odgoda plaćanja glavnice i redovne kamate,
zateznih kamata te bilo kojih dodatnih vrsta naknada
Hrvatska obrtnička komora obratila se nadležnim institucijama, Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj udruzi banaka na temu najavljene mjere Vlade RH o moratoriju na kredite. Hrvatska obrtnička komora traži jasan stav svih navedenih nadležnih institucija o vrsti i načinu provođenja moratorija na kredite odnosno što će isti značiti za hrvatske obrtnike u budućnosti kada pandemija COVID-19 završi.
Ukoliko će moratorij na kredite značiti obustavu plaćanja anuiteta uz istovremeni obračun pripadajućih kamata za razdoblje neplaćanja kredita, te se takva kamata kasnije bude pripisivala glavnici, obrtništvo nakon pandemije neće moći nastaviti s radom. Veliki dio obrtnika svoje obrte će morati zatvoriti i tražiti rješenje svoje egzistencije na zavodu za zapošljavanje.
Hrvatska obrtnička komora u ime svih svojih članova obrtnika zahtjeva odluku nadležnih institucija kojom bi moratorij na kredite obrtnika uključivao odgodu plaćanja glavnice i redovne kamate, kao i zateznih kamata te bilo kojih dodatnih vrsta naknada. Po isteku roka moratorija na kredite, obrtnici bi nastavili podmirivati svoje kreditne obveze kao da nije ni bilo prekida.
Ovakva odluka morala bi vrijediti za sve hrvatske obrtnike, bez obzira da li je moratorij na kredite obrtnik zatražio ili ne, a kroz Opoziv suglasnosti banke za otplatu kredita izravnim terećenjem te kroz ujednačen pristup i postupanje svih banaka.
Isti zahtjev Hrvatska obrtnička komora podnijela je i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za moratorij na leasinge obrtnika te ujednačen pristup i postupanje svih leasing društava prema hrvatskim obrtnicima.
S ciljem očuvanja radnih mjesta, Hrvatska obrtnička komora poslala je Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijedlog dopune mjere ‘Stalni sezonac’ koja trenutno ne uključuje sezonske obrtnike kojih u Hrvatskoj ima oko 7 500.
Uključivanje sezonskih obrtnika u mjeru ‘Stalni sezonac’ je nužno jer oni rade u svom sezonskom obrtu minimalno 6, a maksimalno 9 mjeseci u godini kao samozaposlene osobe te su kroz to vrijeme aktivni osiguranici i obveznici plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a sezonsko obavljanje obrta ponavljaju iz godine u godinu.
