Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista BBŽ, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Garešnica organizirali su u Podgariću u subotu 19. rujna svečanost obilježavanja 75. obljetnice oslobođenja sjeverozapadne Hrvatske pod pokroviteljstvom Bjelovarsko – bilogorske županije i to uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića.
Svečano obilježavanje sastojalo se od prigodnog programa, odnosno polaganja cvijeća kod spomenika Revolucije naroda Moslavine, odavanja počasti poginulima, prisjećanja na razvoj NOB-a u Moslavini, čitanja odlomka iz poeme “Jama“ u izvedbi hrvatskog glumca Vilima Matule te prigodnog govora hrvatskog predsjednika. Također, svečani program svojim su nastupima uveličali KUD-o Prijatelji iz Bereka, SKD Prosvjeta iz Garešnice i Tamburaški sastav „Prijatelji“.
Nakon izvedbe himne Lijepe naše, sve sudionike i goste u ime organizatora pozdravio je Milan Ivančević.
– Ovo je prilika da se kratko osvrnem na 1941. godinu i uvjete koji su doveli do ustanka naroda Republike Hrvatske, a time i Moslavine. Ustanak našeg naroda i narodnooslobodilačkih borbi protiv nacističkih okupatora i domaćih kvislinga otpočeo je i razvijao se kontinuirano od 1941. do 1945. godine uz masovno sudjelovanje naših naroda i narodnosti pod vodstvom Josipa Broza Tita, jednog od vođa i komandanata narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda te jednog od najvećih antifašističkih boraca u svijetu. Na prostorima Moslavine i Moslavačke gore već 1941. formiraju se prve oružane grupe, jedna u istočnom, a druga u zapadnom dijelu Moslavačke gore koje se zatim objedinjuju te se formira prvi moslavački i partizanski odred 21. prosinca iste te godine. Razvojem prvih oružanih snaga na ovim prostorima osnovano je više od 60 narodnooslobodilačkih odbora u kojima je djelovalo više od 400 odbornika i drugih aktivista koji su imali značajnu ulogu u daljnjem razvoju ustanka i borbe na prostorima Moslavine i sjeverozapadne Hrvatske. U razvoju ustanka značajnu ulogu ima i grad Čazma, kao i Garešnica koji postaju središtem narodnooslobodilačkog pokreta i narodnooslobodilačke borbe Moslavine, institucije narodnooslobodilačkog pokreta, Zagrebačke oblasti, 10. korpusa NOB-a, Kotarski narodnooslobodilački odbor i drugih pozadinskih ustanova, kao što su ratne bolnice, skladišta za potrebu oružanih jedinica i slično. U Podgariću u kojem danas obilježavamo ovu značaju obljetnicu već 1942. godine smjestio se centralni komitet za sjeverozapadnu Hrvatsku, okružni narodnooslobodilački odbor, bolnice, stara i nova konspiracija i ostalo. Na širem prostoru Podgarića stradalo je u bolnicama i umrlo više od 900 boraca. Svi posmrtni ostaci su ekshumirani i smješteni u spomen prostor ispred veličanstvenog spomenika Revolucije naroda Moslavine, rad našeg poznatog akademskog kipara, pokojnog Dušana Đamonje. Sve kasnije narasle snage nisu djelovale samo na području Moslavine, već i na Bilogori, Kalniku, u Podravini, Zagorju, Prigorju nanoseći snažnije utjecaje udare po neprijateljskim uporištima, djelujući zajedno sa brigadama 32. divizije i slavonskim jedinicama do kraja rata. Na kraju slavne epopeje moslavačkih jedinica treba spomenuti da su jedinice 33. divizije, zajedno sa 32. divizijom i 10.-im zagrebačkim korpusom sudjelovale u završnim operacijama za konačno oslobođenje zemlje. Dana 8. svibnja 1945. godine umarširale su u oslobođeni Zagreb, rekao je Milan Ivančević i dodao da se zalažu da sve žrtve danas zaslužuju pijetet.
