Udruge hrvatskih sajmova i Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije održale su u četvrtak 25. ožujka konferenciju za medije na prostoru tvrtke Bjelovarski sajam u Gudovcu. Glavna tema konferencije bila je odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite RH o obustavi rada sajmova.
Konferenciji su prisustvovali Miroslav Filipčić, predsjednik Udruge hrvatskih sajmova, Željko Paranos, predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije, Darko Aračić, predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije, Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma, Ivan Mitrović, direktor sajma u Benkovcu, Bojan Mijok, direktor Viroexpo te Davor Majić, direktor Veletržnice Osijek. Svi zajedno istaknuli su kako trgovački centri, casina i auto-saloni svoju djelatnost obavljaju u zatvorenim prostorima i na puno manjim površinama, dok je sajmovima koji djeluju na otvorenom prostoru i na velikim površinama rad i dalje onemogućen.
Nema nikakvih sigurnih pokazatelja da su sajmovi na otvorenom izvori širenja zaraze koronavirusom, nedavno je objavljeno kako se, ukoliko se drži propisani razmak, na otvorenom prostoru gotovo nemoguće zaraziti. Zaista nam nije jasno zašto sajmovi na otvorenom i dalje ne rade. Sajamska djelatnost jedna je od onih koja trenutno trpi velike gubitke i ukoliko se uskoro ne dozvoli rad sajmovima uz poštivanje svih epidemioloških mjera, u pitanje će biti dovedena egzistencija nekoliko desetaka tisuća obitelji, a sajmovi više neće biti budućnost hrvatske obrtničke, kongresne i turističke ponude već povijest jedne hrvatske tradicije, složni su sudionici konferencije.
Osim što je stala prodaja poljoprivredne mehanizacije, onemogućeno je i njihovo izlaganje, kao i prezentacija novih strojeva i tehnologije o kojima ovisi poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj. Samo sajmovi u Zagrebu, Bjelovaru, Osijeku, Benkovcu i Koprivnici bilježe gubitke u milijunskim iznosima.
– Tijekom posljednjih 12 mjeseci, sajmovi u Hrvatskoj nisu radili čak sedam mjeseci, dok smo ostale mjesece radili s 30 posto kapaciteta. Trenutno smo jako nezadovoljni situacijom. Primjerice, trgovački centri, dućani, zatvoreni bazeni i toplice rade bez problema i takvi zatvoreni prostori su nerijetko krcati, dok je sajmovima na otvorenim prostorima i velikim površinama rad još uvijek zabranjen. Tvrtke koje se bave organizacijom sajmova nisu dobile gotovo nikakvu nadoknadu fiksnih troškova, što je propisano Odlukom Vlade RH. Kada se te tvrtke žele ulogirati putem e-Porezne, one uopće ne mogu pristupiti sustavu i predati zahtjev za financiranje fiksnih troškova. Neki sajmovi ostvarili su pravo na potporu za djelatnike i iznosu od četiri tisuće kuna. Ukoliko se sajmovima pod hitno ne omogući rad, jedna lijepa budućnost sajmova postat će ružna prošlost. Nama koji se bavimo sajmovima je zdravlje posjetitelja, djelatnika i svih izlagača na prvom mjestu, no odgovorno tvrdimo da uz poštivanje svih propisanih mjesta, problema na sajmovima neće biti. U slučaju da se mjere ne poštuju, slažem se da onda takve sajmove treba zatvoriti. Sajmovi su prvenstveno mjesta na kojima se odvija trgovina vezana za Republiku Hrvatsku i njezine gradove. Neka se jasno kaže što se na sajmu smije održavati, što ne i mi ćemo se tome organizacijski prilagoditi u potpunosti, poručio je Miroslav Filipćić, predsjednik Udruge hrvatskih sajmova.
S druge strane velike gubitke bilježe i obrtnici, tvrtke, OPG-ovi čije se poslovanje, odnosno ostvarivanje prihoda veže uz rad sajmova. Dio njih već je otpustio određeni broj radnika, a ukoliko se sajmovi uskoro ne otvore, broj nezaposlenih radnika bi mogao značajno porasti.
– Naš sajam je jedan od 500 sajmova koji u proteklih godinu dana skoro uopće nisu radili. Izgubili smo tri međunarodne sajamske manifestacije, što je onemogućilo da uprihodimo sedam i pol milijuna kuna planiranih prihoda. Vrlo je upitno i održavanje proljetnog sajma koji bi se u normalnim okolnostima trebao održati za tri tjedna. Izlagači nas svakodnevno zovu, postavljaju puno pitanja, a mi još uvijek ne znamo što im točno možemo odgovoriti. Nismo dobili niti jednu jedinu lipu, sve troškove podmirujemo iz vlastitih prihoda koje smo akumulirali u proteklom razdoblju. Zasada još nikome nismo dužni, no ukoliko se ovakva situacija nastavi, naša budućnost je prilično upitna. Kada sve zbrojimo, trenutni financijski gubitak biti će oko tri i pol milijuna kuna. Plaće smo prilagodili, a djelatnike još nismo otpuštali, otkrio je Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma.
Zbog izuzetno loše situacije, kada su u pitanju sajmovi, Udruga hrvatskih sajmova i Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije još jednom apeliraju na Nacionalni stožer civilne zaštite RH da uvaži iznesene argumente te da uz poštivanje svih epidemioloških mjera dozvoli rad sajmova na otvorenom.
– S obzirom na potporu države i EU fondova te dobru cijenu poljoprivrednih proizvoda, osjetimo solidnu prodaju poljoprivredne mehanizacije. Međutim, mi bismo željeli poboljšati i prodaju traktora koja je u usporedbi s prodajom priključaka dosta pala. Upravo su sajmovi mjesta na kojima kupci na jednom mjestu mogu razgledati naš kompletan program i sve brendove. Prema našoj statistici, prodaja traktora je u prva dva mjeseca 2019. godine bila neusporedivo bolja od istog razdoblja 2020. i 2021. godine. Ipak zlatne godine u tom smislu bile su 2007,. 2008. i 2009., ističe Željko Paranos, predsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije.
