U maloj vijećnici Bjelovarsko – bilogorske županije 21. rujna održana je 5. sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Bjelovarsko – bilogorske županije. Tema sjednice bilo je obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, odnosno objava izvješća od strane Policijske uprave bjelovarsko – bilogorske, Centra za socijalnu skrb Bjelovar i Sigurne kuće.
Inače, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna svake godine u Hrvatskoj u spomen na tri ubijene žene na Općinskom sudu kada je tijekom brakorazvodne parnice policajac Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajlu Prohić te ranio sudsku zapisničarku, gospođu Cvjetković. Oreškić je samim time bio osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora. U Hrvatskoj se nasilje nad ženama najčešće događa u obiteljskoj zajednici koja bi trebala biti najsigurnija. Počinitelji su i dalje najčešće bračni ili izvanbračni partneri.
– Osnovni cilj obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je senzibiliziranje društva na samu problematiku nasilja te slanje jasne poruke kako živimo u društvu koje nasilje nikako ne tolerira. Nasilje nad ženama ne smije ostati tajna i o toj se temi treba što više govoriti u javnosti. Kada se govori o nasilju, postoje četiri vrste nasilja, tjelesno, emocionalno ili psihičko, seksualno i ekonomsko. Na nacionalnoj razini, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je šest ubojstava, od čega je pet stradalih žena. Četiri žene ubili su njihovi partneri. Ako pogledamo razdoblje od 2013. do 2017., ubijena je 91 žena, rekla je na smom početku sjednice Ivana Pirin, predsjednica Povjerenstva za ranopravnost spolova BBŽ.
– Na nama je da primjenimo više standarde u borbi protiv nasilja i u segment ravnopravnosti spolova. To je naša obaveza, što ne znači da je to tako u stvarnosti. Još uvijek se susrećemo sa situacijama koje potvrđuju da postoji neravnopravnost koja najviše ide na štetu žena. Potrebno je kroz politiku, razne ustanove i institucije učiniti sve da se tragedije ne dešavaju. No, mislim da napredak u tom smislu u Hrvatskoj postoji i da se ženama omogućavaju pravo i mogućnost da potraže zaštitu u slučaju nasilja. Ta mogućnost je prije desetak godina bila vrlo skučena. Rekao bih kako prevencija počinje od najranije dobi, kada se kroz društvene vrijednosti, odgoj i obrazovanje usvajaju pravilni obrasci ponašanja. Nažalost, nasilje u obitelji često ostavlja tragične posljedice na djecu jer su često svjedoci nasilnih nemilig događaja i situacija. Na borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja općenito konstantno se i sustavno mora raditi, osvrnuo se župan Damir Bajs.
U 2018. evidentirano 80 kaznenih djela, od toga 73 iz domene nasilja u obitelji što je za 27,69 posto više u odnosu na period 2017.
Monika Zorić iz Policijske uprave bjelovarsko – bilogorske na sjednici je govorila o službenim evidentiranim podacima o nasilju u obitelji. 1. siječnja ove godine na snagu je nastupio novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji se drastično ne razlikuje od prijašnjeg zakona.
– Jedna od bitnih razlika u Zakonima je ta što se sada posebno evidentiraju prekršaji počinjeni na štetu starijih osoba od 65 godina. To prije nije bio slučaj. Prema Zakonu, sve osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu, neovisno jesu li članovi obitelji ili ne, mogu biti počinitelji prekršaja, dok se ovaj dio prije odnosio samo na članove obitelji. Tijekom prvih osam mjeseci na području naše županije ukupno je evidentirano 175 počinitelja prekršaja, a što je za 123 počinitelja ili 41 posto manje u odnosu na isti period prošle godine. Uglavnom su za počinjenje prekršaja prijavljeni muškarci, točnije 148 osoba muškog spola. Postotak muških počinitelja je do danas postao isti, odnosno 80 posto, a ostatak su počinitelji ženskog spola. Prije je problem bio u stavu Državnog odvjetništva i pravosuđa, jer se većina slučajeva koje smo mi imali zabilježena kao lakši slučajeve nasilja u obitelji te procesuirali na način da smo podnosili prekršajne i kaznene prijave. Krajem 2017. i početkom 2018. smo uspijeli nakon više koordinacijskih sastanaka dogovoriti s Državnim odvjetništvom da se više takve prijave ne razdvajaju te da ide isključivo s kaznenim djelima kada je nekim događajem isti evidentiran. Kada su Zakonski uvjeti ispunjeni, počinitelja privodimo pritvorskom nadzorniku. U većini slučajeva se dalje privodi dežurnom državnom odjetniku ili sucu istrage koji mu određuje mjere opreza. Ili u najozbiljnijim slučajevima i istražni zatvor, rekla je predstavnica PU bjelovarsko-bilogorske i nastavila:
Nakon početka ove prakse, nakon prvih osam mjeseci evidentirano je 80 kaznenih djela, od čega 73 iz domene nasilja u obitelji, što je za 27,69 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Najčešće se radilo o kaznenim djelima prijetnje i tjelesne ozlijede. Tijekom 2018. godine zabilježeno je jedno kazneno djelo ubojstva u pokušaju ženske osobe, pojasnila je Zorić.
