„Razigrani vrt“ naziv je projekta čiji je cilj bio osigurati stvaranje samoodržive oaze autohtonih vrsta voća, povrća i ljekovitog bilja, i stvaranje uvjeta za poticanje zdravog načina života, očuvanje okoliša i i stvaranje dobrih navika kod djece ranijeg uzrasta. U projektu su sudjelovala djeca vrtićke dobi Dječjeg vrtića Bjelovar koji je bio i nositelj projekta, te nižih razreda IV. Osnovne škole Bjelovar, roditelji, odgojiteljice, učiteljice, te članice socijalne zadruge „Pružimo ruke“. Projekt se provodio u pedagoškoj godini 2017./2018. a o aktivnostima su predstavnici nositelja i partnera izvijestili na završnoj tiskovnoj konferenciji 11. rujna, u područnom objektu u Ulici A.Stepinca, gdje je vrt i napravljen.
– Projekt je financirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Zahvaljujem na suradnji i poticaju Gradu Bjelovaru koji nas na čelu s gradonačelnikom Dariom Hrebakom uvijek bodri da se prijavljujemo na nove projekte. Osim samih aktivnosti koje smo radili, financirali smo izgradnju kućice za alat, sjeme, ogradu, proveli smo aktivnost obrazovanja voditelja. Obišli smo najljepši vrt 2015. godine u Varaždinu koji nas je nadahnuo za rad, navela je neke od aktivnosti ravnateljica Dječjeg vrtića Bjelovar Anna Lauš.
Predsjednica socijalne zadruge „Pružimo ruke“ Đurđa Adlešić navela je kako je ovo samo jedan od primjera suradnje zadruge i vrtića, ali kako uvijek rado surađuju. Također je spomenula kako je najvažnije voditi računa o održivosti projekta.
Učitelj Filip Marohnić vodio je grupu „Mali vrtlari“ u IV. Osnovnoj školi Bjelovar koja je sudjelovala u projektu. Istaknuo je kako su se rado odazvali pozivu na suradnju u projektu te se zahvalio na pozivu.
– Čestitam što ste dobili projekt i time pokazali ustrajnost i inovativnost. Pokazujete želju da se prijavljujete na izvore financiranja koji ne idu direktno iz proračuna, i pohvaljujem vas zbog toga. Grad zbog toga može lakše usmjeriti sredstva direktno u vrtiće. Tu kao primjer navodim ulaganje poput energetske obnove koja se trenutno provodi. S druge strane najviše treba pričati o tome što naša djeca dobivaju od svega toga, a to je svijest o tome kako se uzgaja hrana i koliko truda treba oko toga. Posebno zbog toga pohvaljujem utjecaj na svijest djece. Grad će vas poduprijeti, i mislim da ćemo u budućnosti još raditi puno projekata, rekao je gradonačelnik Dario Hrebak.
Hrebak je dodao kako će krajem mjeseca biti potpisan ugovor o financiranju popodnevne smjene u vrtiću, u vrijednosti od 15 milijuna kuna.
Koliko su djeca uživala u projektu dalo se iščitati iz oduševljenog prepričavanja šestogodišnjeg Josipa Drožđana koji je veselo opisao kako su u vrtu brali paradajz od kojeg su potom za ručak napravili salatu. Ema Hajtić, učenica 3. razreda također je opisala svoje iskustvo sudjelovanja, točnije kako su sadili salatu, luk, peršin i cvijeće, te kako su kad je povrće sazrelo nosili u školsku kuhinju ono što su uzgojili kako bi to i pojeli. Upečatljivo je bilo za uočiti kako precizno prepričavaju detalje svog rada, i koliko su uživali u plodovima svog rada. Upravo to je ona održivost i cilj projekta kojem se stremilo.
