Druga po redu Županijska skupština trajala je prilično duže nego inače, posebno druga i treća točka Dnevnog reda, odnosno donošenje Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Bjelovarsko – bilogorske godine za 2016. godinu te donošenje Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu župana Bjelovarsko – bilogorske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine. Prvi se u raspravu uključio Ivan Beljan iz HSS-a.
– Ono što me brine je zaduženost Županije osnovnim proračunom preko 50 posto, a čini mi se da je maksimalni iznos 20 posto, da bi se uopće moglo poslovati u RH. Po meni je ovo jako zabrinjavajuće, posebno što se najviše tiče sportskih dvorana. Također, tu su i usluge za promidžbu i informiranje. U 2015. koštale su milijun i 616 tisuća kuna, te u 2016. dva milijuna i 339 tisuća kuna. Zanima me da li se ova stavka može smanjiti?
Odgovor na Beljanovo pitanje dao je župan Damir Bajs.
– Kada govorimo o izvršenju Proračuna Bjelovarsko – bilogorske županije za 2016. godinu, kao što vidite on je, barem na papiru povećan gotovo četiri puta. Umjesto sto i nešto milijuna kuna, govorimo o više od četiristo milijuna kuna. Županijska je služba sukladno zakonu i nalogu koji sam ja dao, prešla na model financiranja županijske riznice. To je model koji je obavezan za sve županije, a mi smo kroz dvije i pol godine to implementirali. To znači da ustanove koje su u vlasništvu županija, ali ne i tvrtke, jednim dijelom ulaze u proračun županije. Naš Upravni odjel za financije je napravio veliki iskorak i moći ćemo prijeći na tzv. model troškova, što znači da kada neki naš korisnik traži isplatu nekog materijalnog troška, on uz predočenje računa dobiva isplatu. Ukoliko stavka naravno ne premašuje proračun. Tako funkcionira državna riznica. Mi s ovim modelom točno znamo što se događa u našim ustanovama. Što se tiče ukupnosti županijskog proračuna, on odgovara svojim zahtjevima, stavke su kumulirane. Prisjetit ću se da je BBŽ 2013. godine prema Institutu za javne financije bila 18. županija po transparentnosti, od njih 20. Prije dva dana dobili smo priznanje da smo najtransparentnija županija u Hrvatskoj, a za 2015. smo dobili bezuvjetni nalaz, odnosno mišljenje Ureda državne revizije za ukupni proračun. Prema tome svemu, pokazuje se da su financije u svakom pogledu trošene onako kako i trebamo, rekao je župan.
Nezadovoljan odgovorom, Ivan Beljan ponovno je zatražio detaljnije pojašnjenje vezano za zaduženje Županije koje iznosi 50 posto te iznos od dva milijuna i 339 tisuća kuna koliko se u 2016. potrošilo na usluge za promidžbu i informiranje.
– U taj iznos su uvršteni i troškovi još nekih naših korisnika, ne samo županije. Dobit ćete točne podatke o tom dijelu. Da je Županije zadužena za 50 posto, to nije točno, kazao je Damir Bajs, te pozvao pročelnicu za financije Anitu Nekić Pavičić da detaljnije odgovori na postavljeno pitanje.
– Što se tiče zaduženosti za sportske dvorane, stanje sa 31. prosincem je slijedeće, Erste banka – dvorana Garešnica 15 milijuna i 881 tisuća i pet kuna, Erste banka – dvorana Veliko Trojstvo 12 milijuna i 806 tisuća i 808 kuna, Erste banka – dvorana Hercegovac 3 milijuna i 198 tisuća i 354 kune, Erste banka – Velika Pisanica 3 milijuna i 316 tisuća i 743 kune. Znači radi se o nedospjelim obavezama, a krediti se plaćaju redovito i zaista ne znam od kuda vam ta informacija, odgovorila je Nekić Pavičić.
Nakon kraće rasprave, druga točka dnevnog reda, odnosno donošenje Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Bjelovarsko – bilogorske godine za 2016. godinu usvojena je sa 23 glasa za, 11 suzdržana te dva protiv.
Vijećnici su zatim prešli na treću točku dnevnog reda, točnije donošenje Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu župana Bjelovarsko – bilogorske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine. Župan Damir Bajs ukratko je iznio izvješće o prvih šest mjeseci rada Županije u ovoj godini.
