Na spomeničkom području gubilišta šume Lug u Bjelovaru održano je svečano prisjećanje na hrvatske žrtve jugo – komunističkog boljševizma, pogubljene u poraću 1945. godine. Spomen je organizirao Odbor za podizanje spomen obilježja prešućivanih hrvatskih žrtava II. svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko – bilogorske županije, Grad Bjelovar, Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru te Bjelovarsko – bilogorska županija. Uz prigodne skladbe i riječi uzvanika, održana je Koncelebrirana Sveta misa u Katedrali svete Terezije Avilske koju je predvodio mons. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevački biskup.
Jedna od najčuvanijih tajni suvremene povijesti bile su žrtve križnoga puta i zločini počinjeni u svibnju 1945. No, uspostavom hrvatske države ta tajna javno je obznanjena. Nažalost, Bjelovar i područje današnje Bjelovarsko – bilogorske županije nisu mimoišli ti zločini. Njihovom otkrivanju doprinijeli su istaknuti članovi Ogranka matice hrvatske Bjelovar, među kojima i gospodin Ivković i doktor Miculinić. Oni su željeli otkriti istinu i pronaći posmrtne ostatke žrtava. Veliku podršku im je dala i Bjelovarsko – bilogorska županija, pa je tako osnovan Odbor za poratne žrtve II. svjetskog rata i poraća i Odbor za podizanje spomen obilježja prešućivanih hrvatskih žrtava II. svjetskog rata i poraća. Do sada su zabilježena saznanja o 72 gubilišta diljem Bjelovarsko – bilogorske županije s nepoznatim brojem grobnih jama. Najpoznatije gubilište je ono u šumi Lug, u kojem je u ljetu 1992. pronađeno sedam grobnih jama iz kojih je izvađeno 228 kostura ljudskih žrtava, a zatim na isti način u mjesecu rujnu na gubilištima u šumi Trnavka na području općine Kapela iz tri grobne jame izvađeno je 65 kostura ili sveukupno 293 posmrtnih ostataka smaknutih Hrvata. Najviše žrtava je iz Bjelovarsko – bilogorske i Koprivničko – križevačke županije, zatim iz Virovitičko – podravske, Sisačko – moslavačke i Požeško – slavonske županije. U lipnju 2006. godine, na prostoru Luga završena je zajednička grobnica i time osigurano trajno počivalište žrtvama čiji su posmrtni ostaci uz dostojan ispraćaj položeni u grobnicu 28. lipnja 2006. godine.
Danas smo okupljeni s ciljem da se istina ne zaboravi, što je iznimno važno, jer živimo u državi i društvu koje ne čini ništa kada je u pitanju sustavno istraživanje jugo-komunističkih zločina. To je vrlo okrutno i nepravedno, što za našu sadašnjost, što za našu budućnost, a poglavito za one koji su na vlastitoj koži osjetili svu brutalnost totalitarnog zločinačkog jugo-komunističkog režima. Sigurno ovdje ima i onih koji su svjedočili odvođenju svojih bližnjih, isčekivanju vijesti o njima, oduzimanju obiteljske imovine ili su pak cijeli život nosili etiketu da su dijete bandita. Zbog tih, kao i mnogih drugih činjenica jako je bitno da se okupljamo na ovakvim događajima, ne samo u Lugu, nego i diljem Republike Hrvatske. Ovi zločini su itekako bili dobro planirani, organizirani i provođeni. Šuma u Lugu postala je gubilištem nakon rata. Prva pogubljenja dogodila su se sa 13. na 14. lipnja 1945. godine. Od 1991. održavaju se komemoracije u Lugu, na kojima je uvijek nazočan netko iz Matice hrvatske, što je sasvim logično budući da je ona i započela s istraživanjima, popisivanjem žrtava, podizanjem spomen obilježja. Prošle godine su križ, koji je bio jedini znamen spomen područja, obnovili naši branitelji, rekla je Anita Blažeković, predsjednica Povjerenstva za utvrđivanje nepopisanih hrvatskih žrtava II. svjetskog rata i poraća i otkrivanje grobišta na području Bjelovarsko – bilogorske županije te predsjednica Ogranka matice hrvatske Bjelovar.
