U utorak 19. listopada, održana je 4. sjednica Gradskog vijeća Grada Bjelovara na kojoj je od ukupno 21 vijećnika bilo nazočno njih 17.
Sjednica je već tradicionalno počela Aktualnim satom u sklopu kojeg gradski vijećnici postavljaju pitanja vezana za razna područja u domeni funkcioniranja Grada Bjelovara i ostalih gradskih ustanova.
Prvi za riječ javio se vijećnik Dražen Medved (Nezavisni).
– U prigradskom naselju Ciglena, točnije pored geotermalne elektrane u kojoj nema niti jednog zaposlenog mještana, postoji uski nogostup koji je djelomično napravljen prije otprilike četiri do pet godina. Taj nogostup nije završen, odnosno nikada nije došao do kraja sela. S obzirom da djeca i odrasli mještani zbog toga moraju hodati po cesti, moje pitanje ide u smjeru završetka tog nogostupa, odnosno postoji li za njega konkretan plan i ako da, kada mještani mogu očekivati dovršetak, upitao je Medved te dodao kako u Cigleni na groblju još uvijek nema mrtvačnice, već je nadstrešnica postavljena samo na jednom dijelu i to bez priključka za struju i vodu.
Vijećnik je također prenio i prijedlog mještana Ciglene, ponajviše roditelja školaraca. Naime, riječ je o potrebi obilježavanja pješačkog prijelaza s horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, u blizini škole.
– Što se tiče nogostupa, poznato je da je ostalo nedovršenih oko 800 metara. Taj dio nije predviđen u ovogodišnjem proračunu, no mi ga možemo uvrstiti u Program održavanja za sljedeću proračunsku godinu. Prijedlog prihvaćamo i potencijalno bi obilježavanje pješačkog prijelaza mogli prijavi na Javni poziv za sigurnost cestovnog prometa pri Ministarstvu unutarnjih poslova, odgovorila je Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora.
Usljedio je odgovor na pitanje vezano za mrtvačnicu u Cigleni.
– Spomenuti segment nije u nadležnosti Komunalaca Bjelovar, jer izgradnja navedenih javnih komunalnih infrastrukturnih objekata spada u nadležnost lokalne samouprave. Na području Bjelovara imamo 34 groblja, točnije dva gradska te 32 na periferijama grada. U Cigleni postoji objekt koji je sasvim solidan i u funkciji, no da li su mještani s njime zadovoljni, u to ne mogu ulaziti. Postavljanje priključaka za struju i vodu je dio ulaganja u javnu komunalnu infrastrukturu i ukoliko uđe u program, mi ćemo putem Vodnih usluga to realizirati, uz napomenu da u zahtjevima treba imati mjeru jer se po mojoj slobodnoj procjeni, da bi se postavila jedna slavina radi se o stotinjak metara cjevovoda. Gledajući primjere iz prakse, slavine na grobljima nerijetko ostaju “upaljene” i tako dolazi do nekontrolirane potrošnje vode, zbog čega bilježimo velike gubitke na vodovodnoj mreži, rekao je Ivan Ivančić, predsjednik Uprave Komunalac d.o.o.
Dva prijedloga i dva pitanja postavila je članica Centra, Danijela Hajdinjak – Prihić.
– Zanima me kakav je trenutni status zemljišta Bjelovarskog vrta, a isto tako predlažem da tim stručnjaka na tom području osmisli projekt u okvirima ITU mehanizma. Prijedlog koji sam predložila na Odboru za zdravstvo i politiku je mjerenje kvalitete zraka na području Bjelovara. Isti prijedlog uputila sam i prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Ministarstvu gospodarstva. Konkretno me interesira da li postoji mogućnost da Grad Bjelovar i Bjelovarsko – bilogorska županija zajedničkim snagama sufinanciraju mjerni uređaj, kako bismo ponovno mjerili kvalitetu zraka u našem gradu. Podsjećam da se s tom aktivnošću stalo još 2011. godine. Također, mislim da je vrijeme da u kreiranje gradskog proračuna uključimo i građane, jer sve više gradova prelazi na participativno budžetiranje, rekla je vijećnica.
– Grad Bjelovar nije u cijelosti nadležan za Bjelovarski vrt, kao ni za postupanje, niti rješavanje. Naime, Republika Hrvatska je putem nadležnog Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru legitimirana i vodi postupak predaje posjeda djela nekretnina bivšeg Bjelovarskog vrta. Postupak se vodi kao ovrha radi predaje u posjed. Prethodno, Republika Hrvatska je duži niz godina vodila različite parnične postupke kojim bi se legitimirala kao stranka u smislu utvrđenja vlasništva i predaje u posjed. Takve nekretnine se u zemljišnim knjigama vode kao nerazvrstana zemljišta, koja će nakon što se predaju u posjed Republici Hrvatskoj najvjerojatnije biti predana Gradu Bjelovaru na upravljanje i raspolaganje, odgovorila je Željka Vizi, voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove.