– Nevezano za izborno razdoblje, Županija je cijelo vrijeme radila na pripremi projekata za koje smo u konačnici i dobili sredstva. Radi se o više od 40 milijuna kuna. Očekujemo da se taj iznos poveća i to kroz vrlo kratko vrijeme, jer za još neke natječaje čekamo odgovore. Županija mora prijavljivati projekte, prvenstveno vezane za školstvo i zdravstvo, a u tome smo kao Županija među vodećima u zemlji. Već u ovom trenutku imamo radne sastanke na temu nadolazećih natječaja. Iz ovog izvješća proizlazi i niz pomaka, što se tiče BBŽ. Jedan od najvećih projekata je u tijeku, a to je izgradnja pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec. To je prva nova pruga nakon skoro 60 godina i trebala bi biti naznaka izlaska iz prometne izoliranosti. Ne zaboravimo da je to naš rad, jer je Županija financirala projektnu dokumentaciju i sve što je vezano uz to. Time smo dokazali da je Županija, bilo da su bili ili nisu bili izbori, svoj posao obavila, istaknuo je Bajs.
Nakon otvaranja rasprave, za riječ se javila Ruža Hrga iz HDZ-a, predstojnica Zavoda za zapošljavanje u Bjelovaru. Osvrnula se na dio izvješća u kojem se govori o stanju nezaposlenosti. U njemu stoji kako je rezultat smanjenja nezaposlenosti posljedica pojačane županijske gospodarske aktivnosti. Predstojnica je iznijela niz statističkih podataka koji odskaču od podataka iz izvješća. Naglasila je kako stopa nezaposlenosti vjerno očitava stanje nezaposlenosti u pojedinoj županiji, odnosno Hrvatskoj. Stopa registrirane nezaposlenosti je udio nezaposlenih osoba u radno-aktivnom stanovništvu, odnosno zbroj zaposlenih i nezaposlenih. Dakle, ona daje pravu sliku stanja u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. Predstojnica je mišljenja da što se tiče stope nezaposlenosti ni BBŽ, ni stanovnici, kao ni Zavod za zapošljavanje ne mogu biti zadovoljni, jer ukazuje na potrebu jačanja gospodarske aktivnosti. Prema zadnjem podatku, u RH stopa nezaposlenosti iznosi 19 posto, a u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji nešto manje od 12 posto.
– U 2013. godini bilo je 12 tisuća nezaposlenih u BBŽ, a sada ih je 6.621, dakle upola manje. Naravno da je broj zaposlenih vezan za niz okolnosti. Prema službenim podacima koje smo dobili iz Gospodarske komore vidi se da postoji rast ukupne zaposlenosti u gospodarstvu i obrtu. Da li je pedeset posto smanjene nezaposlenosti u četiri godine dobar podatak ili nije, to čete vi odlučiti i dati mišljenje. U ukupnom gospodarstvu Hrvatske BBŽ nije na zadnjem, a niti prvom mjestu, već na 14. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, županijski podaci vezani uz investicije, zapošljavanje i druge stvari, gledajući prema postotku, zauzimamo treće ili četvrto mjesto po pozitivnim trendovima. Ako smo trenutno druga županija po porastu izvoza u RH, onda su ti podaci vjerojatno vezani za stanje gospodarstva. Naravno, za sve o čemu govorim postoje službeni podaci, rekao je župan.
Ruža Hrga se nadovezala komentarom kako se statistički podaci mogu prikazati na onaj način na koji se to želi te kako je teško procijeniti što je objektivno, a što ne. Hrga smatra da je nezaposlenost u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji velika, bez obzira na apsolutni broj smanjenja od 50 posto.
Slijedeći se za riječ javio Silvestar Štefović iz HDZ-a koji je župana prozvao za manipulaciju brojkama te kako ni u jednom trenutku, za vrijeme rasprave nije spomenuo smanjen broj zaposlenih osoba, kao i broj nezaposlenih. Vijećnik smatra da je do smanjenja broja nezaposlenih došlo najviše zbog odlaska radne snage u druge zemlje, a ne zato što su se zaposlili u našem kraju. Potom je Štefović otvorio temu izgradnje nove bjelovarske bolnice.
