Nakon Aktualnog sata i sat rasprave o rezultatima financijskog poslovanja trgovačkih društava s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, uslijedila je rasprava o Izviješću rada Udruge umirovljenika BBŽ-a.
Vijećnik Zlatko Barila (HSU) koji je ujedno i predsjednik Županijskog odbora Hrvatske stranke umirovljenika, u svom uvodnom govoru je rekao:
– Uputio bih čestitku povodom prvog listopada, odnosno Međunarodnog dana starijih osoba. U zadnje vrijeme, nažalost taj datum kao da se malo gura pod tepih, iako postoje jasna prava starijih osoba i potreba za njihovom skrbi. Također, čestitao bih svima vama i nama koji smo donosili odluke za razvoj županijskog gospodarstva. Potrebno se je usredotočiti na razvoj urbanizma, prostornog planiranja, komunalne infrastrukture i ostalih komunalnih potreba za one koji žele investirati. Često se kroz javna glasila čuju razne nebuloze, krive informacije i manipulacije. Zato ću vam reći jednu konkretnu istinu, da od 37 milijardi kuna koje idu za ( staračku ) populaciju i stalnoj mantri da država treba izdvojiti 17 milijardi iz proračuna, istina je slijedeća. Od tih 17 milijardi, pet se isplaćuje umirovljenicima koji su to zaradili i koji su svoj novac uložili za kvalitetniji i bolji život u starosti. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je nažalost 2.600 kuna. Prosječna braniteljska mirovina je 5.616 kuna. Umirovljenici HVO-a koji u prosjeku imaju 7 godina radnog staža, primaju 2.964 kune, što je za jednu četvrtinu više od prosjeka radničke mirovine. Žalosno je da barem jednom u godini nemamo tematsku raspravu saborskog odbora koja bi se bavila goručim problemima koji tište umirovljenike. Zadnje tri godine plaće su rasle 16,5 posto, mirovine 7,2 posto. Sve dublje i dublje siromaštvo umirovljenika možemo očekivati. Zato zahvaljujem svima koji su podigli ruku prilikom donošenja proračuna i da smo tih milijun kuna uputili prema našim umirovljenicima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, rekao je Zlatko Barila (HSU).
– Umirovljenici su dakle dobili milijun kuna. Na brzinu sam izračunao da je 364 tisuće kuna isplaćeno svim udrugama umirovljenika na području županije. Zanima me gdje je razlika do milijun kuna? Gdje se nalazi? A sad ćemo malo o hrvatskim braniteljima i njihovim pravima. Gospodine Barila, Hrvatska je bila napadnuta od strane agresora. Ovi ljudi ovdje i ja to jako dobro znamo, jer se na našoj koži puno toga manifestiralo. Mi nismo željeli rat i nismo htjeli biti vojnici, ali šta smo mogli učiniti? Pred time ne treba zatvarati oči. Nažalost, imamo poginule i imamo obitelji poginulih branitelja. Imamo invalide Domovinskog rata. I imamo činjenicu da u ovom trenutku od otprilike milijun i 200 tisuća umirovljenika imamo 70 tisuća ljudi koji su ostvarili mirovinu na osnovu svog sudjelovanja u ratu. Ispod svake je razine sa ove govornice govoriti na takav način. Hoćete li vi za moju invalidnosti i sve moje gelere i metke koje imam u sebi preuzeti sve moje beneficije i benefite koje imam?, upitao je Ivica Vranjić (HDZ).
– Ja nisam nikoga napao, tako da ne znam zbog čega se braniš. Samo sam rekao činjenice. Žao mi je što si ranjen, ali i ja imam spomenicu Domovinskog rata jer sam i ja u njemu sudjelovao. Ja jako dobro znam gdje sam bio i što sam radio. Nikoga nisam u svom obraćanju napao, čak sam se distancirao da ne želim komentirati visinu tih mirovina. Želim da javnost zna istinu i naravno da će se znati gdje je onaj ostatak novca za kojeg ti pitaš. Postoje redovita izvješća, uzvratio je Barila.
– U proračunu za 2018. godinu postoji milijun kuna za udruge umirovljenika. Ovdje govorimo o izvješću za 2017. godinu. U 2017. smo imali 500 tisuća kuna za udruge umirovljenika. Ostatak je dodjeljen za hladni pogon, razne aktivnosti umirovljenika koje nisu bile prema javnom pozivu. Za sve postoji transparentno izvješće o radu. Doslovno, za svaku kunu imamo potpisane ugovore sa svim udrugama, pojasnila je pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu zaštitu i umirovljenike BBŽ-a, Jasmina Radojčić.
