U sklopu Svjetskog tjedna glaukoma u Domu kulture u Bjelovaru je u ponedjeljak 11. ožujka održano predavanje o glaukomu koje je vodila doktorica Košćak Čale, a kojim se željelo osvijestiti na prijetnju koju ta bolest predstavlja.
Naime, glaukom je bolest od koje boluje oko 65 milijuna ljudi u svijetu. Drugi je uzrok sljepoće u svijetu, a prvi uzrok nepovratnog gubitka vida. Više od 5 milijuna slijepo je kao posljedica glaukoma, a procjenjuje se da će taj broj narasti na preko 11 milijuna do 2020. godine. U razvijenim zemljama oko 50 % glaukomskih bolesnika nije dijagnosticirano, a u nerazvijenim zemljama i do 90 %.
Zbog oskudnih simptoma i nepoznavanja bolesti, glaukom ostaje neprepoznat do trenutka kada oštećenje vida napreduje i utječe na kvalitetu života. Razina znanja i svijesti o oftalmološkim pregledima glavni je put k prevenciji bolesti, odnosno sprječavanju sljepoće i smanjenja kvalitete života.
Doktorica Kristina Košćak Čale je naglasila kako većina ljudi glaukom smatra povišenim krvnim tlakom, ali to je ustvari kronično progresivna bolest vidnog živca – dok je povišeni očni tlak samo glavni čimbenik rizika za nastanak glaukoma. Jedan od značajnih čimbenika rizika za nastanak glaukoma jest i dob, jer se starenjem povećava rizik za njegov nastanak. Drugi su čimbenici rizika za nastanak te bolesti postojanje glaukoma u obitelji, visoka kratkovidnost, šećerna bolest.
Pacijenti najčešće ne znaju da imaju povišen očni tlak te se javljaju svome oftamologu sa smetnjama kao što je glavobolja ili smetnje s vidom. Osim povišenog intraokularnog tlaka, najznačajniji čimbenik rizika je i životna dob; već iznad četrdesete godine 2 posto populacije obolijeva od glaukoma, a nakon šezdesete godine se taj postotak povećava na 4 do 6 posto populacije. Tu je također i rasna pripadnost – od glaukoma najčešće oboljevaju Eskimi, a u 8 do 10 slučajeva postojanje glaukoma je u obitelji.
Najčešće su zahvaćena oba oka, a simptomi su uglavnom u vidu zamućenja rožnice, fotofobije te stiskanja kapaka. Terapija je operativna, a prognoza izrazito loša.
Doktorica je napomenula i kako se glaukom može otkriti jedino oftamološkim pregledom, bolest je kronična te je najčešće bez simptoma i bolova – stoga ju je teško predvidjeti. Manifestira se tako da je centralni vid očuvan sve do zadnjih stadija bolesti pa pacijent često ni ne prepoznaje da ima problema.
Što se simptoma tiče, na početku nema bolova, već razvojem glaukoma strada periferni vid te se vidno polje postepeno sužava. Sama oštećenja vidnog polja su nepovratna te je zbog toga ključno na vrijeme prepoznati bolest.
Istraživanje je pokazalo kako čak 27 posto ispitanika uopće ne zna što je glaukom, a gotovo 40 posto ne zna da glaukom može izazvati sljepoću.
Važno je reći kako glaukom nije moguće dijagnosticirati na prvom pregledu; zato je važno praćenje i daljnje analize dijagnostičkih pregleda. Liječenje je usmjereno na snižavanje očnog tlaka, a obično se liječi kapljicama dok je u nekim slučajevima potrebno pristupiti i laserskim ili kirurškim zahvatima. Jednom dijagnosticiran, liječi se do kraja života – cilj je spriječiti napredovanje bolesti, a najsigurniji način su redovite kontrole očnog tlaka.
