Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi na području Bjelovarsko – bilogorske županije, župan Damir Bajs sa suradnicima je primio članove Odbora županijskog Društva crvenog križa na čelu s predsjednicom Karmelom Caparin i ravnateljicom Crvenog križa BBŽ Melitom Lozinom. Prijem je organiziran i za jubilarne darivatelje krvi s područja cijele županija, koji već dugi niz godina nesebično daruju krv za one kojima je to najpotrebnije.
– Darivanje krvi je jedna plemenita gesta koju su neki ponovili čak 125 puta kroz niz godina. Ustrajali ste u tom naumu i hvala vam na tome, jer brojni životi često ovise upravo o darivateljima krvi. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja zapravo nema problema s dobivanjem krvi, čak i kada su hitne situacije u pitanju. Dan dobrovoljnih darivatelja krvi ne čestitam samo vama koji ste ovdje, već svim onim osobama koje nesebično daruju krv. Dakle, ženama, muškarcima, mladima, starima. Na ovaj način svi dobrovoljni darivatelji krv na sebe su preuzeli obavezu osiguravanja zaliha krvi za najpotrebitije. Darivanje krvi naravno nije jedina aktivnost koju Crveni križ provodi. Mnogo ih je i redovito se odrađuju, rekao je na samom početku župan Bajs.
– Obilježavanje današnjeg dana povezano je sa 25. listopadom 1953. godine kada je u Željezari Sisak, prvi puta u organizaciji Crvenog križa organizirano darivanje krvi. Od tada je taj datum uzet kao Dan darivatelja krvi. Tada se okupljamo, razgovaramo i govorimo koliko je puta koji darivatelj dao krv. Ne smijemo zaboraviti ni one, koji nažalost zbog svojih godina više krv ne mogu darivati, ali su to redovito činili kada su mogli. To su ljudi s velikom dušom i velikim srcem. Danas se jedino krv, kao ni krvni derivati ne mogu proizvesti. Bili smo svjedoci Domovinskog rata u kojem su naši dragovoljci darivanju krvi pristupili među prvima. Nisu pitali za ime i prezime, ostali su anonimni. U Hrvatskoj je krv pet puta zdravija, nego što je to u europskim zemljama, što se tiče prijenosa bolesti putem krvi, kao što su AIDS, hepatitisi, zika virus i slično. U svijetu je samo ¼ populacije krv dostupna na ovaj način, dok drugi krv dobivaju preko banaka krvi, rođaka, prijatelja. Ovi podaci bi trebali biti dobar motiv za mlade darivatelje, jer je populacija darivatelja sve starija. Mi svakako možemo biti zadovoljni, jer u ovom trenutku nema nedostatka krvi, a nikada ga praktički nije ni bilo. Uvijek se pronašao način da se krv dopremi onamo gdje je potrebna. Negdje oko 160 tisuća doza na razini cijele zemlje se prikupi u Hrvatskoj, što znači tri i pol darivatelja na sto stanovnika. Od toga je 30 posto žena, a 70 muškaraca. Nažalost svjedoci smo katasrofa u cijelom svijetu. Svašta se može desiti. U takvim situacijama kontaktiramo Transfuziju, koja je zajedno s Crvenim križem dobro organizirana i brza, rekla je predsjednica Odbora županijskog Društva crvenog križa Karmela Caparin.
– Ovo je prigoda zahvaliti svim humanistima i dobročiniteljima. Do današnjeg dana na području županije prikupljeno je 5 tisuća i 93 doze krvi. Najveća društva u našoj županiji, dakle Daruvar i Bjelovar još će do kraja godine imati akcije darivanja. S time očekujemo oko šest tisuća prikupljenih doza na godišnjoj razini. Time možemo biti itekako zadovoljni. I dalje apeliram na građane, ali i na medije da u svojim sredinama promoviraju i potiču darivanje krvi. Ponosna sam što u svome poslu imam priliku sretati ljude kao što su darivatelji koji oplemenjuju, drugima daju nadu i nesebično pružaju pomoć, rekla je Melita Lozina, ravnateljica Gradskog društva crvenog križa iz Garešnice.
Svim dobrovoljnim darivateljima krvi zahvalile su se i predstavnice Društava crvenog križa iz Daruvara i Grubišnog Polja. Bila je ovo idealna prilika da se svim humanistima, odnosno jubilarnim darivateljima krvi koji su ostvarili 100 ili 125 darivanja krvi javno zahvali, kako bi se i sama javnost upoznala s važnostima ove plemenite akcije.
– Zahvaljujem se na pozivu i sudjelovanju. Krv ću darivati i dalje, sve dok budem mogao. S darivanjem krvi krenuo sam 1984. godine. Otada cijelo vrijeme redovito odlazim na akcije darivanja krvi, iznimno ako me spriječi neka bolest. Do sada sam dao krv sto puta, rekao je Senko Đuvo.
– Krv sam prvi puta dao još 1973. kada sam počeo raditi u Zdenki. Vidio sam da je to lijek za one kojima je to najbitnije. Nažalost, krv više ne mogu davati jer sam imao infarkt. Bolest me spriječila, ali drago mi je da sam barem do tada bio redoviti darivatelj, rekao je jedan od darivatelja.
– Dolazim iz Daruvara i krv sam isto počeo darivati 1973. u JNA. Na svu sreću, do sada nisam imao nikakvih problema sa zdravljem. S obzirom na godine, one me još služe i moći ću i dalje davati krv. U akcije sam uključio i sina. On živi u Garešnici i do sada je krv dao 30 puta, rekao je darivatelj iz Daruvara.
– Krv sam dao sto puta. Na vađenju krvi sam bio prošloga petka zajedno sa svojim sinom, ali on ima tek četiri godine, pa je krv vadio zbog analize bolesti. Inače radim u Komercijalnoj i trgovačkoj školi Bjelovar. Potaknuo sam i svoje učenike na darivanje. Krajem školske godine ih se odazove negdje šest, sedam. Nadam se da će se taj broj povećati. Ja sam sa darivanjem krvi isto tako krenuo još u srednjoj školi. Mislim da bi bilo u redu da mladi već u toj dobi stvore naviku darivanja. Pozivam sve da se odazovu akcijama darivanja, kako zalihe ne bi padale, već rasle, rekao je Tomislav Cug.
