Uoči 16. Međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu, Bjelovarski sajam bio je domaćin programa edukacije za pčelare. Pčelari su u subotu 19. siječnja mogli na nekoliko različitih predavanja koja su održali stručnjaci iz Pčelarskog saveza i Ministarstva poljoprivrede čuti brojne savjete iz dobre pčelarske prakse, kao i upoznati se sa izazovima modernog pčelarenja.
Vladimir Maturanec, predsjednik Pčelarske udruge „Bilogora“ rekao je kako naša županija ima oko 350 registriranih pčelara.
– Teško je doći do podataka o točnoj proizvodnji, ali prošla godina nam je po pitanju prinosa bila dobra i pčelari su zadovoljni. Najveći problem imamo sa gubitkom u košnicama. Imali smo problema sa bolestima koje se ne mogu sanirati kad počne zima, pa nam je osnovni problem briga o zdravlju pčela. Danas smo na edukaciji ponovo čuli dobrih informacija. Inače, po sedmi put se u ovo doba održava edukacija i pokazalo se da je za nju uvijek velik interes. Mi imamo proizvodnju pod vedrim nebom i nikad nismo potpuno sigurni. Zato je pčelarima koji se bave isključivo time potrebno puno truda i rada da uspiju, a informacije dobro dođu. Mladi se odlučuju za pčelarenje ali teško i ne u onoj količini u kojoj bismo htjeli. Također, ne možemo poreći da su i pčele osjetljive na klimatske promjene pa i to utječe na ukupnost situacije, rekao je o stanju u pčelarstvu Vladimir Maturanec.
O aktualnostima u pčelarstvu dodao je Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, koji je rekao kako bi ovu godinu mogli proglasiti godinom Hrvatskog meda s obzirom da je u pogon stavljena nacionalna staklenka za med što je najveći marketinški iskorak, a promijenili smo i pravilnik o medu inzistirajući na tome da na deklaraciji bude točno navedena zemlja porijekla.
– Ovo je prekretnica u nastojanju da naše pčelarstvo podignemo na razinu europskog kroz narednih nekoliko godina. Prošla godina bila je nešto izdašnija u proizvodnji. Zasad nemamo načina točno odrediti količinu proizvodnje, međutim proveli smo pilot projekt u Virovitičko-podravskoj županiji čiji je cilj odrediti točnu proizvodnju i uspjeli smo. Ukoliko se utvrdi da je pouzdan i dobar proširit ćemo ga po Hrvatskoj. Bitno je reći da imamo suficitarnu proizvodnju, ali nažalost uvoz koji imamo umanjuje naše mogućnosti plasmana na domaćem tržištu. Upravo stoga radimo na marketingu putem nacionalne staklenke i brendiranja kako bismo i podigli svijest kod potrošača, objasnio je Željko Vrbos te dodao kako se radi i poseban projekt slavonskog meda koji će po prvi puta na europskom tržištu biti ponuđen s markicom izvornosti našeg područja.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne agencije Dubravka Živoder objasnila je kako pravo korištenja nacionalne staklenke imaju hrvatski pčelari koji su registrirani kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ili objekti za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda. Moraju biti i evidentirani u registru pri Hrvatskom pčelarskom savezu.
– Nijedan pčelar koji ima pravo na nacionalnu staklenku ne može staviti staklenku na tržište bez oznake „Med hrvatskih pčelinjaka“, što ga čini prepoznatljivim. Svaki potrošač može pritom očitati i serijski broj i preko aplikacije doći do svih informacija o pčelaru i medu koji konzumira. Tek smo krenuli s prodajom na hrvatskom tržištu, a nadamo se i kasnijem plasmanu na europskom tržištu. Interes pčelara je doista velik na nacionalnu staklenku. Ministarstvo poljoprivrede ulaže sve napore da je naknada za korištenje što niža jer je ipak cilj da svi radimo u sinergiji, dodala je Dubravka Živoder.
Jedan od lokalnih pčelara koji se odlučio na korištenje nacionalne staklenke je i Milan Jantolek koji je pojasnio kako mu nacionalna staklenka pruža mogućnost prezentiranja svog proizvoda.
– Na taj način možemo kupcima lakše dokazati da imamo kvalitetan vrhunski med. Još uvijek nisu svi kupci upoznati s nacionalnom staklenkom međutim polako pojašnjavamo i educiramo. Sama tehnologija time malo poskupljuje jer moramo dati med na testiranje, moramo napraviti nove etikete koje odgovaraju parametrima da bi se mogle uklopiti s ostalim oznakama, i staklenku nabavljamo po nešto višoj cijeni no dosad ali to ne bi trebalo utjecati na poskupljenje meda, rekao je Jantolek, koji u svojoj ponudi ima bagrem, lipu, kesten i cvjetni med Bilogore, i zadovoljan je prošlogodišnjim prinosom.
Što se tiče bolesti pčelinjih zajednica one nažalost ostaju bez obzira na dobre ili loše godine, a među njima je varoa koja se prati već godinama i utječe na velike gubitke u pčelinjim zajednicama. U našim krajevima je prisutna već 30 godina i osim što uništava pčelinje zajednice, kroz prenošenje virusa uzrokuje i naknadne štete.
– Postoji desetak odobrenih preparata za borbu protiv varoe, a njeno praćenje s obzirom na razvoj se ne smije propustiti tijekom cijele godine. Ovisni o praćenju i zaraženom broju treba pristupiti i tretiranju. Iako se prate zimski gubitci, nemamo točan podatak koliki je gubitak ova bolest uzrokovala, naveo je Jaroslav Vrbicky, dipl.ing.agr. iz Ministarstva poljoprivrede.
