U sklopu obilježavanja 180 godina djelovanja Matice hrvatske, u bjelovarskom Domu kulture u subotu 26. veljače održana je premijera kazališne predstave “Tena – kronika raspada jedne ljepote” i to u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Bjelovar i Centra za cjeloživotno učenje i kulturu.
Ovo književno djelo Josipa Kozarca na kazališne daske postavilo je Gradsko kazalište Joza Ivakić iz Vinkovaca u koprodukciji Gavelle, Gradskog kazališta Požega, Ludensa iz Koprivnice i Centra za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar, dok su Filip Šovagović, Matea Marušić, Ivan Grčić i Davor Svedružić samo mali dio itekako zvučne glumačke ekipe.
– U ulozi sam Tenina oca, čiji su postupci i razmišljanja obavijeni jednim velom tajne. Tak čovjek zapravo ne govori ništa. Na taj način pronalazi svoj mali alibi i ostaje nedorečen. Tadašnja sredina je bila vrlo zatvorena i u njihovim okvirima su mlade djevojke imale mnogo problema. Kozarac je već tada postavio, odnosno na svoj način obradio temu slobodne ljubavi i odabira. Kada sam pripremajući se za predstavu, ušao u srž cijele priče, moram priznati da me ugodno iznenadio autorov pristup, rekao je Filip Šovagović koji glumi oca Jaroslava.
Pripovijest “Tena” slovi kao jedna od najpoznatijih i najuspjelijih Kozarčevih književnih djela. U njoj je dao i pouku, ali i kritiku prema svojoj rodnoj Slavoniji. U djelu se vrlo jasno primjećuje autorovo odlično uočavanje detalja kod opisa okoline, životnih situacija i likova, a najviše opis karaktera i života glavnog ženskog lika. Kozarac se ovdje pokazao kao odličan portretist, koji pored toga što ima dobro oko za detalje, posebnu pozornost pridaje likovima koje oživljava duboko i suptilno.
Lik Tene utjelovila je mlada glumica Matea Marušić. Kako i sama kaže, riječ je o jednoj vrlo odgovornoj ulozi iz knjige koja je ujedno i lektirni naslov u našim školama.
– Tena je jedna samo naizgled seoska djevojka, koja zapravo sa sobom nosi brojne traume i nesreće iz prošlosti, kao što je gubitak majke i odnos s ocem alkoholičarom. Tijekom odrastanja Tena stvara obrambene mehanizme kroz vrlo naglašenu tjelesnost, drskost i zavodljivost, a ponajviše lažno pouzdanje. Najveća težina je kako pomiriti sve te karakteristike. Uloga je za mene bila vrlo zahtjevna, ali sam vrlo sretna što mi je pružena tako velika prilika. Lik Tene je u današnje vrijeme vrlo suvremen i slojevit, posebno u smislu obrambenih mehanizama s kojima se danas često susrećemo, istaknula je mlada glumica Matea Marušić.
Bjelovarskoj premijeri predstave nazočio je i redatelj i autor adaptacije. Ferenčina kaže kako je ovaj klasik hrvatske književnosti napisan iz pera jednog od najvažnijih slavonskih pripovjedača. Priča je ispisana na dodiru realističke zagledanosti u pukotine jednog društva i modernističkih nagnuća autora, pri čemu nije lišena subverzivnosti.
– Kozarac je u “Teni” vrlo hrabro progovarao o određenim temama koje u to vrijeme nije bilo uobičajeno obrađivati na takav način. U fokusu je priča o prelijepoj Teni koja živi u patrijarhalnoj, konzervativnoj sredini i usudi se prolaziti kroz život na način da ju vode srce i ljubav. I u današnje vrijeme postoje djevojke i žene koje žive na taj način. Predstave je općenito vrlo teško svesti samo na jednu poruku, temu ili ideju. Čak su se u tom razdoblju događali i epidemiološki problemi s kojima se današnje društvo suočava. Puno je slojeva u Teni koji su prepoznatljivi u našem modernom društvu, poručio je redatelj Dražen Ferenčina.
