U četvrtak 25. studenog, u organizaciji Bjelovarsko – bilogorske županije i Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo održana je online konferencija pod nazivom “Županija kao društveno – ishodišni model brige o demografiji”.
DEMOGRAFSKA SLIKA NIJE SJAJNA
U ime organizatora na konferenciji je sudjelovala zamjenica župana za češku nacionalnu manjinu Tanja Novotni Golubić koja je govorila o demografiji u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji te što sve naša Županija čini u tom smislu.
– Gorući problemi koji se tiču demografske, ekonomske i klimatske krize, kao i mnoge druge itekako važne teme, već neko vrijeme su zbog pandemije koronavirusa opravdano svrstani u drugi plan. Trenutna situacija te suvremene promjene u društvu nikako ne pogoduje demografskim kretanjima, a posebno ne ide u prilog obiteljima, djeci i mladima, politikama javnog zdravstva. Sve su to ključne komponente demografske politike. Svjesni smo da demografska slika naše zemlje, a jednako tako i Bjelovarsko – bilogorske županije nije sjajna. Nažalost, prošlogodišnji statistički podaci su vrlo zabrinjavajući. U prošloj, prvoj pandemijskoj godini u našoj županiji imali smo dvostruko više umrlih osoba, nego što ih je rođeno. Točnije, tijekom 2020. godine rođeno je 959-ero djece, a umrla je 1 801 osoba, što rezultira negativnim prirodnim prirastom, koji ako ga uspoređujemo sa godinom prije je veća za 236 osoba i to u negativnom smislu. Govorimo o najnegativnijem statističkom pokazatelju u posljednjih deset godina. Kada govorimo o starosnoj strukturi stanovništva u našoj županiji, imamo više starijih od 60, nego mlađih od 19 godina dok je indeks starenja 115 posto. Osobe starije od 60 godina čine oko 25 posto stanovništva, dok je prosječna dob stanovništva 42 godine. S obzirom da su podaci iz 2011. godine, s velikim interesom očekujemo rezultate nedavnog službenog popisa stanovništva. Loša demografska situacija svakako je veliki uteg demografskom razvoju. Ukoliko imamo manje ljudi, manje je poreznih obveznika, manje se izdvaja u državni proračun, a starijem stanovništvu je potrebna veća skrb, nego vitalnom dijelu populacije. Itekako su nam potrebni radno aktivni ljudi koji će iz svojih prihoda odvajati sredstva za mirovinski i zdravstveni fond, školstvo, kulturu, sport, infrastrukturu i sve ono što ja važno za kvalitetan život u našoj županiji, pojasnila je zamjenica župana, Tanja Novotni Golubić.
UVJETI VAŽNI ZA DEMOGRAFIJU
Što se tiče Bjelovarsko – bilogorske županije, najvažniji segment stvaranja uvjeta važnih za demografiju uz gospodarstvo i poljoprivredu su zdravstvo i školstvo. U BBŽ veliki dio sredstava izdvaja se za energetsku obnovu škola s ciljem da svi učenici imaju jednake uvjete za rad i učenje, primjerene vremenu u kojem živimo, a također dograđuju se i grade novi školski objekti. Županija provodi programe namijenjene podizanju kvalitete obrazovanja, osiguranju prehrane u riziku od siromaštva, stipendiranju deficitarnih zanimanja, kvalitetnoj organizaciji školskog prijevoza i radu mladih kroz Savjet mladih. Svakako je važno spomenuti izgradnju i opremanje nove zgrade Opće bolnice Bjelovar te stalne mjere koje se provode u cilju zadržavanja postojećih i privlačenju novih liječnika.
SUDIONICI ONLINE KONFERENCIJE
Veliki doprinos svojim sudjelovanjem na konferenciji dali su i predsjednica Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo doktorica Marija Čatipović koja je prezentirala časopis “Medix“, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade dr. med. Željka Josić, načelnik sektora za demografski razvoj dr.sc. Mislav Rubić s temom Demografski pokazatelji i aktivnosti Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, prof. dr.sc. Josip Grgurić s temom Zdravo dijete – nova paradigma pedijatrije te dr. sc. Krešimir Ivanda, asistent na Ekonomskom fakulteta u Zagrebu koji je detaljnije govorio o temi Demografija Hrvatske – stanje, zablude i perspektive.