– U vašem izvješću piše da je projekt dobio suglasnost Ministarstva zdravstva u iznosu od 70 milijuna kuna za gradnju dnevne bolnice i Objedinjenog hitnog bolničkog prijema te se očekuje povlačenje sredstava sukladno natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Nije mi jasna rečenica koja kaže da je projekt dobio suglasnost Ministarstva zdravstva, jer se govorilo da je suglasnost dobivena na iznos od gotovo 160 milijuna kuna, odnosno da dio sredstava nismo mogli povući, pa je Županija morala dizati kredit kako bi se suglasnost ministarstva uopće dobilo. Stoga vas molim za pojašnjenje, rekao je Štefović.
– Ministarstvo zdravstava i Ministarstvo regionalnog razvoja raspisali su natječaj za dvije kategorije financiranja putem Europskih fondova. Jedan dio je bio vezan uz hitni bolnički prijem, a drugi uz dnevnu bolnicu. Mi imamo jednu od ukupno tri bolnice u RH koja ima pravo prijaviti se na obje stavke. Govorim o općim bolnicama, a ne o KBC-ovima i KB-ovima. Temeljem toga, mi smo se javili Ministarstvu zdravstva koje je dalo zeleno svijetlo za gradnju onog dijela kojeg oni financiraju i to je taj iznos od 70 milijuna kuna za te dvije namjene. Međutim, Ministarstvo zdravstva nam je dalo suglasnost i za gradnju ukupnosti projekta. U svom je rješenju uvjetovalo da Županija, odnosno Opća bolnica Bjelovar digne kredit i osigura financiranje ostatka iznosa od 90 milijuna kuna. Dnevna bolnica i OHBP se nalaze u jednom kompleksu zgrade od četiri kata koje su samo dio ukupnosti projekta. Taj dio ukupnosti projekta očito može biti napravljen samo ukoliko se napravi cijela zgrada, znači ne samo sa ta dva projekta financirana europskim novcem, već se mora riješiti ukupnost zgrade, odgovorio je Bajs na što se Štefović javio za repliku i pitao kako onda uvjet podizanja kredita Ministarstvo zdravstva nije postavilo i drugim bolnicama. Spomenuo je kako se Županija na natječaj nije javila na vrijeme, projekt nije prilagodila na 70 milijuna kuna, zbog čega sredstva nisu povučena i sa gradnjom se još nije krenulo, te da je Ministarstvo zdravstva trebalo dati samo suglasnost, dok „glavnu riječ“ vodi Ministarstvo regionalnog razvoja.
– Možda vam nije jasno što Županija želi. Volja mene kao župana i cijele Županije, a vjerujem i ove skupštine nije da se napravi OHBP i Dnevna bolnica, nego da Opća bolnica Bjelovar paviljonskog tipa čiji objekti datiraju iz razdoblja između 18. i 20. stoljeća dobije objekt i standard 21. stoljeća i to ne u OHBP-u i Dnevnoj bolnici, već u svim drugim odjelima kojima je to potrebno. Ja ne želim da odjeli naše bolnice rade u montažnim kućama kojima je rok valjanosti od 50 godina prošao prije 20 godina, gdje krovovi praktički otpadaju i gdje nema nikakvog standarda. Ne želimo da bolesnici budu voženi po hladnoći ili nesnosnoj vrućini na kolicima kroz cijelu bolnicu ili da imamo situaciju da je auto udario bolesnika koji je umro od posljedica saobraćajne nesreće koja se dogodila u našoj bolnici. Ministarstvo zdravstva je dalo suglasnost jer shvaća da montažne zgrade ne mogu biti adekvatne za odjele u našoj bolnici, pojasnio je župan.
Vijećnik Vedran Babić iz SDP-a rekao je kako Županija raspolaže sa 20 – 30 posto svih sredstava vlastitog novca koji se prikupi na bjelovarsko – bilogorskom području. Babić smatra kako je deplasirajuće na skupštini raspravljati na način tko je u kolikoj mjeri zaslužan za nešto. Naglasio je da se prema zadnjim podacima među najnerazvijenijim županijama nalaze one u kojima je na vlasti HDZ. S obzirom na to, BBŽ ne bi smjela pratiti te trendove, a dokaz tome je stanovništvo koje nije dopustilo da do takve situacije dođe. Članove HDZ-a pozvao je da se izjasne koje projekte podržavaju, što su u stanju napraviti, kakve su njihove ideje za razvoj i koje stavove zapravo zauzimaju. Odgovor je dao Miro Totgergeli, HDZ-ov vijećnik i saborski zastupnik.
