Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs sa suradnicima obišao je mladog poljoprivrednika Marina Vanjousa, korisnika kreditne linije za proljetnu sjetvu. U Bjelovarsko-bilogorsku županiju za ovogodišnju kreditnu liniju proljetne sjetve naši poljoprivrednici do sada su uputili 193 zahtjeva u iznosu od 20.350.515 kuna. Uz zahtjeve za ratarske kulture ponuda kredita za povrtlarstvo pokazala se kao dobra mjera, jer u županijski Upravni odjel za poljoprivredu stigli su zahtjevi i za povrće, točnije za sada za krumpir, batat i šparoge.
Od ove godine kreditna linija za kreditiranje proljetne sjetve još je povoljnija za naše poljoprivrednike, jer većina poslovnih banka smanjila je kamatnu stopu. Bjelovarsko-bilogorska županija i dalje subvencionira kamatu s 2,8%, a poljoprivrednicima u određenim slučajevima, točnije poslovnim bankama, nudi se kamatna stopa od svega 2,5%. Najbolji su to kreditni uvjeti u Hrvatskoj i time se omogućava našim poljoprivrednicima da još povoljnije i lakše obave proljetnu sjetvu.
Prepoznao je to i mladi poljoprivrednik korisnik kreditne linije iz Orlovca Zdenačkog Marin Vanjous koji je ove godine putem spomenute kreditne linije realizirao 30.000,00 kuna pomoću kojih će lakše u sjetvu 11 hektara zemljišta.
Posjetimo, prošle godine ukupno je bilo realizirano 194 zahtjeva vrijednih 18.606.204,33 kuna i bila je to rekordna godina po iskorištenosti županijske kreditne linije za proljetnu sjetvu.
O interesu poljoprivrednika za ovu vrstu potpore govore podaci o ukupnoj realizaciji sredstava u iznosu od 165,8 milijuna kuna za 4.427 kreditna zahtjeva tijekom 13 godina koliko se provodi kreditna linija za proljetnu sjetvu. Godišnje se utroši prosječno 12 milijuna kuna kreditnih sredstava za oko 400 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Za subvencioniranje kamate kroz sve te godine Bjelovarsko-bilogorska županija je izdvojila gotovo 4 milijuna kuna.
Poljoprivredni proizvođači tako lakše mogu u proljetnu sjetvu kukuruza, stočnog ječma, zobi, soje i šećerne repe, a od ove godine po prvi puta kredit se može zatražiti i za presadnice povrća, dakle, povrtlarske kulture. Najniži iznos kredita koji se može zatražiti je 5.000,00 kuna, dok je najviši iznos koji se može zatražiti 1.000.000,00 kuna. Rok povrata kredita je jednokratno nakon 10 mjeseci.
Napomenimo, kako je proljetna sjetva poljoprivrednicima iz godine u godinu sve veći financijski izdatak kojeg teško pokrivaju. Kako bi im se pomoglo da kvalitetno obave proljetnu sjetvu za što je nužno kvalitetno sjeme, mineralno gnojivo i zaštitna sredstva, kreditna linija i više im je nego dobrodošla i u pravo vrijeme kada je agromaterijal potreban za sjetvu najpovoljniji na tržištu.
– Imamo 27 hektara zemlje, posijali smo pšenicu, zob, djetelinsko-travnu smjesu, a kukuruz ćemo tek posaditi i to 11 hektara. Proljetna sjetva nas stoji oko 70.000,00 kuna, a županijski kredit iznosi 30.000,00 kuna i kao takav je povoljan, jer kamata je 3.13% i na tih 30.000,00 kuna plaćamo 420 kuna kamate. Ovaj kredit nam pomaže da dosta toga isfinanciramo. Imamo 13 krava, gospodarstvo dobro funkcionira, a na njemu radimo majka, otac i ja, rekao je mladi poljoprivrednik Marin Vanjous.
– Ovaj kredit nam pomaže zbog tekućih sredstava i naravno da je lakše ako netko sufinancira kredit. Državne potpore za proljetnu sjetvu dolaze kasnije i u nekoliko navrata, a ovaj kredit nam je pomogao da ostvarimo ranije proljetnu sjetvu. Dizali smo već nekoliko kredita, ali ovaj je ipak najpovoljniji i najisplativiji, pojasnio je Bogumil Vanjous.
– Moram reći da je to jedna od naših najpogođenijih kreditnih linija. Uvjeti su prilagođeni zahtjevima poljoprivrednika i ovo je najpovoljnija kreditna linija za poljoprivrednike u Republici Hrvatskoj. Županija subvencionira kamatu do komercijalnih uvjeta, a odobrenje je lagano, jer banke to odobravaju brzo, a otplata se može dogovoriti u ratama ili odjednom. Imamo situaciju da će priprema zemljišta biti bolja i kvalitetnija, a s druge strane, naši poljoprivrednici su nešto i uštedili, jer kada je repromaterijal najjeftiniji onda se može kupiti preko naše kreditne linije. Što se više približava sjetva to je i materijal sve skuplji. Marin Vanjous je mladi poljoprivrednik i budućnost našeg sela. Mi moramo osigurati da i kroz operativne mjere EU sredstava i Ministarstva poljoprivrede, mladi vide svoju budućnost u poljoprivredi, rekao je župan Damir Bajs.
Izvor informacija:bbz.hr
