S uvođenjem eura, krediti podignuti u eurima u Hrvatskoj će ostati nepromijenjeni, dok će se glavnica kredita podignutih u kunama, kao i kredita uz valutnu klauzulu u euru, konvertirati po srednjem konverzijskom tečaju u eure, odnosno prema tečaju EUR/HRK 7,53450.
Primjerice, netko tko ima podignut kredit u eurima s preostalom glavnicom u iznosu od 50 000 tisuća eura i dalje će banci dugovati isti iznos. S druge strane, osobi koja ima kunski kredit kod kojeg je preostalo primjerice 350 000 kuna glavnice, dug će iznositi 46 452,98 eura. Oni klijenti koji otplaćuju kredit u nekim drugim valutama, njihova glavnica će i dalje ostati definirana prema njima.
Gledajući kamate, njihov iznos će ovisiti o kamatnoj stopi. Ukoliko se dužniku kamata obračunava prema fiksnoj kamatnoj stopi onda se po pitanju iznosa kamata ništa značajnije ne bi trebala mijenjati. U slučaju da je riječ o zaduženju gdje se obračunava varijabilna kamatna stopa, onda će iznos kamata varirati ovisno o kretanju referentnih kamatnih stopa, odnosno varijabilnog dijela promjenjive kamatne stope u financijskim ugovorima.
Ulaskom u eurozonu doći će do smanjenja kamatnih stopa zbog porasta kreditnog rejtinga zemlje, točnije smanjenja premija za kreditni i valutni rizik. Spomenuti pad kamatnih stopa nužno se ne odvija automatski ulaskom u eurozonu, već se može realizirati i postupno. Gledajući nešto duži rok, mnoge zemlje su s uvođenjem eura bilježile značajno smanjenje kamatnih stopa.
Također, trebalo bi doći i do nižih iznosa plaćenih kamata na kredite građana i poduzeća čime bi se standard građana, kao i više slobodnih sredstava poduzeća trebalo povećati. Za očekivati je da porast kamatnih stopa, ako se i realizira, bude manji nego što bi bio da Republika Hrvatska ne pristupi eurozoni. U tom slučaju ne bi bilo pozitivnih efekata u vidu smanjenja premija za spomenute rizike.
Ukoliko govorimo o EURIBOR-u, što se tiče referentne kamatne stope kao referentne kamatne stope promjenjivog dijela kamatne stope, ona će i dalje ostati referenta kamatna stopa ovih kredita i njeno kretanje ovisit će o odlukama Europske središnje banke, koja će odluke o promjenama donositi ovisno o kretanju inflacije i inflacijskih očekivanja.
Gledajući pak referentnu kamatnu stopu, odnosno stopu koja se koristi za određivanje varijabilnog dijela anuiteta Nacionalna referentna stopa (NRS), ona će biti zamijenjena privremenim NRS-om za eure, koji će u svom izračunu uzimati u obzir i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, a s vremenskim odmakom postat će zapravo stalni NRS, koji će obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura.
Od 01. siječnja 2023. godine više neće postojati mogućnost podizanja kredita uz NRS, već će svi novi krediti s varijabilnom kamatnom stopom biti vezani isključivo uz EURIBOR.