– U vrijeme Milanovića gradila se brza cesta prema Križevcima. Mi smo se zalagali da se tada gradi prema Bjelovaru. Tek sada se gradi brza cesta do Farkaševca. Ja ću se uvijek zalagati da brza cesta do Bjelovara dođe čim prije i dalje prema Virovitici i mađarskoj granici. Što se tiče naše bolnice, vi ste tamo bili na otvorenju radova, zajedno sa nekoliko ministara. Tada od svega nismo vidjeli skoro ništa. Imali ste i ravnatelja bolnice u vremenu dok ste vi bili na vlasti, pa vas pitam što je od svega napravljeno i kuda smo sa bolnicom krenuli? Ništa i nikuda. Naravno da se zalažem za bolnicu da se što prije napravi i izgradi, ali ne na način da se zadužimo da narednih 20 godina kredit ne možemo vraćati, rekao je Totgergeli. Babić se složio da se strategija brze ceste trebala raditi drugačije.
Ivica Vranjić iz HDZ-a također se obratio županu Bajsu i vijećnicima, najviše u smislu broja nezaposlenih i negativnog trenda iseljavanja radne snage, ali i po pitanju bolnice. Vranjić također ne podržava dizanje kredita i takvu vrstu zaduženosti. Problem bolnice gledano s njegovog aspekta je nedostatak liječnika. Bolnica u ovom trenutku ima daleko više nemedicinskog osoblja nego medicinskog.
– Doktora Alija, ravnatelja Opće bolnice iznimno cijenim, kao i sav ostali kadar. Problem nije sagraditi zidove, osim ako Županija digne kredit. Onda problem nastaje. Veći je problem sada kako ćemo zadržati liječnike, i stručnjake. Toliko imam za reći o bolnici, a kada govorim o županu, moram vas podsjetiti na jedan detalj. Pripremajući se za danas, naiđem na podatak da smo u RH posljednja županija po priključku građanstva na javni vodovod i imamo točno 50,01 posto. Nama uz bok ide Brodsko – posavska županija koja ima 50,03 posto ljudi koji imaju priključak. Da ne spominjem Splitsko – dalmatinsku županiju koja ima 90,02 posto ili Istarsku sa 98,09 posto. Ako mogu oni među kršem i kamenjem, onda valjda možemo i mi. U ovoj Županijskoj skupštini je „ekipa zakopala“ više od 100 milijuna kuna u zemlju, a većina uopće ne zna gdje. Postavljam pitanje, gdje su novci? Također, jasno je da smo pri samom dnu parametara koji pokazuju stanje županije, a župan se hvali kako smo na 14. ili 15. mjestu. Istina je da smo praktički bili na rubu ponora, pa je učinjen korak naprijed.
– Govoreći o vodoopskrbi dobro ste rekli i očekivao bih da to bude problem RH, odnosno Hrvatskih voda. Niti danas, niti ikada prije to nije bio problem Vlade, Hrvatskih voda ili resornog ministarstva, nego je to vodila ova Županija. Prije 20 godina smo bili na 17,00 posto vodoopskrbe i samo su neki gradovi imali vodovod. Gotovo niti jedna općina nije imala metra vodoopskrbne mreže i tu ste potpuno u pravu. Nema Županija 100 milijuna kuna, već preko 200 milijuna, ali je vodoopskrba 55 posto tog iznosa. Da to nismo mi napravili, kako bi primjerice u Štefanje došla voda. Da nije prošao magistralni i vodoopskrbni sistem i da to sve nije financirala Županija, uključujući niz općina i ostalih sistema. No, slažem se s vama. Mi tu ne radimo dovoljno dobro. Odite u Hrvatske vode ili k resornom ministru, pa im recite neka oni preuzmu taj dio. Ja ću samo reći da ako mi to ne budemo radili sami, nikada se ni neće napraviti. Očekujem od vas da vi povedete dogovore i razgovore na razini Vlade RH, da preuzme da se ostatak naše vodovodne mreže riješi. Mi ćemo vjerojatno uskoro kroz tri EU projekta zajedno sa Hrvatskim vodama završiti ukupnost županijske mreže vodoopskrbe. Vjerovao sam da će odvodnju voda, odnosno kanalizaciju riješiti Vlada RH. No, već imam odgovor na to. Ne, to Vlada RH neće voditi. Ona je to prebacila na gradove, općine i županije. Kada pozivate DORH i USKOK, dapače neka dođe, ali neka posjeti onda i Hrvatske vode. Trenutno imamo samo jednu općinu koja još uvijek nema niti jedan metar vodovoda. Tu se s Hrvatskim vodama natežemo da nam da odobrenje da se počne graditi. Vi zaista smatrate da se vodoopskrba zaista podigla sa 17,00 posto sama od sebe? Jer da ne smatrate, ne biste pitali gdje su novci. Oni su upravo zakopani u vodovodima.