O mogućnostima provedbe projekta u sklopu ITU mehanizma govorio je bjelovarski gradonačelnik.
– Samo se želim se nadovezati na temu nogostupa u Cigleni i reći da me je sram što ga još uvijek nismo završili. Ne radi se o velikom novčanom iznosu, no tu smo malo zastali zbog aglomeracije čiji financijski tijek moramo pratiti. Kao što je već navela pročelnica, nogostup ćemo završiti čim budemo mogli. Ovim putem se ispričavam svim mještanima Ciglene. Bjelovarski vrt je savršena priča za ITU mehanizam, putem kojeg će se Gradu Bjelovaru otvoriti između 100 i 200 tisuća kuna za razne projekte. Ja vjerujem da ćemo u jednom trenutku postati vlasnici tog zemljišta, no sve ovisi o dužini trajanja postupka. Što se tiče mjerenja kvalitete zraka, danas samo razgovarao sa dekanicom Veleučilišta u Bjelovaru, kako bismo na temelju domaćih znanja i potencijala na tom području nešto učinili. I za kraj, najavljujem da će gradski proračun u javno savjetovanje ići 8. studenog i proces će trajati oko sedam dana. Stoga, građane, kao i vijećnike pozivam da se priključe savjetovanju i na taj način kažu sve ono za što smatraju da nedostaje u proračunu. Nakon toga, sljedeći korak je IT aplikacija, najavio je gradonačelnik Dario Hrebak.
U ime Veleučilišta u Bjelovaru, vijećnicima se obratio prodekan Vrhovski.
– Prije godinu dana smo implementirali jedan “indoor air quality” sustav putem kojeg redovito mjerimo kvalitetu zraka u našoj dvorani. Uz određene manje korekcije, napravit ćemo prototip za “outdoor air quality” sustav. Naravno, u cijelu priču će biti uključeni studenti sa Mehatronike i Računarstva. Dobivene podatke i informacije bismo zatim stavili ne web servis kako bi bili dostupni našim sugrađanima. Od Grada Bjelovara će nam biti potrebna samo suglasnost za mjerenje, rekao je Zoran Vrhovski.
Vijećnicu Sabinu Oltra – Botinčan (NL Damir Bajs) zanimalo je mogu li vijećnici dobiti popis svih projekata koje provodi Grad Bjelovar, kao i točne iznose koji se odnose na sufinanciranje iz EU fondova.
Drugo pitanje odnosilo se na šahtu na Trgu A. G. Matoša u Bjelovaru s kojom građani već duže vrijeme imaju problema jer lupa uslijed odvijanja redovitog cestovnog prometa. S obzirom da je Grad Bjelovar u nekoliko navrata obećao popraviti šahtu, do čega još uvijek nije došlo, stanari ponovno mole za intervenciju i razumijevanje njihovog problema.
– Iznos od 239 milijuna kuna projekta odnosi se na ukupnu vrijednost svih projekata, u čemu imamo iznos sufinanciranja i udio Grada Bjelovara. Kompletan popis svih projekata ćemo vam dostaviti. Kada se projekt provodi, mi nikada ne dobijemo unaprijed ugovoren iznos, već tijekom njegove provedbe imamo određeno vrijeme od nekoliko mjeseci ili godina, ovisno o kakvom projektu je riječ. Svaka tri mjeseca pišemo ZNS-ove, točnije zahtjeve za nadoknadu sredstava. Često se događa da isplatu od nadležnih tijela čekamo po nekoliko mjeseci, pa i duže. Od ukupnih 239 milijuna kuna, sufinancirano je 166 milijuna kuna, a do sada je u proračun uplaćeno 92 milijuna i 929 tisuća kuna. Većina projekata je dobila odobrenje završnih izvješća i samim time smo sa velikim dijelom i završili, rekla je Andrea Posarić, viša savjetnica za provedbu programa EU i međunarodnu suradnju.
O problematičnoj šahti kratko je odgovorila pročelnica.
– Na Matoševom trgu je u tijeku rekonstrukcija kompletne kanalizacijske mreže, u sklopu koje će biti postavljena nova šahta s novim poklopcem, potvrdila je Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora.