SAVEZ DRUŠTAVA „NAŠA DJECA“
Snježana Krpes, prof. dipl. komparativne književnosti i rusist, tajnica Saveza društava „Naša djeca“ naglasila je važnost udruživanja državne sa lokalnim i regionalnim sredinama.
– Svi mi radimo za dobrobit naše djece, netko kroz svoju profesiju, a netko putem osobnog životnog stila. Program “Gradovi i općine – prijatelji djece” u Hrvatskoj djeluje od 1999. godine. U zajednici nas je trenutno 153, od čega 70 gradova i općina nosi taj prestižan naziv. Nadogradnja programa je projekt “Županije – prijatelji djece”. Država će učiniti ono što je u njezinoj moći, no sadašnjost i budućnost djece kreiramo na lokalnoj i regionalnoj razini. Zaključke sa današnje konferencije proslijedit ćemo svim gradovima, općina i županijama, kako bismo zajedničkim snagama nastavili djelovati u smjeru stvaranja što boljih uvjeta rada i življenja, poručila je tajnica Snježana Krpes, ujedno i voditeljica brojnih projekata.
LOŠA DEMOGRAFSKA SLIKA U HRVATSKOJ
Demografska slika u Hrvatskoj je već desetljećima vrlo loša. Trendovi su negativni, a stručnjaci poručuju kako bez pozitivnih pokazatelja u okviru demografije nećemo imati nikakav napredak društva.
– Čim prije to shvatimo, prije ćemo izaći iz ove ozbiljne krize koja je u demografskom smislu vrlo pogubna. Demografija je izuzetno važna u političkom, ekonomskom, kulturnom, odnosno sveukupnom okviru, kao i društvenom razvoju. Hrvatska se u Europi nalazi na samom začelju demografskih trendova. Našu zemlju karakteriziraju negativan prirodni priraštaj, demografsko starenje i iseljavanje značajnih razmjera. Do sada nismo imali dugoročne demografske mjere, jer politika nije ozbiljno shvaćala demografe koji su upozoravali na ove moguće loše scenarije, kazao je ispred ureda UNICEF-a neonatolog Milan Stanojević.
BEZ SINERGIJE NEMA DEMOGRAFSKOG RASTA
Tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade koji djeluje nešto više od godinu dana govorila je o načinu rada ureda i vidljivim pomacima u cilju postizanja pozitivnih trendova.
– Često govorimo kako se potrebne stanovništva najbolje prepoznaju na lokalnoj i regionalnoj razini, pa ne čudi što brojni kvalitetni projekti i programi potječu upravo sa tih razina. Mi smo postavili malo drugačije odnose prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi, pa na teren više odlazimo mi, nego što osobe dolaze k nama u ured. Na taj način puno bolje možemo vidjeti na koji način se radi i komunicira s tamošnjim stanovništvom. Svima nam je jasno da su demografski trendovi negativni i da će nam trebati jako puno vremena kako bismo ih preokrenuli. Bez sinergije i zajedničkog djelovanja, mi se u bilo kojem pogledu nećemo moći maknuti iz ove situacije. Kao ured preuzeli smo dio mjera koje je radilo prethodno ministarstvo, a uz to se trudimo promijeniti i dosadašnje zakonodavne okvire. Unatoč krizama koje su nas pogodile, pri čemu najviše mislim na korona krizu i niz potresa u Zagrebu te Sisačko – moslavačkoj županiji, uspjeli smo doći do većeg iznosa porodiljnih naknada u visini 7 500 kuna. To nas u ovom trenutku ne može zadovoljiti u potpunosti, ali u tijeku izmjene zakona nismo željeli da roditelji ostanu bez tog povećanja. U Hrvatskoj je u posljednje tri godine izgrađeno, adaptirano i nadograđeno oko 500 novih vrtića, što roditeljima omogućuje kvalitetniju skrb za njihovu djecu u najranijim godinama života. Kroz rad ureda, trudimo se biti dostupni svima te pokušavamo biti što više aktivni u domeni odgoja i obrazovanja. Važno je stvoriti pozitivnije ozračje i osigurati kvalitetan, sadržajan životni standard, poručila je dr. med. Željka Josić.