Rasprava je nastavljena obraćanjem vijećnika Siniše Glavaša iz BUZ-a.
– Obraćam se članovima HDZ-a. Do neki dan smo zajedno donosili odluke i za sve ovo o čemu vi pričate, zajedno smo dizali ruke. Protiv tada nije bio nitko. Sam sebi ne mogu vjerovati da se u tako kratkom vremenu sve okrenulo naopako. Sada odjednom ništa ne valja, a tada je sve bilo u redu. U periodu 2013. – 2017. svi smo ovdje na lijevoj strani glasali za projekte koje je iznosio tadašnji i sada aktualni župan Bajs. Kada se govorilo o projektu bolnice, autoceste i drugima, svi smo nekako bili složni, jedino su se neki mlađi prepucavali putem svojih profila na Facebooku. Tada ste trebali izaći za govornicu i jasno reći da ste protiv nečega. Porast otvaranja privatnih tvrtki na nivou županije je evidentan. Onaj tko je prepoznao pozitivan rast ove Županije, pozitivan rad i nastavak kontinuiteta župana Bajsa, rekao bi da će s radom nastaviti tamo gdje je Damir Bajs stao, da je primjerice došlo do smjene župana, a nikako: „Krećem ispočetka“, rekao je Glavaš.
Tihomir Jaić iz SDP-a obratio se HDZ-ovom vijećniku Ivici Vranjiću kojega je zamolio da upit o tome gdje je „zakopano“ 100 milijuna kuna proslijedi i svojim pročelnicima i članovima HDZ-a. Isto tako, predložio mu je da pita i članove Županijske skupštine HDZ-a koji su bili u mandatu kada su za te projekte dizali ruke.
– Mi se ovdje prepiremo oko čistih tehnikalija, a svakoga dana ljudi iz naše županije odlaze jer nemaju posao i sigurno radno mjesto. Odlaze čak i neki koji su zaposleni, jer očito nemaju dobre ili dovoljne uvjete za život. HDZ molim kao vladajuća stranka, kao i stranke iz oporbe Županijske skupštine, a koje su na vlasti u RH da se kod svojih ministara zauzmu kako bi se projekti odradili i financirali. Nije vrijeme da se bavimo politikanstvom. Moramo zajedno sjesti i raditi na realizaciji projekata. I SDP-ova vlast je imala grešaka, ali treba krenuti dalje, mišljenja je Jaić.
Za riječ se ponovno javio Ivan Beljan iz Hrvatske seljačke stranke koji je nastavio temu o vodoopskrbi. Uvjeren je kako je Štefanje vodu moglo dobiti normalnim putem, jer nije trebao biti magistralni, već distributivni vodovod. Složio se kako Županija ima vodovoda u vrijednosti 200 milijuna kuna, te rekao da je 100 milijuna zaista zakopano, ali nije u funkciji. Nastavio je s pitanjem oko Elektrometala, koje je 71 godinu funkcioniralo, a danas ga više nema. Mišljenja je kako se firma mogla spasiti, no otišla je u stečaj i ljudi su završili na Zavodu za zapošljavanje. U tim situacijama nije bitna politika i stranke, već konstruktivni razgovori kako bi se došlo do rješenja. Jednako bitni su i blokirani građani kojih je deset tisuća.
