Kod spomenika na bjelovarskom Boriku Poziv na ustanak, poznatijeg kao Bjelovarac u srijedu 22. lipnja obilježen je Dan antifašističke borbe. Već tradicionalno, organizator događaja bila je Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Bjelovara.
– Vladimir Nazor je u svome govoru u Glini 1944. godine na pitanje zašto je otišao u Partizane, odgovorio da ga je na to potaknulo nečovječno ponašanje i istrebljivanje Židova, a ponajviše zlostavljanje Srba koji su nam po krvi braća. Hrvatska se prema svojim povijesnim događajima, pobjedi nad fašizmom i ulozi u europskim integracijskim procesima odnosi metodom tuge i komemoracije, što odgovara plemenskoj svijesti, ali ne i državama te narodima koji imaju budućnost. Komemorativni čin upućen žrtvama, ujedno postaje i čin žrtvovanja nas samih, zato što u budućnosti, osim tuge nemam što pokazati. To je vječno prokletstvo podijele hrvatskog identiteta i tipičnih sindroma gubitnika koji nisu osvijestili vlastiti značaj pobjednika u Drugom svjetskom ratu, rekao je Nenad Nekvapil, naglasivši kako je Bjelovar u antifašističku borbu krenuo ranije, ali ne zato što su ljudi bili politički osviješteni, već zbog toga što su bili natjerani.
Prije toga dogodio se pokolj u Gudovcu, protjerivanje ljudi u Danicu, Jadovno i Jasenovac. Jedni od predvodnika bili su Gustav Perl Benda i Milan Bakić Baja. Obitelj Bakić koliko je bila veličanstvena, toliko je bila i nesretna. Nažalost, veći dio te obitelji je ubijen. Kako je Nekvapil naglasio, zahvaljujući svim žrtvama, mi danas živimo u miru.
Podsjetimo da je devedesetih godina na Boriku miniran spomenik, inače poznato djelo Vojina Bakića. Zahvaljujući razumijevanju, volji i želji Grada Bjelovara, spomenik Bjelovarac uspješno je obnovljen. Na bjelovarskom Boriku nalazi se 218 malih spomenika poginulih osoba, no stvarni broj žrtava je veći.
– Današnji dan nikako ne bi trebale zaboraviti starije generacije, ali ni mlađi ljudi. Na ovom mjestu podignuti su spomenici stradalim žrtvama u vrijeme narodnooslobodilačke borbe između 1941. i 1945. godine. Po pitanju obnove spomen područja, potrebno je obnoviti ploče i imena žrtava, o kojima znamo da su bili civili svih narodnosti i dio narodnooslobodilačke borbe. Žrtve su dakle krenule u oslobođenje Bjelovara, poručio je Berislav Crnčić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Bjelovara.
