Uvažavanjem različitosti do kulture mira
Predstavljen priručnik namijenjen odgojiteljima i stručnim timovima u predškolskim ustanovama pod nazivom: „Uvažavanjem različitosti do kulture mira“
U velikoj vijećnici Bjelovarsko-bilogorske županije u četvrtak je predstavljen priručnik namijenjen odgojiteljima i stručnim timovima u predškolskim ustanovama pod nazivom ”Uvažavanjem različitosti do kulture mira”.
Svim sudionicima predstavljanja uručen je besplatni primjerak knjige, a govorila je Mirela Despotović iz Centra za civilne inicijative.
– Ovaj priručnik je rezultat četvero-godišnjeg projekta koji je financirala Europska unija. Paralelno se provodio u šest europskih zemalja iz okruženja. Veliki broj istraživanja na ovim prostorima ukazuje da djeca u već najranijoj dobi od 3 do pet godina pokazuju netrpeljivost prema svemu što je različito. Ako dijete ima drugačiju frizuru ili nosi naočale, ili je kilaža malo veća, djeca već pokazuju netrpeljivost. To su istraživanja psihologa koji rade u vrtićima. Slični rezultati su i u zemljama u okruženju, pa je nas šest partnerskih organizacija dobilo četverogodišnji projekt kojim smo provodili u vrtićima uz ostale aktivnosti kao što je sustav upravljanja kvalitetom u organizacijama civilnog društva, te učenju zagovaranja. Kruna ovog projekta je priručnik koji danas predstavljamo. Na ovome je radilo deset vrtića iz RH koji su pilotirali jedan međunarodni priručnik. Ovaj priručnik može biti pomoćno sredstvo odgajateljima u vrtićima u njihovom radu. Svi odgojitelji u vrtićima rade uvažavanje različitosti, ali za sada nema tako puno primjera da imaju udžbenik kao pomoćno sredstvo. Imamo dovoljno primjeraka da se ovi priručnici distribuiraju u cijeloj Hrvatskoj, a svaki primjerak je besplatan. U ovom projektu sudjelovali su vrtići iz Vukovara, Vinkovaca, Karlovca, dva iz Zagreba i Slavonski Brod . Okruženje u kojem djeca žive danas je drugačije nego prije četrdeset ili pedeset godina. Djeca su svakodnevno izložena tome, da su odrasle osobe manje trpeljive prema drugima i sve češće su svjedoci tome da se ruga različitima. Sama situacija u kojoj smo mi u Hrvatskoj gdje je povećana prilika da nam dođu migranti, da se naseljavaju ljudi iz drugih zemalja izaziva tjeskobu i strah od nečeg što je različito. To je strah koji svi mi ljudi imamo, ali trebamo učiti djecu da je različito bogatstvo, a ne prepreka, rekla je Mirela Despotović iz Centra za civilne inicijative.
Dejana Bouillet s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu koja je uredila priručnik u suradnji s odgojiteljima 10 vrtića iz različitih područja Hrvatske na predstavljanju priručnika namijenjenog odgojiteljima i stručnim timovima u predškolskim ustanovama istaknula je : „ Moj poziv me doveo u doticaj s projektom. Radi se o učenju za takozvanu društvenu pravdu, za uvažavanje različitosti i izgradnju mira od najranije životne dobi koja je nasušna potreba svake zajednice jer su ta djeca budući građani ove zajednice, oni su budući roditelji i najpogodniji su za poticanje i inkluzivne vrijednosti. Činjenica je da svaki uključujući i isključujući stav se uči odgojem. Nitko se nije rodio sa predrasudama. Istraživanja pokazuju da zaista sa dobi djeteta raste udio one djece koja su sklona isključivanju, pa tako jedan posto četverogodišnjaka iskazuje isključujuće stavove prema drugačijem, već u populaciji šestogodišnjaka nailazimo na 15 posto takve djece. Zanimljivo je što se radi o temi na koju mi kao pripadnici većinske populacije najčešće ne obraćamo puno pozornosti. Uvijek mislimo da se to događa nekom drugom i nekom tuđem u dvorištu, a činjenica jest da naša djeca predškolske dobi nisu osjetljiva na pitanje socijalne pravde i temeljem rezultata istraživanja možemo tvrditi da tek trideset posto šesto-godišnjaka prepoznaje kada je netko ili neki njihov vršnjak isključen iz vršnjačke skupine. Ostali to doživljavanju kao zdravo za gotovo. To samo po sebi govori kako je važno i potrebno usmjeravati naše mlade generacije ka uključujućim i inkluzivnim stavovima. Odgojitelji, roditelji i djeca rado sudjeluju u ovom projektu, koji je u ovom kratkom vremenu provođenja doveo do promjene u međusobnom ophođenju, a tako i u ophođenju prema drugim narodima i različitoj djeci. Imamo jako puno uzora u ranoj dobi koji nam pokazuju da je isključivanje društveno prihvatljivo i mogli bismo reći da je to zdravo-razumno ponašanje jer je u ljudskoj prirodi da se bojimo drugačijeg, nepoznatog ili pojave koju ne razumijemo“, rekla je između ostalog Dejana Bouillet s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
