U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji održana je sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova, a raspravljalo se o temi koja je u današnje vrijeme vrlo aktualna: “Uznemiravanje na radnom mjestu”. Izlaganje na tu temu imala je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske Višnja Ljubičić, dipl. uir., a događaju je prisustvovao i župan Damir Bajs.
Uznemiravanje na radnom mjestu svako je neželjeno ponašanje poslodavca, nadređenih osoba i suradnika na temelju neke žrtvine osobine (dob, spol, nacionalnost, imovinsko stanje, zdravstveno stanje, sindikalno članstvo, obrazovanje, bračni status, itd.) koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva te osobe i uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Cilj ovog susreta, ali i samog Povjerenstva za ravnopravnost spolova je promicanje svijesti i senzibilizacija društva na problematiku uznemiravanja na radnom mjestu.
Ivana Pirin, predsjednica Županijskog povjerenstva kazala je nešto više o temi sastanka.
– Uznemiravanje na radnom mjestu je učestali problem o kojem želimo javno progovoriti, stoga je ova tema doprinos Povjerenstva za ravnopravnost spolova našoj lokalnoj zajednici u borbi za ravnopravnost spolova. Također, smatra kako ovakve sjednice mogu pomoći proširiti znanje i opću svijest o mobbingu na radnom mjestu i njegovim posljedicama. Povjerenstvo do sad nije imalo nikakvih lokalnih pritužbi, ali tko zna, možda se netko od građana javi nakon što s ovime krenemo u javnost, istaknula je Pirin.
Što se pak spolnog uznemiravanja na radnom mjestu tiče to je problem na kojeg pritužbe rastu iz godine u godinu. Pravobraniteljica Višnja Ljubičić napominje kako naši Zakoni jasno definiraju pojam te da ono uvijek ima tri kumulativna uvjeta: određeno negativno radno okruženje, povredu dostojanstva i mora biti neželjeno.
– Naši antidiskriminacijski Zakoni; kao što su Zakoni o jednakosti spolova, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o radu, ali i kazneni Zakon koji govori o uznemiravanju na radnom mjestu kao kaznenom djelu-pogotovo kada se radi o nadređenom prema podređenima, gotovo na jednak način progovaraju o tim temama, rekla je Ljubičić i dodala da dio problema leži u tome što pojedine osobe često godinama trpe uznemiravanje, čemu svjedoče i osobe iz njihovog radnog okoliša koje zbog straha za radno mjesto ne reagiraju.
– Isto tako, mnoge žene se odluče javiti anonimno, što nije najbolje rješenje – s obzirom da se radi o osobnom odnosu, važno je prijaviti ime i prezime zlostavljača, to uvelike povećava mogućnosti daljnjeg postupanja. Žene nažalost, još uvijek svakodnevno trpe diskriminaciju temeljem majčinstva, temeljem obiteljskog statusa, staklenog stropa i jaza u plaćama, samim time se još uvijek nalaze u iznimno teškom položaju na tržištu rada.
Pravobraniteljica je također istaknula da se spolnim uznemiravanjem smatraju i učestali seksistički komentari koju su nerijetko povezani s fizičkim dodirima seksualne prirode i neželjeni su.
– Kod nas se to još uvijek smatra komplimentom, kao nešto na što bi žena trebala biti ponosna; kao kompliment ili kao nacionalni folklor na koji smo navikli. Međutim, potreban je etički kodeks i edukacija poslodavaca, rukovoditeljskog osoblja, ali i zaposlenih. Ovaj sastanak je vid jedne takve edukacije u sustavu Državne uprave. Važno je utvrditi na koji način se nešto tretira kao spolno uznemiravanje, a što se tretira kao primjerice udvaranje ili simpatiziranje u muško- ženskim odnosima, što nije zabranjeno, pojasnila je Ljubičić i dodala da u dosadašnjoj praksi još nijedan muškarac nije prijavio spolno uznemiravanje na radnom mjestu, no to nikako ne znači da su žene jedine koje trpe, već da se muškarci možda osjećaju stigmatizirano zbog sredine u kojoj se nalaze.
Ljubičić je navela i primjer u kojem je Povjerenstvo za ravnopravnost spolova bilo umiješano u sudski postupak jedne poznate hrvatske tvrtke u kojoj je zaposlenik uznemiravao svoju kolegicu.
– Prvostupanjski sud donio je odluku u kojoj je izrečeno da se radi o spolnom uznemiravanju, a Drugostupanjski sud se nije složio s time. Povjerenstvo se uključilo u revizijski postupak, te je Vrhovni sud donio odluku kojom je preinačio odluku Drugostupanjskog suda i utvrdio da se ipak radi o uznemiravanju na radnom mjestu i da je poslodavac s pravom svom zaposleniku dao izvanredni otkaz o radu.
Župan Damir Bajs zadovoljan je aktivnostima Povjerenstva za ravnopravnost spolova naše županije, pogotovo jer je jedan dio njih vezan uz provedbu niza Zakona koji rješavaju pitanje odnosa među spolovima i ravnopravnosti, ali smatra kako je i uz ovakve aktivnosti potrebno naglasiti koje sve mogućnosti žrtve takvog ponašanja imaju na raspolaganju.
– Uznemiravanje ima više oblika, može biti verbalno, vezano uz niz indikacija vezanih uz osobine, uz spol, nacionalnost, povreda dostojanstva, seksističke izjave koje omalovažavaju zaposlenika i to je nešto za što 2018. godine trebamo brinuti da se ne događa u našim sredinama. Elementi za rješavanje tih problema uvedeni su tek nedavno, 2013. godine ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i na nama je da te elemente provedemo i da u konačnici, svako uznemiravanje na radu svedemo na apsolutni minimum.