Marija Čatipović iznijela da je broj dojene djece u prvih šest mjeseci starosti s 20% porastao na preko 50%.
U srijedu, 23. studenog, u prostorijama Visoke tehničke škole u Bjelovaru održan je seminar o ulozi pravilnog dojenja pod nazivom “Skrb o majci i djetetu – zrcalo društvene zrelosti” – Uloga ljekarnika u promicanju dojenja. Organizatori seminara bili su Visoka tehnička škola Bjelovar i Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo u suradnji s Ministarstvom zdravlja, UNICEF-ovim uredom za Hrvatsku, Hrvatskim farmaceutskim društvom, dok je pokrovitelj seminara bila Bjelovarsko-bilogorska županija.
Predavači seminara bili su iz područja medicine i farmacije, Maja Jakševac Mikša (doc.dr.sc.) Anita Galić (mag.pharm.), Josip Gregurić (prof.dr.sc.), Anita Pavičić Bošnjak (doc.dr.sc.), Milan Stanojević (prof.dr.sc.), Zrinka Puharić (dr.sc.), Mirna Žulec (viši predavač), Marija Čatipović (prim.mr.sc.), Katarina Fehir Šola (mag.univ.spec. Fitoram) i Ruža Bundović (mag.pharm.).
Doktorica Marija Čatipović koja je ujedno i jedan od organizatora ovog seminara, istaknula je da mi kao društvo u cjelini, kad je u pitanju dojenje, nismo nažalost previše zreli, ali mi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji jesmo.
– Mi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji već dvadesetak godina korak po korak radimo na tome, a osobito je to intezivno u zadnje tri do četiri godine s ulaskom u program “Županija prijatelj dojenja”. Stoga mislim da smo mi u našoj županiji itekako zreli za ono u što ulazimo. Što se tiče ove teme “Uloga ljekarnika u promicanju dojenja”, kao što znate prva smo županija u promicanju dojenja, stoga je u redu da budemo prvi i u tome, i da prvi seminar bude kod nas. Tema je zaista važna, ljekarnici češće vide buduće majke ili mlade majke nego liječnici. Uzmimo samo primjer kupovanja zamjenskog mlijeka i ulogu ljekarnika da dobrim savjetom i pozitivnom stavom prema dojenju pripomognu u u njegovu odabiru.
Doktorica Čatipović je također istaknula da se aktivnosti programa “Županija prijatelj dojenja” provode u svim gradovima naše županije, a ne samo u Bjelovaru.
– Naš uspjeh vidim u tome, da više nema neugodnih upita majkama koje doje svoju djecu na javnim mjestima. Naravno, još uvijek ima prostora za djelovanje i napredak u smislu da što veći broj ljudi iz naše okoline pozitivno reagira na dojenje. Što se tiče broja dojene djece, on je svakako porastao u ovih 20 godina, od samo 20% u prvih šest mjeseci starosti došli smo na preko 50%. Uz sve to, i dalje je pred nama veliki posao u vidu evaluacije samog dojenja, tako da ima posla i dalje, rekla je doktorica Čatipović.
Josip Grgurić, predstavnik Programa promicanja dojenja u Hrvatskoj prvo je ovom prigodom čestitao Gradu Bjelovaru na dobivanju naslova “Grada prijatelja djece” .
– Program “Rodilišta prijatelji djece” počeo je prije 25 godina u svijetu, a u svezi s tim prije dva tjedna u Ženevi je održan “Svjetski kongres o dojenju”. Istaknuo bi da je naša zemlja među vodećim u Europi što se tiče promicanja dojenja i uz bok smo skandinavskim zemljama. Sam program “Rodilišta prijatelji djece” omogućio nam je dva velika napretka jer prije 25 godina u rodilištima, djecu su odvajala od majki nakon poroda, danas je praksa naravno drugačija. Tu više nije samo u pitanju rani fizički kontakt novorođenčeta s majkom nego i njegovi psihološki benefiti. Samim programom se postiglo i to da su dvije trećine djece u rodilištima isključivo dojena djeca, a to su veliki uspjesi. S druge strane i dalje ima prostora za rad jer dužina razdoblja dojenja nije adekvatna ni u našoj zemlji ni u svijetu. Vaš Grad Bjelovar je upravo prepoznat po mobilizaciji zajednice za promicanje dojenja, jer upravo iz Bjelovara se krenulo s programom “Županija prijatelj dojenja”. Vaša županija je time prepoznata u našoj zemlji u stvaranju jednog novog odnosa prema dojenju i stvaranju “kulture dojenja”, rekao je Gregurić i pohvalio Bjelovar i kada je u pitanju upoznavanje s dojenjem u školskoj nastavi.
– Elaboracijom kroz bjelovarska iskustva tražit će se da se učenje o dojenju uvede i u nastavni kurikulum. Pitanje da li će žena dojiti, nije samo pitanje njezinog opredijeljenja nego i edukacije, ne samo prije rađanja nego i kroz školski odgoj, gdje dojenje postaje opća zdravstvena kultura. Što se tiče toga, Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija prednjače u Hrvatskoj na tom polju, naglasio je Josip Grgurić, predstavnik Programa promicanja dojenja u Hrvatskoj.
Katarina Fehir Šola, predstavnica Ljekarne Bjelovar istaknula je da se ljekarna u projekt “Ljekarne prijatelji dojenja” uključila prije dvije godine.
– Prvenstveno je počelo sa savjetovanjem majki. Želja nam je bila educirati majke o najčešćim problemima s kojima se susreću. Prošli tjedan smo otvorili poseban prostor za majke, gdje će majke nesmetano moći previti i dojiti svoje dijete. Vezano također uz dojenje i trudnice, ljekarnici su obvezni dodatno se educirati kako se ne bi dogodile pogreške, pa je stalna edukacija uvjet bez kojeg se ne može.
Tematikom, uzimanje lijekova tijekom dojenja, posebno se pozabavila Anita Galić, stručna suradnica u Hrvatskom farmaceutskom društvu.
– Uvijek je jako važno kada uzimate lijekove ili dodatke prehrani da tražite vjerodostojnu informaciju. Prvenstveno mislim na zdravstvene stručnjake koji su educirani da daju najpouzdaniju informaciju. Danas su trudnice i dojilje izložene velikom broju pripravaka na tržištu, no zaista nije uputno pristupati tome ako prije toga nisu obavljene konzultacije s ljekarnikom ili liječnikom. Vezano za upotrebu lijekova, postoje lijekovi koji su u potpunosti bezopasni, kao i naravno oni koji su štetni, ne samo novorođenčetu ili plodu nego samoj trudnici ili dojilji. Da bi se takvi slučajevi izbjegli važno je uz konzultacije s ljekarnicima i liječnicima pročitati upute o lijeku, gdje je jasno istaknuto da li se lijek može uzimati tijekom trudnoće ili dojenja. Vezano uz lijekove koji se mogu uzimati ipak je preporuka da se uzimaju netom prije dojenja ili nakon dojenja tako da bi se postigla maksimalno niska koncentracija preparata u majčinom mlijeku. No, upravo zbog toliko velikog broja lijekova i drugih preparata, tu je uvijek ljekarnik ili vaš liječnik obiteljske medicine kao referentna osoba za savjet.
Autor: Branka Sobodić