– Žrtve ovog mjesta bili su jedne od najvećih tajni i o tome se nikada nije moglo govoriti. Međutim, tajna je u samostalnoj hrvatskoj državi napokon otkrivena i obznanjena. Nažalost, zločini iz 1945. godine nisu obišli ni naš grad, niti našu županiju. Zločini i izgubljeni nevini životi ne smiju biti prešućeni i zaboravljeni. Tolerancija i suživot bez mržnje preduvjeti su za dobar i kvalitetan život koji često nedostaju svugdje u svijetu. Ovi strašni podaci i brojke koje se odnose samo na jedno grobno mjesto vrijedni su pitanja: Zašto? Da li je zaista vrijedno da se takve strahote događaju i dalje, bez obzira o kojem se režimu radi? Svi smo mi jednaki. Svi dijelimo ovu zemlju i ovaj planet gdje trebamo biti jedni za druge, rekao je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.
– Svaki rat uvijek donosi žrtve, donosi zločine za koje opravdanja nema. Žrtvama rata trebamo odati počast tako što ćemo omogućiti da njihova imena i okolnosti stradanja budu poznati bez obzira kojoj su etničkoj ili vjerskoj skupini pripadale, koju su političku ili ideološku ideju branili. Žrtve ratnih stradanja su ljudi s imenom i prezimenom. Rasvjetljavanjem istine o počinjenim zločinima želimo rasvijetliti da za zločine nema opravdanja, bez obzira pod čijim imenom i ideologijom da su počinjeni. Put do istine je ujedno i poruka mladima. Žrtve koje danas spominjemo su tu da ukažemo kako nema te ideologije koja je vrijedna ijednog ljudskog života, istaknula je zamjenica bjelovarsko – bilogorskog župana, Bojana Hribljan.
Ante Topalović koji je okupljene pozdravio u ime premijera Andreja Plenkovića naglasio je kako živimo u sadašnjosti i razmišljamo o budućnosti, ali da bi to radili na ispravan način, moramo dobro poznavati vlastitu povijest.
– Imena žrtava su obaveza svih nas da pokušamo odgovoriti na nove izazove. U današnje vrijeme nam prijeti ekonomski problem, odlazak naših mladih i upravo je to nešto što čini izazov budućnosti na koji moramo svi zajedno što bolje odgovoriti, ne samo politika, već i cijelo društvo. Nekad, kad ljudi nisu smjeli reći da su Hrvati, bojim se da su ponos, ljubav i volja za Hrvatskom bili jači, nego danas kada slobodno možemo reći tko smo i što smo, poručio je Topalović.
Počast hrvatskim žrtvama jugo – komunističkog boljševizma, pogubljene u poraću 1945. godine odao je i Vladimir Bilek, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, koji se uzvanicima također obratio s prigodnim riječima.
– Prije nego što smo došli u Lug bili smo na Svetoj misi koju je predvodio mons. Vjekoslav Huzjak koji je opisao što se ovdje sve dogodilo i prekrasnim riječima poručio što bi sve ispravno trebalo biti. To su ljubav u srcima svih nas i molitva, ne samo za žrtve, nego i za one koji su ove zločine počinili, kako se nešto takvo više nikada ne bi dogodilo. Ne smijemo zaboraviti da na području Bjelovarsko – bilogorske županije još ima gubilišta za utvrditi na kojima su komunističke vlasti ubijale ratne zarobljenike i civile prema nasumičnom izboru. U samom Bjelovaru koji je bio sjecište kolona križnog puta, utvrđeno je deset lokacija na kojima su organizirana masovna smaknuća. Među njima je i šuma Lug. Stoga, ne smijemo dopustiti manipulaciju poviješću i žrtvama. Osudimo svaku vrstu i oblik totalitarizma, izvršitelje totalitarnih ideja. Istražimo svoju povijest, budimo spremni prihvatiti stvarne činjenice i uvijek spremno i hrabro stanimo u njihovu obranu. Istražimo sve zatajene grobove i obilježimo njihova mjesta, te vratimo dostojanstvo svim žrtvama. To je najveći dug i odgovornost svih nas prema generacijama kojih više nema i prema onim generacijama koje za nama dolaze. Kada to učinimo, moći ćemo na ovo mjesto, ali još nažalost i na tisuće ovakvih mjesta, doći s iskrenijim osjećajem pijateta i sa još jačom potrebom da ih sačuvamo od zaborava, rekao je Vladimir Bilek, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.
Obilježavanje Spomena na hrvatske žrtve jugo komunističkog boljševizma pogubljene u poraću 1945. godine, završeno je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomen obilježju u šumi Lug te obilazak grobišta.
