Tijekom konferencije za medije Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Bjelovarsko – bilogorske županije, održane u ponedjeljak 15. studenog u prostorijama stranke u Bjelovaru, predsjednik ŽO HDZ-a BBŽ i saborski zastupnik Miro Totgergeli te bjelovarsko – bilogorski župan Marko Marušić, govorili su o rejtingu Hrvatske, ali i o situaciji vezanoj za COVID krizu.
– Sredinom mjeseca imali smo povećanje projekcije rasta realnog BDP-a sa 5,4 na 8,1 posto i to u jesenskim makroekonomskim prognozama Europske komisije, što nas među članicama EU svrstava na treće mjesto po rastu u 2021. godini. U 2022. i 2023. godini očekuje se oporavak po stopama od 5,6 posto i 3,4 posto. Prema makroekonomskim projekcijama Vlade RH predstavljene prije donošenja prijedloga državnog proračuna za 2022. godinu, Vlada RH očekuje rast hrvatskog gospodarstva u visini 9 posto. Na to ukazuju razni pokazatelji, povećanje prometa u trgovini na malo u prvih devet mjeseci ove godine za 13,2 posto, zatim rast industrijske proizvodnje za 7,6 posto u prvih osam mjeseci ove godine te rast robnog izvoza za 5,5 posto, što je i najbrži rast među članicama EU. Ukoliko se projekcije ostvare, Hrvatska će već ove godine biti na razini pred-krizne 2019., a ukoliko se ostvare i prognoze Europske komisije za rast od 8,1 posto, povratak na pred-krizno razdoblje dogodit će se već 2022. godine. U odnosu na prosjek EU, Hrvatska će u ovoj godini doživjeti veći rast BDP-a. Mi smo sada odmah poslije Irske, čiji rast iznosi 14,6 posto. U 2022. godini očekujemo rast gospodarstva za 5,6 posto što će biti najsnažniji rast u EU nakon Malte koja bi sljedeće godine trebala bilježiti rast od 6,2 posto. Generatori rasta bit će domaća potražnja te ubrzanje rasta investicija u čitavom projekcijskom razdoblju, uz inozemnu potražnju tijekom 2021. i 2022. Snažan rast potrošnje pučanstva potaknut je povoljnim kretanjem na tržištu rada, visokim razvojem akumulirane štednje i rastom kredita stanovništva, rekao je Totgergeli.
Prema riječima saborskog zastupnika, posebno ubrzanje investicija očekuje se kroz implementaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te kroz realizaciju projekata iz prethodnog i aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira, kao i korištenje sredstava fondova solidarnosti. Rast izvoza povezan je s oporavkom glavnih trgovinskih partnera, dok će rast izvoza usluga koji je tijekom 2021. bio iznad očekivanja, u narednom razdoblju ovisiti o restrikcijama vezanim za putovanja u uvjetima pandemije koronavirusa. Hrvatska bi tako prema procjenama Europske komisije trebala biti na visokom šestom mjestu među članicama koje će najviše smanjiti udio svog proračunskog deficita u 2023. godini, u odnosu na 2019., dakle s 7,4 posto na svega 2,1 posto.
– Udio javnog duga istodobno bi trebao pasti sa 87,3 posto BDP-a na 77,9 posto. Hrvatska bi tako trebala biti na četvrtom mjestu, iza Grčke, Cipra i Portugala. Također, Europska komisija za Hrvatsku predviđa i pozitivne trendove na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti u ovoj godini iznosi 6,7 posto te bi se trebala tijekom iduće dvije godine smanjiti na 6,2, zatim na 5,8 posto. Glavni negativni rizici proizlaze iz relativno niske stope procijepljenosti stanovništva, koja bi mogla dovesti do strožijih mjera suzbijanja pandemije koronavirusa i odgode sanacije štete nakon potresa. Od rujna 2013. za vrijeme vlade Zorana Milanovića, investicijski rejting RH počeo je padati, no naša politika je taj trend preokrenula, pojasnio je Miro Totgergeli te dodao kako će za vrijeme sadašnje Vlade RH biti realizirana četiri važna strateška projekta.
– Naime, riječ je o spajanju državnog teritorija Pelješkim mostom, ulazak u Schengenski prostor 2022. godine čime Hrvatska štiti i jača vanjske granice, zatim uvođenje eura u siječnju 2023. godine i nabava 12 rafala kako bi Hrvatska zaokružila Tuđmanovu doktrinu.
Župan Marko Marušić zadovoljan je pozitivnim prikazima za Hrvatsku, koji će u svakom slučaju pozitivno utjecati i na prostor Bjelovarsko – bilogorske županije, kao i njeno stanovništvo.
– Svi podaci upućuju da smo na dobrom putu oporavka i daljnjeg razvoja u 2022. godini. Također, jako je važno da smo zadržali povjerenje međunarodnih institucija. Ukupni učinak turističke sezone dobit ćemo na kraju 2021. Dinamika oporavka ovisi o dva ključna elementa, procijepljenosti stanovništva i kvalitetnim ekonomskim politikama usmjerenima na podizanje konkurentnosti gospodarstva. Ulazak Hrvatske u euro područje s prvim danom 2023. godine potvrđuje da će naša zemlja, unatoč suočavanju s najdubljom ekonomskom krizom ispuniti sve potrebne kriterije. Sve ove projekcije nas ohrabruju da nastavimo s našim naporima i da dosadašnji fokus na mjere kriznog menadžmenta i očuvanja radnih mjesta preusmjerimo prema promicanju konkurentnosti i otvaranju novih radnih mjesta. Samo Vlada RH koja može osigurati stabilan rast gospodarstva i može pomoći Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. U samom početku COVID krize, vlast je reagirala ne samo u cilju zdravstvene zaštite pučanstva, već i našeg gospodarstva. Sve to do danas stajalo nas je 40 milijardi kuna. Očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, pomoć je primilo 120 tisuća poduzeća, poslodavcima je isplaćeno 12,4 milijardi kuna za plaće njihovih radnika. Da nije bilo ove pandemije, Hrvatska bi nastavila bilježiti proračunski suficit, a već 2023. javni dug bi spustila ispod 60 posto BDP-a. Što se tiče cijepljenja, Hrvatska će danas prijeći 60 posto cijepljenog odraslog građanstva barem prvom dozom te 50 posto cijepljenje cjelokupne populacije. Procijepljenost je također povezana s ekonomijom i financijama. Respektiramo sve one koji su odgovorni i koji su se odlučili cijepiti. One koji još nisu primili cjepivo, pozivam da to učine ili da se redovito, odgovorno testiraju. Cijepljenje nam pomaže da budemo zdraviji i zaštićeniji od virusa, da se u Hrvatskoj radi, ide na fakultet i u školu. Oni koji ne vjeruju u koronu ili smatraju da nije toliko opasna, vjerujem da bi nakon samo nekoliko minuta pogleda na borbu pacijenata u bolnicama promijenili mišljenje, kazao je bjelovarsko – bilogorski župan.