– Meni je ovo prvi mandat u Županijskoj skupštini. Sjećam se jedne rečenice gospodina Štefovića sa Konstituirajuće skupštine kako će oporba biti vrlo konstruktivna. Takve gluposti izrečene od jednog mladog čovjeka koji bi trebao pametnije razmišljati, doslovno vrijeđaju. Isto tako, u Štefanju vam se lako može dogoditi da vas pregazi auto jer tamo nema semafora. Gospodin Totgergeli pak kaže kako se HDZ zalaže za izgradnju bolnice, a da se ne zadužujemo. To je moguće jedino ako ih budemo radili od knauf ploča i nekvalitetnog materijala. Inače živim u Čazmi gdje nema puno mjesta za zapošljavanje, osim eventualno u Komunalcu, a za tamo valjda nisam dovoljno podobna. Odgovor na vaše pitanje o tome „Gdje su pare?“, nalazi se na jednoj Facebook stranici, na kojoj je na naslovnoj slici premijer Plenković, kao i cijela nesretna HDZ-ova vlada. Pozivam vas da organizirate jedno kolegijsko putovanje u Istru kako bi vidjeli da ona nije krš i kamen, nego crljenica koja je vrlo rodna zemlja. Ne možete sve ono što ste govorili prije pet mjeseci, sada odjednom negirati i pričati da to ne valja. Molim vas da kao zaista želite da oporba bude konstruktivna, onda neka takva i bude. U Čazmi je većina firmi propala, jedino još donekle radi Komunalac, no ako se za njegov dug ne nađe rješenje i tamo bi ljudi mogli ostati bez posla. Gotovo 60 posto stanovništva u Čazmi živi od Komunalca, a moja baba doma pali smeće, prilično sarkastična je bila nezavisna vijećnica Ines Šarić.
– Tema je Završno financijsko izvješće župana za prvih šest mjeseci ove godine i po meni je logično da političke stavove na skupštini iznesemo i govorimo o onome što mislimo o radu samog župana. Odgovarajući danas na neka pitanja, rekao je kako je donio određene odluke, poput one o kreditnom zaduženju za izgradnju bolnice. Istina je da sam sa njim, kao i ministrima iz HDZ-ove vlade bio prisutan kada smo se dogovarali kako i na koji način ju treba graditi. Složili smo se svi da ju treba sagraditi što prije i da mora biti prilagođena. Projekt je rađen nekoliko puta. Prvo je bio megalomanski, zatim se morao smanjivati. Složili smo se kako treba iskoristiti tih 70 milijuna kuna koje je osigurano kroz Ministarstvo regionalnog razvoja, ali da na taj iznos nešto trebamo i dodati, možda deset ili dvadeset milijuna. Dogovorili smo se i da ne trebamo sve raditi odjednom, da se priča može odraditi i kroz nekoliko faza. Političko pravo župana je da kaže kako je nešto njegova odluka. Isto tako, mi vijećnici imamo demokratsko pravo iznijeti stav o nečemu. Stoga smatramo da u ovom trenutku, a to ćemo vidjeti i prema izvještaju bolnice, ona posluje s gubitkom i ima problema s plaćanjima. Dugovi su veći od potraživanja. Zato pitam da li je u takvoj situaciji mudro ići zadužiti bolnicu. Županijska skupština je u prošlom sazivu donijela upravo takvu odluku. Danas smo puno razgovarali i o brzoj cesti. Ja uopće ne mogu shvatiti bilo koju osobu koja će pristati godinama čekati da imamo puni profil brze ceste do Bjelovara, a ne zajednički pronaći koncenzus da pritisnemo Vladu RH. I meni kao većinskom saborskom zastupniku treba pomoć i potpora ostalih da pritisnemo ministra da se što prije napravi jedan kolnik ceste do Bjelovara i da se ne odustane od dva kolnika te da se oni nastave graditi dalje. Što se tiče upravo nezaposlenosti, ne bi otišli svi odmah raditi van. Mnogi bi putovali na posao u Zagreb na dnevnoj bazi. Puno njih odlazi raditi i kod nas na more. Većina se i dalje vodi prijavljena kod svojih roditelja, a godinama rade drugdje, mnogi se ni ne vraćaju preko zime. Dođu eventualno za Božić ili Uskrs. Upravo na taj način „prostor“ u našoj županiji ostaje prazan. Mi se možemo hvaliti nekim boljim podacima i statistikom, ali da i dalje imamo puno problema, imamo i to ogromnih. Mladi odlaze, a ostaju samo stariji ljudi. Isto tako, svih ovih godina nismo napravili na razvoju Centra za gospodarenje otpadom. Malo je bio u strategiji, pa nije. Zatim opet je, pa ga nema. Dakle, imamo velikih problema sami sa sobom. Kada se složimo oko nekih bitnih stvari, onda ćemo tek moći lobirati i dovući sredstva za projekte i razvoj. Spominjali ste i sredstva za Domove zdravlja. Taj natječaj je raspisan još prošle godine u rujnu, a mi smo se na njega javili tek ove godine u proljeće. Tamo je točno naznačen iznos koji naša Županije može povući za opremanje domova. Ok, imat ćemo sada, ali nepotrebno sa time kasnimo. To dokazuje kako je u županijskim službama potrebno malo više ažurnosti i rada, na posljetku je rekao vijećnik Miro Totgergeli.
