Na putu do odraslosti, mladi se danas susreću s problemima drukčije naravi od onih s kakvim su se sretali njihovi roditelji, djedovi i bake, u čemu veliku ulogu zasigurno imaju sveprisutni mediji, ali i nerealna očekivanja okoline.
Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije čak 20 posto djece i mladih ima poteškoće iz područja mentalnog zdravlja, što može uključivati i emocionalne teškoće, teškoće u ponašanju, ovisnosti, psihotične poremećaje i slično.
Za razliku od fizičkih poteškoća, one psihičke nisu uvijek vidljive, stoga je mentalno zdravlje mladih potrebno shvatiti ozbiljno.
Kako bi senzibilizirali odgojno obrazovne djelatnike, Ogranak HPKZ-a Bjelovar organizirao je stručno – znanstveni skup “Mentalno zdravlje djece i mladih“, koji je održan danas u Bjelovaru, a na kojem su brojni hrvatski stručnjaci govorili o toj temi.
Ornela Malogorski, predsjednica Ogranka Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Bjelovar smatra da se u preventivne programe za djecu ulaže premalo, stoga je veoma bitno o ovim temama govoriti što češće.
– S obzirom na to da je rad u vrtiću i školi sve zahtjevniji, izazovi u kojima živimo sve su veći te je i mentalnih oboljenja sve više, mislimo da je ovo jedan dobar doprinos osvještavanju ovog problema. Moramo biti upoznati s time da bismo se znali nositi i razgovarati s djecom te ukazivati na te probleme, kazala je Malogorski istaknuvši da se na ovaj način obrazuje i roditelje.
– Što se samih teškoća tiče, one koje se vide na van će svi primijetiti, no unutarnje teškoće poput anksioznog poremećaja i depresije vrlo često godinama ostaju neprepoznate, kazala je primarijus Ljubica Paradžik, dr. med., iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež Zagreb, poručivši da u tome najveću ulogu imaju roditelji i nastavnici koji prvi dolaze u kontakt s djecom.
– Treba primijetiti na vrijeme, pružiti pomoć djetetu, biti tu za njega, ne smijemo ostaviti takvo dijete samo. Nismo mi ti koji im u tom trenutku trebamo govoriti što će napraviti, mi smo u tom trenutku tu da im pružimo podršku. Smijemo ih pitati o suicidalnim idejama, provjeriti o čemu se radi i potražiti adekvatnu pomoć, pojasnila je Paradžik, koja se je potom osvrnula na rastući problem samoozljeđivanja mladih.
– Područje koje je vrlo važno je samoozljeđivanje djece i adolescenata, naročito u razvijenim zemljama. Prema istraživanjima, u općoj populaciji se ozljeđuje od 15 do 20 posto djece i adolescenata. Pokušaje suicida imamo kod 6 posto mladih osoba u svijetu u dobi od 10 do 24 godine, prema istraživanju Svjetske organizacije, kazala je Paradžik i dodala da je od velike važnosti na vrijeme primijetiti znakove neuobičajenog ponašanja kod mlade osobe.