– Mislim da je gospodin Barila ipak pogriješio. Možemo mi govoriti o prosječnih sedam godina radnog staža, ali to su ljudi koji su ranjeni i koji su izgubili radnu sposobnost. Nitko si to nije u životu sam poželio i prizvao. To su ljudi koji su prošli invalidske komisije i kojima je dodjeljen status nesposobnosti za rad. Imamo i drugu kategoriju vojnih umirovljenika. Oni su odradili 30 godina i otišli u mirovinu. Zato nemojmo brkati lončiće, jer braniteljima nije lako, rekao je Ivan Filipović (HDZ).
– S obzirom da sam zdravstveni djelatnik osjećam potrebu da nešto kažem. Gospodine Barila, mogu vem reći slijedeće. Nije isto zdravstveno stanje prosječnog umirovljenika koji nakon 40 godina svog radnog staža ode u mirovinu i branitelja koji je sa 20 godina bio pet godina u ratu i nagledao se svega i svačega. Istina je da je životni vijek branitelja puno kraći i da su kod njih prisutna češća oboljenja i zdravstvene poteškoće. Zato nemojte uspoređivati branitelje i njihove mirovine i svoje, rekla je Anamaria Šepl Plentaj (HDZ).
– Jučer na Odboru za umirovljenike govorili smo o raznim temama, ali prije svega kao predsjednik Bloka umirovljenika Zajedno BBŽ-a i predsjednika Bloka umirovljenika Zajedno iz Garešnice, želim se županu Bajsu zahvaliti za ovih milijun kuna. To je peta godina da župan zajedno sa pročelnicom sudjeluje u ovim projektima vezanima za umirovljenike. Polako je zaživio i projekt zapošljavanja, pa je tako u Garešnici zaposleno 25 žena u sklopu projekta „Zaželi“, poručio je Siniša Glavaš (BUZ).
– Nigdje ne vidimo koje povjerenstvo odlučuje o dodjeli sredstava. Ovo je vrlo sklizak politički teren, jer znamo da u vladajućoj županijskoj koaliciji ima puno umirovljenika. Molio bih da u tom povjerenstvu bude oporba kako bih sve bilo transparentnije. Želio bih da ljudi treće životne dobi, i to apsolutno svi dobiju i ove godine božićnicu od 300 kuna. Obećavam da kada se HSS vrati u ovu Županiju, da će onda to tako i biti, naglasio je Ivan Beljan (HSS).
– Do 2013. godine Bjelovarsko – bilogorska županija izdvojila je 12 tisuća i 700 kuna za potpore umirovljenicima. U svojim predizbornim aktivnostima, dao sam obećanje da ćemo pomagati osobama starije životne dobi, na mnoge načine. Svi ćemo jedan dan biti dio te skupine ljudi i kada do toga dođemo želim da budemo dio ukupnosti jedne zajednice koja brine o svojim sugrađanima. Obećali smo još 2013. godine da ćemo napraviti program za umirovljenike. Tako je i bilo, jer smo te godine uveli novčane potpore za umirovljenike. Rekli smo da ćemo osnovati Odbor za umirovljenike, koji je potom osnovan i koji djeluje. U tom su odboru predstavnici i oporbe i vladajućih. Uveli smo i savjetnika za umirovljenike, koji umorivljeničkim udrugama pomaže u programima vezanim za županiju, programima potpore koji se kandidiraju prema fondovima EU. Za 2017. godinu smo imali 370 tisuća kuna, a ove čak milijun kuna za umirovljenike. Predložili smo da potpore ne idu samo maticama umirovljenika već svima onima koji predstavljaju umirovljenike. Također, do sada smo financirali program „Pomoć u kući“ koji je većinom okrenut prema umirovljenicima, program „Žena 50+“ koji se većinom financira EU novcem. Županija je dobila sredstva za kompletnu energetsku obnovu Doma umirovljenika i dom će biti obnovljen u cjelosti, od podruma do krova. Tko dijeli novce, odnosno tko je u povjernstvima? Reći ću da svi vi županijski vjećnici dobivate županijski glansik u kojemu su naznačena rješenja, pa su vam sve informacije na taj način i dostupne. Prije nego sam došao na mjesto župana, umirovljenici su od Županije primali 12 tisuća kuna iz proračuna. Volio bih da i gradovi slijede naše primjere, pojasnio je župan Damir Bajs.
– Ne znam zašto naš bivši župan Miroslav Čačija ne odgovara na ovakve rečenice župana Bajsa. Ja mogu zaključiti da većina ljudi iz treće životne dobi od ovih milijun kuna Županije nema koristi, uzvratio je Beljan.