Sljedeći vijećnik za govornicom bio je Damir Bajs (NL Damir Bajs) čije je pitanje išlo u smjeru izgradnje spalionice u vlasništvu talijanske tvrtke.
– Što je sa ugovorom između Grada Bjelovara i te tvrtke? Gradonačelnik je rekao da će odbiti radnje koje nisu u skladu sa postignutim dogovorom. Zanima me da li je do toga došlo i da li se takvim pristupom otklonila mogućnosti izdavanja građevinske dozvole. Da li je Grad Bjelovar sada u fazi raskida ugovora, upitao je Bajs.
– Tvrtka Produzione Eco nije podnijela zahtjev prema Gradu Bjelovaru za izdavanje građevinske dozvole, već je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Gradu Bjelovaru proslijedilo zahtjev za izdavanje potvrde o usklađenosti zahvata s prostornim planovima. Zbog osjetljivosti zahvata, a imajući u vidu zakonitost postupka i izbjegavanje mogućeg oštećivanja investitora, gradske službe su detaljno proučile našu važeću plansku dokumentaciju i prostorne planove, a također je odrađeno i savjetovanje sa drugim stručnjacima koji se bave problematikom prostornog planiranja. Investitor će zaprimiti akt kojim se rješava njihov zahtjev za izdavanje potvrde o usklađenosti zahvata s prostornim planovima. Za predmetnu lokaciju na snazi je Urbanistički plan uređenja novi Borik – Lepirac kojim nije predviđena izgradnja građevina za postupanje s otpadom unutar obuhvata plana, kao ni u planovima višeg reda na spomenutoj lokaciji, pojasnila je pročelnica Kristina Kocur.
Na ovu temu dodatno se nadovezao gradonačelnik grada Bjelovara.
– Važno je znati da tvrtka nikada nije podnijela zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, niti se do te faze uopće stiglo. Mi smo još uvijek u fazi idejnog projekta. Da bismo došli do građevinske dozvole, moramo imati idejno rješenje, lokacijsku dozvolu, idejni projekt, glavni projekt. Da bi se napravio glavni projekt potrebno je imati i Studiju procjene zaštite okoliša od Ministarstva zaštite okoliša. Dakle, imamo jako puno koraka do glavnog projekta. Mi investitora ne želimo oštetiti i želimo u potpunosti biti sigurni u sve pojedinosti, detalje i informacije. Naravno da ćemo štititi interese našeg grada, ali ne možemo odmah ići cipelom na investitora, pojasnio je Dario Hrebak.
Vijećnika Matea Horvata iz Domovinskog pokreta zanimalo je da li je istina da IT tvrtke odlaze iz Bjelovara.
– Što se točno događa sa IT sektorom u Bjelovaru? Navodno su neke tvrtke odlučile otići ili to planiraju učiniti iz razloga što Grad Bjelovar ne ispunjava određene uvjete, kao što je primjerice oslobođenje od najma na period od godine dana, tvrdi mladi vijećnik.
– Moram priznati da sam danas, nakon što sam pročitao vaše pitanje skoro pao sa stolca i priznajem da mi nije bilo svejedno. Odmah sam nazvao direktora Erste banke kako bih provjerio postoje li određeni problemi. Rekao je kako je kod njih sve u najboljem redu. Zatim sam kontaktirao direktora tvrtke Serengeti, koja u ovom trenutku ima zaposlenih 29 djelatnika, dok su prije samo godinu dana imali pet radnika. Rekli su mi da ne znaju o čemu govorim jer do kraja ove godine imaju u planu zaposliti još nekoliko osoba. Na kraju sam se čuo i sa direktorom tvrtke Axes koja trenutno zapošljava oko 30 osoba i isto tako namjerava zapošljavati novu radnu snagu. Saznao sam da je tvrtka na području Bjelovara kupila zemljište te da je u planu izgradnja kampusa. Gledajući sve te podatke, ja zaista ne znam o kojim tvrtkama vi govorite. Možda bi bilo dobro da navedete njihove nazive. Grad Bjelovar sve svoje obveze prema IT sektoru ispunjava na vrijeme i kako treba, rekao je gradonačelnik Hrebak.
Vijećnik Ivan Vlašić (HDZ) osvrnuo se na stanje gradskih ulica.
– Zanima me situacija vezana za Ulicu Milana i Naste Rojc koja je u dosta lošem stanju. Kada se dva automobila mimoilaze, jedan obavezno mora voziti po travnjaku. Ulica je u blizini centra grada, a nema ni nogostup. Postoji li mogućnost da se u skorijoj budućnosti realizira? Drugo pitanje odnosi se na križanje Ulice Pere Biškupa i Ulice Milana Šufflaya. Prije nekoliko godina je sanirano križanje i postavljeni su usporivači te semafor koji reagira na brzinu. Vozači često ne staju na crveno svjetlo već samo prođu, što predstavlja jako veliku opasnost, kaže vijećnik.