Prema istraživanjima, može se pouzdano reći da prvi podaci o predstavama u Vinkovcima potječu iz 1876. godine, dok se početkom vinkovačke kazališne tradicije smatra 1917. godina. Tijekom svih godina, kazalište je imalo uspone i padove, mijenjalo vlasnike, davalo velike i važne predstave domaćih i stranih autora, a posebno su vrijedna klasična šokačka djela slavonskih pisaca.
Također, vinkovačko kazalište iznjedrilo je glumce zaslužne za stasanje vinkovačkog teatra, kao što je Franjo Jelinek – Bel te prepoznatljiva imena hrvatskog glumišta koja su počela upravo na vinkovačkoj sceni. To su Vanja Drach, Nada Subotić, Ivo Fici, Duško Gojić, Ivo Gregurević, Mato Ergović, Žarko Mijatović, Jasna Bašić, Vesna Tominac, Rade Šerbedžija i drugi.
– Kao ravnatelj kazališta okupio sam nekoliko koprodukcijskih partnera i mislim da je to bila dobitna kombinacija. Iznimno me veseli što je “Tena – kronika raspada jedne ljepote” nakon nekoliko godina prva prava profesionalna produkcija. S obzirom da je Tena kapitalno djelo za Slavoniju, predstava se nije mogla samo odraditi, već joj je trebalo dati pravu vrijednost jer to Kozarac svakako zaslužuje. Kroz predstavu se gledatelji susreću s nekoliko segmenata koji su danas aktualni, od sječe drveća, epidemioloških problema, rata, do mladih žena koje se bore za svoje mjesto pod suncem, kazao je Zdenko Rečić, ravnatelj Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci.
Kao javna ustanova za kulturu i cjeloživotno učenje koja već više od pola stoljeća organizira gostovanja nacionalnih kazališnih kuća u Bjelovaru i tradicionalni BOK fest, Centar za cjeloživotno učenje i kulturu – CUK bio je počašćen pozivom za uključivanje u produkciju kazališne predstave koja na scenu stavlja kultno djelo hrvatske književnosti. Tim više što je poziv došao uoči godine kada CUK kao Pučko otvoreno učilište, ulazi u 65. godinu postojanja. Odluka se pokazala odličnom, jer je Tena svojom prvom izvedbom u Vinkovcima osvojila publiku.
– Zahvalni smo na pozivu da se pridružimo projektu i sudjelujemo u koprodukciju. Nakon više od pola stoljeća u Bjelovar smo doveli premijeru jednog profesionalnog ansambla. Na taj način Bjelovaru dajemo poticaj za osnivanje pravog profesionalnog kazališta, jer imamo braću Gorana i Bojana Navojca, plejadu mladih sve uspješnijih glumaca poput Ivana Ožegovića i Ognjena Milovanovića. Znajući koliko je Tena važna za Slavonce i da su se glumci jako dugo pripremali za njezinu izvedbu, presretni smo što smo dio velikog događaja. Bez obzira što živimo u modernom i suvremenom društvu, dodir s temama u Teni uvelike su prisutni i dalje. Isto tako, CUK je u posljednje tri godine napravio jako puno iskoraka vezanih za područje svoje djelatnosti. Puno je noviteta, raznolikih programa, razvijamo se, idemo prema novim izazovima i realiziranju vrijednih ideja, kazala je Zvjezdana Galkowski, ravnateljica CUK-a.
Među uvaženim gostima svoje mjesto u bjelovarskoj publici pronašao je i predsjednik Hrvatskog Sabora.
– Drago mi je što večeras svjedočimo jednoj velikoj suradnji nekoliko kazališta i gradova. Posebno me veseli što se sve odvija u mom rodnom Bjelovaru, kratko je poručio Gordan Jandroković.
Da su se građani Bjelovara nakon vrhunca pandemijske krize itekako zaželjeli kulturnih događanja, dokazuje velik broj Bjelovarčana i Bjelovarčanki koji su sinoć uživali u predstavi u novoobnovljenom Domu kulture. Repriza predstave održat će se danas, u nedjelju 27. veljače s početkom u 20,00 sati.