DEMOGRAFSKI POKAZATELJI
Prezentaciju na temu Demografski pokazatelji i aktivnosti Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, održao je dr.sc. Mislav Rubić.
– Nezahvalno je govoriti o demografiji u 2020. i 2021. godini, jer se nalazimo u vrlo specifičnim uvjetima koji odstupaju od normalnih parametara. Ukoliko pogledamo unazad, vidjet ćemo da su 2018. i 2019. godina, nakon nesretne 2017., donijele brojne pozitivne pomake. Primjerice, prirodni prirast je i dalje negativan, ali se taj broj smanjuje i ide prema nuli nakon koje kreće pozitivni prirast, što i je naš cilj. Unazad nekoliko godina, u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji osim broja sklopljenih brakova, svi drugi parametri su se kretali u pozitivnom smjeru. Gledajući migracije koje su vrlo bitne u demografskom svijetu, saldo ukupne migracije u BBŽ krenuo se u odnosu na 2019. godinu, smanjivati tijekom 2020. Broj doseljenih osoba iz drugih županija se povećao, dok se iz inozemstva malo smanjio. Bilježimo pad broja odseljenih osoba u druge županije, tako da s tim dijelom možemo biti zadovoljni. Potrebno je naglasiti kako je tijekom 2020. u vašoj županiji rast vidljiv i na području gospodarstva. On je prisutan kontinuirano od 2015. godine, uz blagi pad tijekom 2019, što pokazuje pozitivan trend. Bez obzira na pandemijsku situaciju, nezaposlenost na području Bjelovarsko – bilogorske županije je od 2015. u stalnom padu, na što se nadovezuje i stalno povećanje plaća. Dakle, županija se u gospodarskom smislu jako dobro nosi sa ovom krizom, iznosi načelnik sektora za demografski razvoj dr. sc. Mislav Rubić.
MALI BROJ OPĆINA I GRADOVA OSTVARUJE DEMOGRAFSKI RAST
Na cijelom teritoriju Republike Hrvatske prisutna je snažna teritorijalna različitost. Samo jedan manji broj općina i gradova ostvaruje demografski rast, odnosno rast broja stanovnika. To su Grad Zagreb i okolica, dio Istre i Primorja te jedan uski obalni pojas u Dalmaciji što iznosi svega jednu petinu Hrvatske.
– Znakovito je da istočno i južno od Zagreba ne postoji niti jedan grad ili općina koja bilježe rast ukupnog broja stanovnika. Za stanje danas zaslužno je ono što se događalo tijekom posljednjih 50 do 60 godina. Zanimljivo je vidjeti pad broja novorođene djece koji tijekom posljednjih 20 godina prilično oscilira. Vrhunac smo imali početkom 2000. godine, kada smo na godišnjoj razini imali oko 45 tisuća rođene djece. Broj je od tada krenuo padati, da bismo se 2009. godine vratili na otprilike istu brojku. Nadalje kreće kontinuirani pad, uz povremenu oscilaciju. Do danas smo na godišnjoj razini “izgubili” oko devet tisuća novorođene djece, pa ih tako sada tijekom godine imamo oko 35 tisuća. Što se tiče umrlih, u 2019. godini zabilježili smo 52 tisuće preminulih stanovnika, no u obzir nećemo uzimati 2020. i 2021. u kojima će zbog trenutne pandemije mortalitet biti veći. Mislim da je ključan čimbenik negativnog trenda iseljavanje, pojasnio je dr.sc. Krešimir Ivanda, asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji je govorio o temi Demografija Hrvatske – stanje, zablude i perspektive.
ZDRAVO DIJETE
O zdravom djetetu, odnosno novoj paradigmi pedijatrije govorio je prof. dr.sc. Josip Grgurić.
– Pedijatrija je napravila značajni iskorak, pa se prema definiciji UNEPSE iz 1990. godine, pedijatrija definira kao zdravstvena briga o ljudskom biću za vrijeme kompletnog rasta i razvoja.
