Vezano uz podizanje spomen ploče majoru JNA Milanu Tepiću u Banja Luci dostavljamo reakciju Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije koje u Bjelovaru koje upravlja Muzejom Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar smještenom na Spomen području Barutana, in situ prostoru koje je postalo poznato upravo nakon eksplozije skladišta JNA 29. rujna 1991. godine, stoji u priopćenju Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije (DOHVT).
Priopćenje donosimo u cijelosti.
S obzirom na to da je u Srbiji i Republici Srpskoj izgrađen svojevrsni kult Milana Tepića, majora JNA koji je 29. rujna 1991. godine dignuo u zrak skladište ratnih rezervi u šumi Bedenik nedaleko Bjelovara, Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije pokrenulo je inicijativu za osnivanjem Muzeja Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar upravo na Spomen području “Barutana 1991.”, a jedan od ciljeva Muzeja je promicanje istine i digniteta događaja iz rujna 1991. kako bi se na temelju činjenica i znanstvene metodologije ispričala istinita priča o kobnom, ali i slavnim bjelovarskim ratnim danima.
Uslijed blokadi vojarni JNA u Hrvatskoj više od dva mjeseca od proglašenja neovisnosti, odnosno svega nekoliko dana od isteka moratorija na odluku Hrvatskog sabora o proglašenju samostalnosti i neovisnosti, 32. korpus JNA kovao je planove izbijanja na rijeku Savu i spajanja s 5. korpusom JNA. Međutim, taj čin kojim bi se u jeku napadne operacije JNA u Hrvatskoj hrvatska presjekla na dijelove, Glavni stožer Hrvatske vojske pokrenuo je akciju blokada i zauzimanja vojarni 32. korpusa JNA. Major Milan Tepić, zapovjednik skladišta minsko-eksplozivnih sredstava, ratnih rezervi 265. motorizirane brigade i dijela opreme Teritorijalne obrane minirao je skladišta i čekao trenutak kako bi, uslijed eksplozije, napravio što veću štetu ne samo na prostoru skladišta, već i u obližnjem bjelovarskom naselju Hrgovljani, a zasigurno i dijelu samog Bjelovara. Samo skladište nije bilo od isključive strateške važnosti, a kao izdvojeno ne bi se dugo branilo stoga cilj majora Tepića nije bila obrana skladišta već očito zločin nad civilima. U tom naumu spriječio ga je upravo aktivni djelatnik JNA.
Naime, dio aktivnog sastava JNA i ročnika napustio je JNA ili je prikriveno radio za hrvatsku stranu. Tako je i Siniša Paunović iz Ploča, aktivni djelatnik JNA u Bjelovaru na službi u skladištu Bedenik razminirao vezu između tri skladišta tako da je eksplodiralo tek jedno, površinom najmanje skladište u kojem se nalazio i sam Tepić. Netom prije eksplozije, uz 10 hrvatskih branitelja, poginuo je i Siniša Paunović.
Ubio ga je njegov kolega koji je djelovao naoružanjem s BVP-a prema braniteljima koji su pokušali pristupiti skladištu. Nažalost o žrtvi Siniše Paunovića nije se punog govorilo, a tek je nedavno Grad Bjelovar pokrenuo inicijativu da se na bjelovarskom središnjem trgu na popis poginulih branitelja s bjelovarskog područja stavi i njegovo ime.
Major Milan Tepić, s druge strane, posthumno odlikovan ordenom Narodnog heroja kao posljednji narodni heroj u Jugoslaviji jer je branio svoju “otadžbinu” Jugoslaviju. Međutim Jugoslavija je već tada bila u terminalnoj fazi svoga raspadanja, pokrenuti su pregovori za međunarodnim priznanjem, a napadna operacija JNA bila je na svom vrhuncu. On nije branio svoj dom, već razarao tuđi, a sa sobom odnio jedanaest života hrvatskih branitelja i nepoznati broj vojnika i rezervista JNA. Ono što je poznato je da je prilikom eksplozije došlo do prevrtanja BVP-a u kojem se nalazio vojnik Stojadin Mirković i koji je tom prilikom poginuo, dakle od čina vlastitog zapovjednika.
S obzirom na to da je Srbija podigla spomenik majoru Milanu Tepiću 2017. godine, a gradonačelnik Banje Luke 30 godina od bjelovarskog rujna 1991. godine otvara rane obitelji poginulih hrvatskih branitelja, Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije kao reakciju na te događaje odlučilo je u okviru muzejskog interpretacijskog centra rasvijetliti ove događaje, upozoriti na pogubnost ratova proizašlih iz agresorskih ambicija temeljenih na nacionalnoj netrpeljivosti čije se posljedice osjete i danas. Međutim, u tom cilju, ne treba se voditi mržnjom i jednoumljem, ne na način da se major Milan Tepić okarakterizira luđakom, istovjetno kako ga se s druge strane glorificira, već da se objektivno i znanstveno utemeljeno rasvijetle događaji vezani uz bjelovarski rujan.
Na tom tragu budućim generacijama u nasljedstvo treba se ostaviti istina, jedini put u poboljšanju odnosa između Hrvatske i Srbije.
Uz nacionalnu i lokalnu politiku, inicijativa je prepoznata kroz programe Europske unije i upravo je u fazi provedbe projekta Europskog socijalnog fonda kojim će se osuvremeniti muzejska baština ovog in situ spomeničkog područja. Iako je muzej već oformljen, otvoren u rujnu 2021., europskim sredstvima bit će dodatno obogaćen multimedijskim sadržajem, a sastojat će se od stalnog muzejskog postava, spomen sobe, multimedijske dvorane i postava na otvorenom.
Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar, u prigodi njegova otvaranja, 29. rujna 2021. posjetio je i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Marin Sabolović,
predsjednik DOHVT i
voditelj galerije Muzeja OZ i ZP Bjelovar