Najmlađa žena Sigurne kuće imala je 21 godinu, a najstarija 82 godine
O situaciji u skloništu za zlostavljane žene govorila je voditeljica bjelovarske Sigurne kuće Iskrica Strčić.
– Moram izraziti zadovoljstvo što je nedavno održan radni sastanak s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, na kojem smo razgovarali o načinima poboljšavanja zaštite žena, problemima s kojima se susrećemo u radu, ubrzavanju sudskih procesa, terminologiji u zakonodavstvu, a organiziran je i okrugli stol. Kapacitet naše Sigurne kuće je 16 mjesta za žene i djecu. Broj korisnica koje smo smjestili tijekom 2017. godine je 66, od čega 24 žena i 42 djece. Broj zahtjeva tijekom godine bio je 50, od strane nadležnih Centara za socijalnu skrb, međutim samo je 24 realizirano. Od 18 do 25 godina su bile tri žene, od 25 do 30 ukupno četiri žene, od 30 do 35 tri žene, od 30 do 40 četiri žene, od 40 do 45 godina četiri žene, od 45 do 50 jedna ženska osoba, od 50 do 55 dvije žene i od 55 godina na više sveukupno tri žene. Najmlađa žena bila je stara 21 godinu, a najstarija 82 godine. Nažalost, u prošloj smo godini smjestili više ženskih osoba starije životne dobi koje su bile žrtve nasilja. Najbrojniji naši korisnici su djeca, mahom školarci i predškolci. Žene uglavnom dođu k nama na određeno vrijeme ili riješe svoju situaciju, predomisle se o ostanku ili krenu skroz novim putem, odsele se kod članova uže obitelji, prijatelja ili kumova, pronađu posao i slično. Moram reći da su kazne u zakonodatvstvu za počinitelje vrlo blage, a jedan od bitnijih segmenata je suradnja između nadležnih institucija, poručila je Iskrica Strčić.
NAJVIŠE PRIJAVA PSIHIČKOG NASILJA
Prema podacima Centra za socijalnu skrb u Bjelovaru tijekom 2017. godine, ukupno je zaprimljeno 206 prijava obavijesti nasilja u obitelji. Ako uzmemo u obzir 2016., tada je bilo 177. U 176 slučajeva riječ je bilo o ženskim osobama, žrtvama obiteljskog nasilja, od čega 21 u dobi do 18 godina, a ostalih 155 su bile odrasle osobe. Prema djeci je nasilje počinjeno u 15 slučajeva prošle godine, a tijekom 2016. u pet slučajeva. Prema odraslim osobama nasilje je počinjeno u 159 slučajeva, kao i u 2016. godini. Od toga prema odraslim osobama, prisutnost djece je u 65 slučajeva tijekom 2017. godine te 92 slučaja u 2016. godini. Kada su u pitanju vrste nasilja, najviše je bilo prijava iz domene psihičkog nasilja. Tijekom 2018. godine, od 1. siječnja do 30. lipnja, Centar za socijalnu skrb zaprimio je 63 prijave, dok je u istom period prošle godine brojka iznosila 121 prijavu o nasilju u obitelji.
– Problematika je takva da se samo na iskustvima može učiti i sve što se na raznim okupljanjima, stručnim skupovima i okruglim stolovima govori, posebice od strane stučnjaka i ljudi koji se bave tom temom, prihvatiti i pokušati realizirati kroz razne kanale, a zatim implicirati u zakone. Prikazane brojke su još uvijek velike i na smanjenju tih brojki trebamo svi zajedno raditi. Najrijeđe žrtve obiteljskog nasilja su visokoobrazovane žene, a najviše žene koje imaju jako nisku razinu obrazovanja, ponekad nikakvu, rekla je za kraj Iskrica Strčić.
Moramo priznati da je nasilje prisutno jer brojke pokazuju stvarno stanje, ali Zakoni ne mogu riješiti sve, rekao je župan Damir Bajs.
– Stvari nisu tako jednostavne, a to ne znači da Zakone ne treba poboljšavati i da ne treba primjenjivati praksu koja je vezana uz Hrvatske prilike. Teško je uzeti neki Zakon iz druge države i preslikati, istaknuo je župan i dodao da društvo mora sazrijevati, od vrtićke dobi pa na dalje.
– To je izuzetno važno jer se na taj način stvara jedno zdravo i sigurno okruženje u kojem će se lakše primijeniti Zakon.
