U četvrtak, 19. travnja u velikoj vijećnici Bjelovarsko-bilogorske županije održana je konferencija na temu „Postani društveni poduzetnik“. Konferencija je rezultat rada na istoimenom europskom projektu kojeg provodi Bjelovarski centar za razvoj civilnog društva, a kojeg je izradila Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske županije, i na kojem je partner Bjelovarsko-bilogorska županija.
Tom prigodom predsjednik Bjelovarskog centra za razvoj civilnog društva Željko Pavleković je istaknuo kako je projekt „Društveni poduzetnik“ financiran od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, te da traje ukupno godinu dana, odnosno završava 30. svibnja ove godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 405.306 tisuća kuna.
„Sve aktivnosti koje smo zacrtali u projektu smo dobrim dijelom i odradili, a još nam ostaju završne aktivnosti. Zadovoljni smo rezultatima koje smo postigli kroz projekt. Osnovni cilj projekta je bio upoznati šire građanstvo, osobito nezaposlene osobe sa Zavoda za zapošljavanje, korisnike raznih udruga i druge što je to društveno poduzetništvo, kako funkcionira, tko može biti društveni poduzetnik, kako pokrenuti društveno poduzetništvo. Dakle, sve ono što se tiče društvenog poduzetništva. Kroz projekt odradili smo niz radionica. To su radionice pisanja projekata, posebno EU projekata, radionice knjigovodstva i financija, radionice obrade drveta, radionice inkluzivnog dizajna za osobe s posebnim potrebama, ali i za sve ostale koji su se željeli uključiti. Mi smo nastojali da svaka radionica poluči nekakav rezultat. Tako su nam se na radionici pisanja projekata izdvojile četiri mlade djevojke koje su nezaposlene. One su odlučile napisati jedan manji projekt koji je prošao i ovih dana očekujemo potpisivanje ugovora. U radionici izrade drveta, polaznici su osmislili proizvod te ga izradili u Suveniru Arboru u Siraču koji su držali edukaciju tih korisnika. Za taj proizvod su napravili ambalažu, osmislili priču i kao takav kreće u proizvodnju. Što se tiče radionice knjigovodstva i financija, također, su nam se kroz edukaciju izdvojile dvije djevojke koje ćemo mi zaposliti u Bjelovarskom centru na poslovima knjigovodstva, financija i praćenja projekata. Dakle, opet imamo rezultat svega toga. Ostvarili smo suradnju s jednom udrugom gdje ćemo pokušati polaznike inkluzivnog dizajna, odnosne osobe s poteškoćama u razvoju motivirati, dati im dio posla na proizvodu kojeg ćemo mi kao Udruga na štandu prodavati. Proizvod od drveta je jedna sofisticirana daska za rezanje mesa ili nekakvih drugih proizvoda koja se pakuje u određenu krpu koja može imati logotip nekakvog poduzeća, udruge, gradova, županija ili natpise za Uskrs, Božić ili Novu godinu. Mi želimo potaknuti i druge da rade određene proizvode, da li je to pakovanje meda, domaći sir, rakija, med, ajvar, bilo što. Dakle, netko tko bi se htio uključiti i raditi vrhunske kvalitetne proizvode koje bi mi onda pakirali u taj proizvod po izboru kupca. Kupac se sam može odlučiti treba li mu to za osobnu upotrebu ili kao poklon prijatelju. Inače, u projektu je bilo zamišljeno oko 40 polaznika, a mi smo ih odradili preko 60 kroz sve radionice koje su bile dobro posjećene“, dodao je voditelj projekta i predsjednik Bjelovarskog centra za razvoj civilnog društva Željko Pavleković.
Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs je izjavio da je Bjelovarsko-bilogorska županija partner Centru za razvoj civilnog društva u ovom vrlo zanimljivom projektu razvoja društvenog poduzetništva.
„Ja bih istaknuo da to za mene ima veliki značaj, s jedne strane pokazuje da civilno društvo u našoj županiji ima ideje, mogućnosti da napravi iskorak i to je ono što želimo. S druge strane to je program koji u potpunosti uspijeva, i meni je drago da smo partner u tome. Broj od šezdesetak polaznika koji su prošli kroz ovaj program, dokazuje da smo mogli biti partneri preko naše Regionalne razvojne agencije i Suvenira Sirač. S treće strane imamo i rezultat. Rezultate kroz nove projekte koji su već prijavljeni i uz činjenicu da ćemo tih dvoje zaposlenika imati u Centru i dokaz da je ovaj poduhvat u potpunosti uspio, dakle, meni je drago da se to nastavlja i da ovo nije kraj. Ovo je tek početak jedne nove priče“, naglasio je župan Damir Bajs.
Konferenciji je prisustvovao i predsjednik Zaklade ZAMAH Drago Vručinić koji je tom prilikom rekao:
“Postoji strategija razvoja društvenog poduzetništva, ali ne postoji zakon koji ga definira i kao takvo potiče. Međutim, postoje drugi zakoni i podzakonski akti koji omogućuju da se veliki broj organizacija i institucija može uključiti u društveno poduzetništvo. Pritom mislim na Zakon u udrugama, Zakon o zadrugama, Zakon o obrtništvu i drugim. Sama definicija društvenog poduzetništva uključuje poslovni sektor i civilno društvo. Prilikom istraživanja kojeg smo proveli u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ispitali smo 54 predstavnika iz različitih poslovnih sektora od obrtnika do velikih poduzeća s 200 zaposlenih. Rezultati su pokazali da njih 97 posto zna što je društveno poduzetništvo, ali nisu upoznati s primjenom, odnosno praksom toga pojma. Rezultati ovoga istraživanja su pokazala da je društveno poduzetništvo potrebno, te se većina ispitanika slaže da je to mogućnost da se jednim dijelom riješi problematika koja se tiče socijalnih problema unutar društva. Međutim, problemi koji nam predstoje su slaba educiranost i upoznatost s društvenim poduzetništvom te nedostatak financijskih sredstava. Zanimljivo je da ispitanici smatraju da se društveno poduzetništvo može financirati kroz različite programe, županijske potpore, potpore lokalne samouprave gradova i općina. U okviru europskih financijskih sredstava, odnosno Europskog socijalnog fonda do kraja ove godine će prema planu biti objavljena tri velika natječaja za društveno poduzetništvo. Ispitanici nisu upoznati niti s tim kako doći do informacije o društvenom poduzetništvu. Mlađa populacija ispitanika je na to pitanje najčešće odgovarala da do informacija dolaze putem interneta, a starija putem prijateljskih veza, odnosno u razgovorima. Najmanji broj ispitanika je rekao da informacije dobiva od Hrvatske gospodarske komore, putem medija, HZZ-a i sličnih institucija.”