– Ponavljam se, no podsjećam da je trenutni prioritet aglomeracija. Dugoročno bismo mogli planirati obnovu Ulice Milana i Naste Rojc, kao i izgradnju nogostupa. Za spomenuto raskrižje izrađen je prometni elaborat, MUP je za njega dao suglasnost te su za semafor ishođene građevinska i uporabna dozvola. Zaista ne znam što bismo još po tom pitanju mogli učiniti, pojasnila je pročelnica Kristina Kocur.
Posljednji za govornicom bio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Bjelovara.
– S područja MO Hrgovljani pitaju da li se u blizini autobusne stanice može postaviti pješački prijelaz, jer djeca da bi prešla s jedna na drugu stranu ceste moraju ići do kraja ceste na označeni prijelaz. Nažalost, neki taj dio pretrčavaju, što predstavlja veliku opasnost. Drugo pitanje odnosi se na MO Ždralovi, točnije raskrižje Ulice Mije Bobetka i Ulice kneza Višeslava. Radi se o nepreglednom dijelu jer iz smjera Daruvara kod blagog zavoja vozači često ne usporavaju. S obzirom da se tamo nalazi pješački prijelaz, građani su zabrinuti zbog svoje sigurnosti. Jedno vrijeme se govorilo o postavljanju semafora koji se pali uslijed vožnje velikom brzinom. Za kraj, imam jedan prijedlog da to je da se kod Mjesnog doma Ždralovi naveze tucanik i tako napravi parkiralište. Sada je tamo zemlja, kao je uslijed kiše pretvara u blato, poručuje Nenad Martinovski (HDZ).
Odgovorila je pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Grada Bjelovara.
– I ovaj pješački prijelaz bismo mogli kandidirati na Javni poziv za sigurnost cestovnog prometa pri Ministarstvu unutarnjih poslova koje financira izgradnju prijelaza i označavanje na potencijalno opasnim mjestima, upravo u blizini škola, vrtića. Stoga ćemo navedenu lokaciju svakako uzeti u obzir. Nadalje, Daruvarska cesta je državna i s njom upravljaju Hrvatske ceste. U tijeku je asfaltiranje Ulice Mije Bobetka, pa bi bilo dobro da nakon završetka asfaltiranja zatražiti sastanak s predstavnicima Hrvatskih cesta i vidjeti što se po tom pitanju može učiniti, pojasnila je Kristina Kocur.
Odgovor je nadopunio predsjednik Uprave Komunalca.
– Aglomeracija je vrijedna ukupno 257 milijuna kuna sa neprihvatljivim troškovima, od kojih je 205 milijuna prihvatljivih, od čega 147 milijuna dolazi iz EU. Imamo građevinske radove, linijske objekte, dakle vodovod, kanalizacija, što novogradnja, što rekonstrukcija vrijede ukupno 167 milijuna kuna. Realizirano je i ugrađeno oko 70 posto tih linijskih objekata. Težište je bilo na kanalizaciju u rubnim dijelovima grada. Po tom pitanju smo manje više uradili sve što je trebalo. Najveći dio odnosio se na Novoseljane, Ždralove, Gudovac i Vijenac. Sada slijedi daljnje asfaltiranje. Do sada je asfaltirana Ulica Vijenac, Ulica kneza Višeslava, upravo se radi u Ulici Mije Bobetka, a u pripremi su Ždralovska ulica kao najduža dionica, zatim Dončevićeva ulica. U aglomeraciju je mogao ući jedan prometni trak, međutim radove usklađujemo sa gradskim dijelom projekta, u želji da sve ulice u kojima radimo budu maksimalno obnovljene. Upravo je to razlog zašto neka asfaltiranja traju duže. Pred nama su sada rekonstrukcije na užem području grada. To smo odgađali zbog manje štete prema ugostiteljima koji su vezani uz površine na kojima se obavljaju radovi. Krenuo je korzo, slijedi Ulica dr. Ante Starčevića, Ulica Tome Bakača i Trg Stanka Vraza. Na Tim lokacijama će se mijenjati kanalizacija i biti će dosta devastacije prometnica. Do sada je završena rekonstrukcija u Ulici Alojzija Stepinca te u Ivanovčanskoj ulici, gdje slijedi asfaltiranje. Grad Bjelovar je pokrenuo svoj dio aktivnosti i sve se odvija prema planu, pojasnio je Ivan Ivančić.