Nakon burne i poduže rasprave vijećnika oko aktualnih i nekih manje aktualnih tema, završnu riječ vezanu za drugu i treću točku dnevnoga reda dao je župan Damir Bajs.
Kada pričamo o politici i o načinu na koji treba nastupiti u Županijskoj skupštini, ja ću reći da je Izvješće o financijskom poslovanju bilo za prošlu godinu, odnosno 2016., za vrijeme kada sam ja imao potpisan koalicijski sporazum o suradnji i partnerstvu u Županiji. Dakle, tada smo ju vodili zajedno, a vi sada glasate protiv tog izvješća. Meni je potpuno jasno da ste vi sada oporba, ali tek ovo naredno izvješće koje dolazi će biti ono u kojem smo mi na suprotnim stranama i meni je logično da ćete biti protiv toga jer su se političke okolnosti od tada izmijenile. Za kraj ću se samo osvrnuti na ono što je vas zainteresiralo. Zaposlenost u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji je na razini sa prebivalištem između 36 i 37 tisuća stanovnika. To se nipošto nije promijenilo. Dapače, to je podatak koji je jednak ili bolje nego prije. Smanjene nezaposlenosti od 50 posto u onom navedenom periodu je među najboljima u državi i podatak je bolji od državnog prosjeka. Podaci koji prate naše gospodarstvo, posebno dio povećanja izvoza, jasno pokazuju dobru gospodarsku aktivnost naših tvrtki koja je vezana za ulaganje u posljednjih nekoliko godina. Ja ne kažem da je naša županija prva u Hrvatskoj i jasno je da je naš zajednički napor da na ljestvici budemo što više, u pozitivnom smislu. Priča s bolnicom je takva kakva je i za oko mjesec dana ćemo imati jasniju ukupnost cijele priče. Zeleno svijetlo za gradnju smo dobili, kao i za prijavu projekta, a uvjet je bio da Županija financira ostatak gradnje. Pričajući o vodoopskrbi, ako mislite da će netko drugi doći i napraviti ijedan novi metar, varate se. Na nama je da radimo naš posao. Neki pričaju o toj temi i ja ne mogu vjerovati što čujem. Postoji jasna Strategija razvoja vodoopskrbe naše županije, koju je donijela upravo Županijska skupština. Postoje prostorni planovi koji su to uvjetovali i nadzor Hrvatskih voda kao stručnog dijela priče, nad svakim pojedinim projektom. Dakle, Županija bez Hrvatskih voda ne može niti projektirati niti raditi. Sve što je napravljeno je sukladno strategiji i u nadležnosti stručnih osoba, a sve što nije u planu i okviru strategije, za to se sredstva ne mogu dobiti i to je valjda jasno. Mi sada trebamo krenuti na drugi dio priče, a to je odvodnja. Riječ je o puno težem i skupljem projektu. I to ćemo napraviti, ponovno u skladu sa strategijom, Hrvatskim vodama i resornim ministarstvom. O brzoj cesti ću reći slijedeće. Ako se sada desi da bude prije gotov projekt koji vodi Vlada RH, odnosno da se prije napravi autocesta u punom profilu od Zagreba do Dubrovnika, koja košta stotine milijardi kuna, zašto mi nemamo pravo da cesta u punom profilu ne dođe do Bjelovara. Zar je jednostavnije napraviti tunel i mostove koji koštaju stotinu milijuna eura, nego raditi po ravnici, po trasi koja je već napola gotova? Zašto bi se na nama štedjelo? Pitam vas, zašto mi ne lobiramo zajedno, ne da dođu dvije trake, nego četiri? Zašto mi to ne možemo dobiti, a Dubrovnik može? To je pitanje koje ja postavljam. Vjerujem da i mi imamo pravo na iste te uvjete, s time da je naša cesta po kilometru dužnom tri puta jeftinija od te prema Dubrovniku, zaključio je bjelovarsko – bilogorski župan Damir Bajs.
