Foto: screenshot HRT prof.dr.sc. Alemka Markotić
U HRT-ovoj emisiji „1 na 1“ urednika i voditelja Romana Bolkovića gostovala je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ u Zagrebu. Tijekom svoje medicinske karijere, doktorica Markotić djelovala je na nacionalnoj i međunarodnoj razini, objavila niz znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u knjigama, održala brojna predavanja prestižnim sveučilištima i institucijama, a voditelj je domaćih i međunarodnih projekata, članica brojnih domaćih i međunarodnih ekspertnih skupina i mentor studentima i doktorandima iz područja biomedicine.
– Županije u kojima broj oboljelih i dalje raste su Međimurska i Varaždinska županija. S obzirom da su se uvele nešto strožije mjere, vjerujemo da će i tamo doći do smanjivanja novozaraženih. Struka nije zadovoljna brojkama, ali primjećuje se tendencija pada. Epidemiološke mjere su u većini dijelova svijeta slične. Ne postoji netko tko će donijeti neku posebnu mjeru koja će biti spektakularno drugačija i bolja od drugih. Stvar je na koji način i u koje vrijeme provodimo mjere. U obzir uzimamo brojne elemente, specifičnost određenih područja, praćenje kretanja bolesti, sociološke aspekte, demografiju, obrazovanost stanovništva i slično. Poricanje virusa nije nikakav novi fenomen današnjeg društva. Dok je svijeta i vijeka, bilo je takvih situacija. Ipak, zanimljivo je da je koronavirus puno toga razotkrio, pa je ovo razdoblje vrijeme razotkrivanja. Dobre osobe dođu u žižu i pokažu svoje najbolje osobine, a oni koji su loši, pokažu svoje dno. Držanje distance, najviše fizičke, djelomično i socijalne, nošenje maski, prozračivanje prostorija i održavanje higijene zaista su najučinkovitije, ujedno i najjednostavnije mjere. Epidemiju na taj način možemo uspješno držati pod kontrolom. Postotak umrlih u ukupno inficiranim za nas je iznimno dobar. Hrvatska je negdje između šestog i sedmog mjesta među najboljima. To je pravi parametar. Nije problem toliko da su se ljudi inficirali, da su i bili sedam do deset dana bolesni. Najbitnije je kolika je šteta pričinjena, kolika je smrtnost i koliko smo vrijeme mogli pomoći ljudima u zdravstvenom sustavu. Koronavirus nam je u kratkom vremenu zadao jako puno zadataka i brige, novih stvari, nepoznanica. Virus je brz, iznimno se dobro snalazi među preprekama koje mu postavljamo. Vrlo je rano proglašena i mobilizacija zdravstvenih djelatnika, odnosno djelatnika u zdravstvu, što znači da su nam na raspolaganju sve mogućnosti da se ljudi premjeste prema potrebama iz jednog područja u drugo ili iz jedne ustanove u druge. Tu je i mobilizacija svega onog što je potrebno pojedinoj zdravstvenoj ustanovi, bio to respirator ili nešto drugo. Velika je požrtvovnost liječnika, sestara, specijalizanta i svih ostalih koji doprinose ovoj borbi. Svaka vijest o mogućem cjepivu je ohrabrujuća, ali pritom moramo biti oprezan i vidjeti koliko dugo će to cjepivo štiti ljude. Ohrabrujuće je da su nuspojave minimalne, ali je veliko pitanje hoćemo li se, kao kod gripe, morati svake ili svih par godina ponovo cijepiti. Sada je važno da se proizvede dovoljno cjepiva za sve rizične i profesionalno izložene skupine, rekla je prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb.