Prema tome, znači da je osnovni cilj pedijatrije da svako dijete bude zdravo. Salutogeneza je mehanizam koji usmjerava ljude prema pokretu pozitivne percepcije i pokretu zdravlja, a salutogeni faktori direktno pridonose zdravlju i uvjetuju nastanak dobrog zdravlja.
KidsRights je međunarodna nevladina organizacija koja promiče dobrobit ugrožene djece diljem svijeta i zalaže se za ostvarivanje njihovih prava, teži svijetu u kojem sva djeca imaju pristup svojim pravima i osnažena su da ostvare veliki potencijal koji nose u sebi. KidsRights vidi djecu kao kreatore promjena koji imaju moć pokretati svijet i pomaže im u izražavanju svojih mišljenja i poduzimanju akcija za donošenje promjena. KidsRights indeks ima 20 kriterija: 13 kvantitativnih i 7 kvalitativnih, podijeljenih u područja: 1.život, 2.zdravstvo, 3.edukacija, 4.zaštita, 5.okruženje za prava djece.
U svim programima za djecu na lokalnoj razini moraju se ugraditi participacija djece u zajednici, stvaranje zajedništva, posebno u kreiranju programa, intersektorska suradnja, povezivanje gradova koji imaju zajednička opredjeljenja za djecu i utjecaj na definiranje nacionalne strategije.
U današnje vrijeme susrećemo se sa novim bolestima i psiho – emocionalnim problemima kod djece, koji su u velikoj mjeri još uvijek nepoznanica. Profesor ih naziva djecom u sjeni. Mi trenutno imamo samo percepciju, što je vrh tog ledenog brijega. Iza njega stoji niz problema i poteškoća koje suvremena medicina i pedijatrija nisu dovoljno upoznale. Profesor Grgurić je svoje izlaganje zaključio riječima: „Dobrobit djece je indikator zdravog stanovanja, demokratizacije društva i dobrog upravljanja“.
U PADU JE SMRTNOST DOJENČADI
Na samom kraju konferencije, vrlo zanimljivo i sadržajno izlaganje održala je poznata bjelovarska pedijatrica Čatipović.
– Od 2001. do 2018. godine, u padu je smrtnost dojenčadi što ukazuje na postignutu kvalitetu, dostupnost i organizaciju perinatalne skrbi. Dakle, imamo i pozitivnih točaka, jer medicina iz dana u dan napreduje. U moju ordinaciju dolaze djeca koja su rođena ispod jednog kilograma, a koja danas uredno napreduju, idu u vrtić i školu, rastu i razvijaju se potpuno normalno. Sve se to događa zahvaljujući izuzetnom napretku medicine i znanosti. Od 2007. do 2019. godine uočen je ozbiljan pad broja žena u fertilnoj dobi, što prikazuje znatan demografski deficit, bez obzira na pozitivne pokazatelje reprodukcijskog zdravlja i visoku razinu zdravstvene skrbi. Manje rođene djece rezultat je ekonomske i partnerske nesigurnosti, ekspanzija tercijarnog obrazovanja, nefleksibilnost tržišta rada, stambenih pitanja, troškova podizanja djece, tzv. intenzivnog roditeljstva, obiteljske politike i infrastrukture za skrb o djeci, nedovršene spolne revolucije, kasnog odlaska iz roditeljskog doma, kulturoloških promjena, odgađanja rađanja, neplodnosti, tehnoloških promjena, digitalne revolucije i slabijih normativnih pritisaka. Gledajući najnovije podatke, mladi iz Hrvatske najviše odlaze iz razloga što partner živi, odnosi radi u inozemstvu, a tu je i nemogućnost zapošljavanja za stalno. Međutim, na prvom mjestu razloga za ostanak u našoj zemlji je zadovoljstvo u privatnom životu, društveni status te okruženost s obitelji, prijateljima i bliskom osobama. Naša županija nosi status “Prijatelj dojenja” i u tom programu se nalazimo od 1. siječnja 2013. godine, dok zajednički rad sa Županijom redovito traje posljednjih 25 godina, pojasnila je pedijatrica i predsjednica Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo Marija Čatipović uz prezentaciju časopisa “Medix” i predstavljanje aktivnosti na našem području vezanih za djecu, njihove roditelje i mlade osobe.
