„Grass Croatia“ naziv je europskog projekta koji se proteklih godinu dana provodio u Hrvatskoj. Cilj projekta bio je podići svijest o ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, njenom značaju za ruralne krajeve i njihov razvoj kao i razvoj poljoprivrednih gospodarstava, te za kvalitetu i sigurnost hrane. Završna konferencija za medije održana je 27. lipnja u prostorijama Županijske komore Bjelovar, a na njoj su predstavnici Hrvatske poljoprivredne agencije, koja je osmislila projekt, predstavili svoj rad u proteklih godinu dana, te način na koji su proveli projektne aktivnosti.
– U ime Hrvatske poljoprivredne agencije mogu reći da smo u ovih godinu dana imali doista izvrsnu suradnju sa nizom institucija u Hrvatskoj, pa tako i sa nizom osnovnih škola, našim uzgajivačima i stručnjacima. Mislim da smo puno postigli kroz škole u približavanju poljoprivrede najmlađim članovima našeg društva, neovisno o tome da li će oni jednog dana biti poljoprivrednici ili samo potrošači hrane. S druge strane ono što smo uvidjeli je da nam je manjkavost u tome što nemamo puno iskustva u procesu pa moram proći neke etape da bismo se osjetili sigurnijima. Kroz ovih godinu dana trajanja projekta smo puno toga i mi naučili. S vremenom znate što trebate raditi i kako neke stvari provesti, pa sad znamo pomoći u tome i ostalima koji tek ulaze u neki projekt. Prvenstveni cilj projekta je bio usmjeriti se na mlade. O poljoprivredi svi misle da sve znaju, ali kad se dođe do konkretnih saznanja, tad se zapravo vidi da su naša znanja u nekom dijelu manjkava ili jako općenita pa ne znamo problem u dubinu. Stoga ovakvi projekti mogu pomoći da se poljoprivreda približi i općem građanstvu, mogu pomoći poljoprivrednicima da im ukažu na puteve kojima mogu promovirati i poticati svoju poljoprivrednu proizvodnju i time plasirati svoje proizvode prije svega na domaćem tržištu, a to je upravo svrha ovog projekta, rekla je dr.sc. Marica Dražić iz Hrvatske poljoprivredne agencije.
Projekt je bio namijenjen nezaposlenima, onima koji razmišljaju o bavljenju poljoprivredom, regionalnim razvojnim agencijama, konzultantima koji savjetuju poljoprivrednike u području ruralnog razvoja, savezima uzgajivača, udrugama poljoprivrednika, i kao što je rečeno osnovnim i srednjim školama te agronomskim fakultetima. Projekt je financiran uz potporu Europske komisije, a teme koje su u njemu obrađene sezale su od prilagodbe klimatskim promjenama i proizvodnji ekološke hrane do oscilacija u ponudi i potražnji poljoprivrednih proizvoda, te zaštite autohtonih poljoprivrednih proizvoda. Kao i u svim granama gospodarstva naglasak je stavljen na stalno usavršavanje i dijeljenje dobre prakse.
– Projektom smo dali velik doprinos u informiranu javnosti s naglaskom na mlade jer nam je cilj zadržati mlade na ruralnim područjima i a se bave poljoprivredom. Prosječna starost naših poljoprivrednika je 60 godina. Imamo svega 4,5% mladih što je nekih 8300 mladih poljoprivrednika, od čega je 32% žena poljoprivrednica. Završnom konferencijom smo željeli dati poticaj i ostalim institucijama koje su sudjelovale u projektu da apliciraju na projekte koji su sufinancirani od Europske unije, i da se prepoznaju kroz naš projekt i sudjeluju u projektima. U odnosu na druge europske zemlje mi smo tek počeli s projektima i puno toga još trebamo uskladiti sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije, te koristiti njihova iskustva koja su već oni prezentirali. Prvenstveno moramo puno učiti i naše poljoprivrednike i buduće poljoprivrednike, zaključila je Vesna Bulić, dipl.ing. također iz Hrvatske poljoprivredne agencije.
