Na Veleučilištu u Bjelovaru održan je 22. studenog simpozij pod nazivom „Izazovi u sestrinstvu – pacijent prije svega“. Ovo je prvi simpozij Veleučilišta, koji je ujedno organiziran povodom obilježavanja 10 godina rada Preddiplomskog stručnog studija sestrinstva. Program je održan u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar, a uz predavače sa Preddiplomskog stručnog studija sestrinstva na simpoziju su gostovali stručnjaci iz Doma zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije, Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije te Opće bolnice Bjelovar, i brojni predavači iz Zagreba, Velike Gorice, Zaboka, Varaždina, Rijeke, i Novog Mjesta u Sloveniji.
Uz brojne teme koje su obrađene na simpoziju, i jedna od onih koje su se provlačile kroz sve teme jest da zanimanje medicinskih sestara kod nas još nije na razini cijenjenosti kao i u drugim državama. Unatoč kvalitetnom obrazovanju i njihovoj predanosti radu zbog kojih, slažu se stručnjaci, naše sestre mogu stajati bok uz bok onima uz razvijenijih zemalja, njihovo zanimanje nije gledano na taj način.
– Ta percepcija može se vezati na povijest gdje je zapravo gledanje na zanimanje do danas ostalo takvo da su medicinske sestre samo pomoćnice liječnicima, a oni su ti koji odlučuju o životu i smrti. To se nastavilo kroz lošu organizaciju medicinskih sestara i ne usustavljeno obrazovanje. Postoje dvije vrste studija, vanredan i redovan. Oni studenti koji idu na vanredan studij ne primaju dovoljno informacija na studiju, a redovni pak imaju fenomenalan obujam informacija ali su hendikepirani jer nemaju iskustva u praksi, navela je doc. dr. sc. Sonja Klauz.
Klauz je također rekla kako je ovo još uvijek ženska profesija u kojoj postoji zbog toga segregacija jer se od žena očekuje da imaju privatan život, obitelj o kojoj brinu, te da zbog toga mogu manje pozornosti i vremena posvetiti svome poslu. Muška zanimanja nisu takva, ona mogu biti javna, ali ženska to ne mogu biti prema ovom gledištu, i žene su time još uvijek zgurane u kut. U Hrvatskoj je takva situacija izuzetno aktualna, žene uglavnom ne razvijaju karijere.
– Upravo zbog toga treba stvoriti jednu kritičnu masu vrhunski obrazovanih medicinskih sestara. Tek kad smo bolji i stručniji možemo parirati muškarcima, zaključila je Sonja Klauz.
O tome kako se bilježi napredak u struci, pa i na samom stručnom studiju nešto više rekla je dekanica Veleučilišta u Bjelovaru Zrinka Puharić koja je napomenula kako je 2009. na prvoj godini studija sestrinstva bilo 56 polaznika, a danas ih studij broji 500-tinjak.
– Sva predavanja danas na simpoziju ukazala su na gotovo eksplozivan razvoj u sestrinskoj struci. Sestrinstvo danas može doći i do doktorata, i to je struka koja je u uzlaznoj putanji. To je naravno i na korist nama kao pacijentima koji ćemo imati obrazovanije medicinsko osoblje koje će skrbiti o nama. Na to se veže podnaslov simpozija „Pacijent na prvom mjestu“. Nakon završetka studija 92% naših studenata u roku od tri mjeseca pronađe posao i to je stvarna statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dio njih naravno odlazi i van, iako nemamo točan podatak koliko. Međutim, s obzirom da je naš studij usklađen sa propisima Europske unije i po završetku nema nostrifikacije diplome i dodatnog polaganja ispita za zapošljavanje u inozemstvu, sigurna sam da su jednako kao i kod nas oni veoma traženi i izvan Hrvatske, navela je dekanica Zrinka Puharić, te kao zadnju statistiku dodala kako je uz trenutnih 500-tinjak studenata na stručnom studiju sestrinstva u ovih 10 godina 600 studenata završilo preddiplomski stručni studij.
