odštetu od elementarne nepogode, već se treba okrenuti Europskom fondu za ruralni razvoj. Što nakon takve izjave možemo očekivati? Ništa, kaže Ledinski.
Antun Rukavina također se bavi voćarstvom. Na svom OPG-u broji 16 hektara nasada, od čega 12 hektara jabuka i četiri breskvi.
– Kod nas je situacija nešto bolja, ali ćemo vjerojatno na plodovima imati ozebline. To će utjecati na kvalitetu i cijenu. Roba više neće biti prve klase. Prošle godine smo na jabukama imali stopostotnu elementarnu nepogodu, za razliku od ove godine. Zahvaljujući dobivenoj odšteti, neke smo stvari uspjeli riješiti. Novac je otišao za plaće radnicima i neka zaštitna sredstva, no sve je to minimalno, kaže Rukavina.