– Danas se prisjećamo oružanog otpora RH prema nacističkom poretku u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata. To simbolizira da je Hrvatska jedna od zemalja pobjednica toga rata, stoga smo se danas okupili kako bismo pozdravili hrabrost i odlučnost Hrvatske u borbi protiv fašizma. Povijesne činjenice govore da je tijekom Drugog svjetskog rata u toj borbi sudjelovalo više od 200 tisuća Hrvata te da su na teritoriju Hrvatske stvorene brigade, divizije i korpusi uz koji su bili i naši sugrađani različitih nacionalnosti, Srbi, Slovenci, Muslimani i drugi. Hrvatska povijest je složena i kompleksna. Ona se ne može promijeniti i ona se kao takva dogodila. Nitko ju ne smije pokušati krivotvoriti. Stoga, svi moramo imati otvoren stav prema našoj povijesti, u istoj mjeri kada je to bilo pozitivno, ali i negativno. Puno je ratišta na kojima su stradali brojni pripadnici hrvatskog naroda bez suđenja, samo zato jer su bili drugačiji i njegovali drugačije stavove. Nažalost, dio naše povijesti je i ono što nije bilo dobro, pri čemu su stradavali ljudi druge vjere i nacije. Antifašizam je u temeljima naše domovine, o čemu govori i Ustav Republike Hrvatske, poručio je gradonačelnik Garešnice Josip Bilandžija.
– Nešto se ne mijenja i nikada se neće promijeniti, a to je naša privrženost vrijednostima antifašističkog djelovanja koji je na ovim prostorima doživio zvjezdane trenutke u vrijeme narodnooslobodilačke borbe. Na to možemo izuzetno biti ponosni, jer antifašistički pokret čitave sjeverozapadne Hrvatske djelovao je organizirano i kontinuirano od samog početka narodnooslobodilačke borbe. Za okupatore je ovaj prostor u strateškom i političkom smislu bio od velike važnosti. Ustaški režim je nastojao zaplašiti narod i držati ga u pokornosti. Formiranjem korpusa i drugih formacija blizu Zagreba, na glavnim magistralnim prometnicama koje vode kroz Podravinu, Moslavinu i Zagorje bio je akt ne samo vojničke odvažnosti, već i čin velike hrabrosti. Antifašisti su svojim akcijama najavili totalni krah nacifašističke mašinerije, istaknuo je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin.
– Ovo je obljetnica koja nas podsjeća na činjenicu da je Hrvatska sazdana u Domovinskom ratu i na vrijednostima Europe u kojoj se sada nalazimo. To je nešto čega se ne možemo ni ne smijemo odreći, to je jednostavno konstanta Hrvatske i hrvatske politike. Sjeverozapadni dio Hrvatske bio je dio ukupnosti aktivnosti u borbi protiv antifašizma. Danas smo ovdje iz razloga da ljudi koji su se borili na strani dobra dobiju svoj pijetet, rekao je župan Bjelovarsko – bilogorske županije Damir Bajs.
– Bolje biti pas u mirnim vremenima, nego čovjek u nemirnim, kaže jedna stara poslovica. S vremena na vrijeme, a posebno 1941. godine ovu mirnu dolinu su zatekla grozna i nemirna vremena. Zadnja stvar koja je narodu padala na pamet je bilo ići u rat, jer nitko normalan to ne želi. Ljudi koji su njegovali fašizam su ljudi bez duše, prožeti mržnjom i zlom. Pitanje je i kakav su interes i korist vidjeli u cijelom tom svom djelovanju. Sve u svemu, bilo je to grozno razdoblje u kojem je jedan narod bio natjeran da ide u rat, kako bi spasio živu glavu. Kasnije se to tumačilo kao socijalna i društvena revolucija. Prošlo je točno 75 godina od pobjede nad jednim od najvećih zla u društvu. Mi smo zemlja koja počiva na antifašizmu i na to moramo biti ponosni. Svako negiranje toga je neprihvatljivo i komično. Na ovo mjesto sam dolazio kada sam bio mali, kroz školske izlete i slična putovanja, prvenstveno radi predivne prirode, ne povijesti. Spomenika se iz toga vremena vizualno niti ne sjećam. To su bile rane sedamdesete godine. Kasnije sam dolazio sa roditeljima i sjećam se divnih ljudi koji su ovdje živjeli, radili i rasli. Drago mi je da ste me danas pozvali ovdje i moram reći da nisam u niti jednom trenutku dvojio da li ću doći, poručio je na samom kraju predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