– Znate da sam županijski predsjednik Matice umirovljenika i želio bih napomenuti i potvrditi da su ovi novci od velike koristi za stariju populaciju. Imamo preko 20 tisuća umirovljenika, dok Matica umirovljenika broji sedam tisuća. Siromašni umirovljenici maticu vide kao jednu vrstu slamke spasa putem koje se mogu povoljnije nabaviti meso, jabuke i ostale potrepštine za život. Iznos o kojem danas govorimo, nažalost ne može povećati mirovine, ne može rješiti sve goruče probleme. Slijedeći put kada bude okupljanje od oko 700 umirovljenika, sve ću vas pozvati da vidite koja je to radost okupljanja, kako se vesele, plešu i druže. Umirovljenici na takav način zaboravljaju na poteškoće i probleme. Gledamo da što više umirovljenika se druži, sudjeluje u raznim aktivnostima, natjecanjima, idemo na izlete. To su sitne radosti za osobe treće životne dobi, rekao je Željko Held (SU).
Na kraju rasprave, Izviješće je o radu Udruge umirovljenika Bjelovarsko- bilogorske županije za 2017. godinu prihvaćeno je jednoglasno.
Pod šestom točkom dnevnog reda donosila se Odluka o davanju ovlaštenja županu Bjelovarsko – bilogorske županije za Sporazum sa Državnim hidrometeološkim zavodom. Uslijedilo je uvodno pojašnjenje od strane župana Bajsa.
– BBŽ je prijavila dvije naše škole na natječaj Ministarstva prosvjete za Centar kompetencije koji je bio vezan uz mogućnost da se naprave sadržaji koji bi omogućili da to bude Regionalni centar za taj dio Hrvatske. Natječaj je vezan za Medicinsku školu i predviđa dogradnju objekta koji bi bio Centar kompetencije. Vrijednost projekta bi trebala biti oko 30 milijuna kuna. Što se tiče naše prijave, mi moramo imati građevinu koja će se u dozvoli voditi kao dogradnja postojeće škole. Sredstva EU se u Hrvatskoj ne smiju trošiti za gradnju novih školskih objekata, ali se može za nadogradnju. Postoji problem koji nije vezan za investiciju, a to je meteorološka postaja koja pokriva Bjelovar. Ona mora izdati suglasnost za gradnju, odnosno nadogradnju koja neće biti tik do postaje, no oni smatraju da će se samom gradnjom u blizini poremetiti parametri praćenja vremena. Kroz razgovor smo došli do zaključka da su spremni da im se osigura nova lokacija za rad na području Bjelovara. Ukoliko im mi osiguramo adekvatni zamjenski prostor, Županija će dobiti suglasnost za nadogradnju. Što se mene tiče, mi smo spremni i kupiti zemljište i predati im ga na korištenje. Još ne znamo gdje bit ta lokacija točno bila, rekao je župan Bajs.
– Tko zna kako Medicinska škola radi, taj zna da ta škola i zaslužuje da postane Centar kompetencije. Kada se već ide u nadogradnju srednjoškolskog centra, zanima me da li se razmišljalo o još jednom projektu, a to je dogradnja školske zgrade u smislu dogradnje restorana orvorenog tipa koji bi itekako bio potreban Turističko – ugostiteljskoj i prehrambenoj školi za provođenje prakse? Mislim da tamo ima dovoljno prostora za to, upitala je Andrea Prugovečki Klepac.
– Mi smo zatražili dio zemljišta u gradu koji bi se predao školama. U okviru ukupnih aktivnosti, dogovorili smo se da Županija preda zahtjev za taj segment uđe u ugovor o darovanju i Ministarstvo imovine je to zemljište poklonilo Gradu Bjelovaru na kojem će se izgraditi stadion. Mi smo na izvedbu prostornog plana Grada Bjelovara dali primjedbe da se utvrdi namjena školskih objekata, jer se ne može graditi ukoliko nemamo namjenu. Do tada je tamo bio predviđen samo sportski objekat. Kada se to točno utvrdi, naši će projektanti napraviti detaljan plan aktivnosti na tom djelu na kojem će se graditi. Jedan o planova je i da sve škole prijeđu u jednosmjenski rad. Upravo gradnjom Centra kompetencija, Medicinska škola prelazi na takav rad, odgovorio je Bajs.
Na kraju rasprave utvrđeno je jednoglasno donošenje Odluke o davanju ovlaštenja županu Bjelovarsko-bilogorske županije za sporazum s Državnim hidrometeološkim zavodom.
1 komentar
Uzalud vam trud svirači hahahahhahaha