Još je 90-ih godina u Hrvatskoj ukinut zakon o porijeklu imovine državnih službenika. Još dan danas se aktualna Vlada, ali i oporba, bore protiv toga da se taj zakon donese.
Radi se naime o tome da bi se navedenim Zakonom kontroliralo porijeklo imovine koja je sve češće kod državnih službenika u imovinskoj kartici dokazano krivo upisana, podcijenjena, ili nešto slično. Nerijetko za pojedine nekretnine navode kako su ih stekli nasljeđivanjem a istovremeno nitko ne pita rodbinu kako su oni sa svojim nesrazmjernim primanjima stekli te nekretnine.
Udruga Glas poduzetnika je, s obzirom na najavljene kontrole, predviđenu moguću korupciju i represiju državnih inspektora, te njihovu samovolju koju bi pojedini mogli koristiti za svoju osobnu dobit, provela anketu. Postavili su pitanje treba li uvesti transparentnost porijekla imovine državnih inspektora, carinika, svih državnih službenika za koje postoji visok rizik korupcije?
Naime, da pojasnimo, navedeni zakon odnosio bi se na sve državne dužnosnike. Tu su suci koji nemaju status državnih dužnosnika, članovi uprava i nadzornih odbora trgovačkih društava čiji su većinski vlasnici RH ili jedinice lokalne samouprave, te članovi upravnih vijeća ili bilo kojih upravnih organa svih pravnih osoba s javnim ovlastima. Nadalje, također bi se moglo bi se ispitivati i porijeklo imovine njihovih bračnih i izvanbračnih partnera, braće, sestara, roditelja i potomaka, ako je ta imovina stečena pravnim poslovima gore nabrojanim dužnosnicima.
TEKST SE NASTAVLJA
Iako su se anketom nadali doći do rezultata da postoji razina povjerenja koja postoji u državne službenike, dobiveni rezultati pokazali su upravo suprotno. 97,5% ispitanika mišljenja je da treba uvesti obaveznu transparentnost porijekla imovine za sve kategorije državnih službenika koje bi mogle iskorištavati svoju poziciju. Također, smatraju da bi se taj zakon trebao provesti i retroaktivno. Nadalje, uz navedenih 97,5% ispitanika njih još 2,5% se slaže da bi porijeklo imovine trebalo biti transparentno ubuduće. Sveukupno radi se dakle o 99,9% ispitanika koji su za uvođenje navedenog zakona. Ako išta govori o povjerenju u državne službenike onda je to ovaj postotak.
Problem naime postoji i dalje, i veoma je izgledno da se Zakon još u dogledno vrijeme neće donesti. Vlada se pritom branim objašnjenjima kako Zakon nije potreban jer već postoje mehanizmi kojima bi se moglo otkriti i kazniti neprijavljivanje imovine. Prvenstveno, tu je Opći porezni zakon. Nadalje, tu su i drugi porezni propisi. Sve navedeno dovodi nas zapravo do zaključka kako doista postoji način da se istraži porijeklo imovine. Međutim, čini se kako ne postoji volja. Kada bi postojala volja da se porijeklo imovine dužnosnika istraži, a one koje ne mogu dokazati kako su tu imovinu stekli kazni, nestašne dužnosnike ne bi mogli spasiti ni zastara ni pravdanje da su krivo shvatili upute za ispunjavanje imovinske kartice. S da to ipak nije slučaj i navedeno upućuje kako zapravo sustav ne funkcionira, nije izgledno da će takve pojave spriječiti i najbolji zakoni.
