U četvrtak 13. rujna, u velikoj vijećnici Grada Bjelovaru održana 11. sjednica Gradskog vijeća. Dnevni red se sastojao od 12 točaka, među kojima je bilo donošenje Odluke o dodjeli javnih priznanja Grada Bjelovara u 2018. godini te:
– Donošenje Odluke o zaduživanju za dugoročni financijski kredit za energetsku obnovu II. osnovne škole i Dječjeg vrtića Bjelovar na Trgu A. G. Matoša
– Donošenje Odluke o zaduživanju za dugoročni financijski kredit za energetsku obnovu područnih škola Ždralovi, Gudovac, V. Korenovo, N. Plavnice, Ciglena te Dječjeg vrtića u Radničkom naselju
– Donošenje Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, te divljim životinjama
– Donošenje Rješenja o imenovanju ravnatelja Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar te rješenja o imenovanju ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta Bjelovar
Inače, riječ je o prvoj sjednici Gradskog vijeća nakon ljetne stanke, kao i prvo vijeće koje je trajalo samo dva sata, uključujući i aktualni. Sve točke dnevnog reda odrađene su kroz sat vremena, prihvaćene su većinom glasova jer su na vijeću sudjelovala samo tri oporbena vijećnika.
AKTUALNI SAT O PREPUNIM KOŠEVIMA ZA SMEĆE, KREDITNOM ZADUŽENJU GRADA, AGLOMERACIJI, ŠKOLAMA, UDŽBENICIMA, VRTIĆIMA……….
Prvo pitanje postavila je Ela Naranđa, nezavisna vijećnica.
– Zanima me zašto su parkirne površine u Bjelovaru neuredne? Također, u zadnje vrijeme dobivam puno upita i primjedbi od strane naših građana, kako je grad nakon svakog vikenda prepun razbijenog stakla. Koševa za smeće na mnogim mjestima nema, a ako ih i ima, prepuni su smeća. Primjerice, na Boriku nemate gdje baciti smeće, jer su koševi puni. Tvrdnje mogu pokrijepiti vlastitim fotografijama. Mislim da bi bilo dobro da se ovaj problem riješi. Moje drugo pitanje vezano je za završetak radova u ulici Vidikovac. Na prošloj sjednici Gradskog vijeća slušali smo kako je Grad Bjelovar pao na ljestvici Instituta za javne financije, iz razloga što nije pravovremeno objavio određene dokumente koje je taj institut zahtijevao. Stoga predlažem da se Grad Bjelovar, kao i neki drugi hrvatski gradovi uključi u kreiranje proračuna za građane. Grad Bjelovar u tom smislu može napraviti svoju vlastitu domenu, te na zanimljiv način saznati od svojih građana kakav bi proračun željeli za slijedeću godinu.
– Proteklih nekoliko godina grad se proširio, pa je i tako javna površina koja se mora održavati sve veća. Proračun za 4-godišnje razdoblje za ovu stavku uvijek je više manje isti, što znači sve više većih javnih površina, za isti novac. Trenutno je u pripremi proračun za iduću godinu. Temeljem utvrđenih površina i potreba, sredstva će se svakako povećati za uređenje grada, opremanje raznom opremom i slično. Isto tako, nadamo se da će i Komunalac proširiti svoje područje djelovanja, kao i tvrtka koja će biti izabrana za održavanje javnih površina slijedeće četiri godine. Ne bih se baš složio da je Bjelovar neuredan. Baš suprotno, jako je dobro uređen i održavan. Komunikacija sa građanima, u ovom smislu je jako dobra. Provodi se kroz nekoliko foruma, putem Gradskog oka, e-maila i slično. Kanta za smeće neće biti u svakim ulicama, jer za to nemamo dovoljno sredstava, ali ni potrebe. Očekujemo da će radovi u ulici Vidikovac biti završeni u listopadu ove godine, odgovorio je pročelnik Upravnog odjela za infrastrukturu Ivica Markovinović.
Na ove teme nadovezala se i pročelnica financija Mirela Bašić.
– Grad Bjelovar do sada nije upućivao prijedlog proračuna na E-savjetovanje. U dogovoru sa gradonačelnikom, proračun za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. biti će upućeni na E-savjetovanje na službenim stranicama Grada Bjelovara, pojasnila je pročelnica.
Svoj osvrt dao je i gradonačelnik Dario Hrebak.
– U listopadu ćemo vidjeti koliko je Grad Bjelovar točno potrošio sredstava iz proračuna i koliko će biti prostora za balansiranje troškova. U tom dijelu, ja bih svakako otišao korak dalje, u dijelu transparentnosti. Slijedeći tjedan kreće tender za digitalizaciju Grada Bjelovara. U tom smislu predviđen je trošak od oko milijun kuna. Nadam se da ćemo pronaći i dodatna sredstva, za mobilnu aplikaciju, pomoću koje bi građani mogli sami kreirati proračun, iz čega bi Grad Bjelovar dobio i neke anketne podatke, odnosno mišljenje građanstva. Vaš prijedlog stoga podržavam i na njemu će se svakako raditi.
Drugo pitanje postavila je Mirjana Horvatić iz Nezavisne liste Damir Bajs.
– Imam dva pitanja za gospodina Hrebaka. Zašto se Grad Bjelovar ponovno zadužuje za 3 milijuna i 654 tisuće kuna, ako smo se već ove godine zadužili za 14 milijuna kuna. Izvršenje proračuna za prvih šest mjeseci je za 30 posto manje, što nam je vidljivo iz dobivenih materijala. 2017. godinu završili smo sa minusom od 1 milijun 258 tisuća i 450 kuna. Zanima me kako to da smo u godinu dana iz viška prihoda iz 2016. godine došli u situaciju da se moramo kreditno zaduživati? Uz ovo, zanima me i podatak kada će krenuti radovi na Aglomeraciji Rovišće – Bjelovar, jer je poznato da je ugovor potpisan prije sedam mjeseci?
– Smatram da u periodu kada ima novca gdje god se okrenuli, misleći pritom na razne fondove, dobro je da ponekad riskiramo, kako bismo imali što više razvojnih projekata koji će doprinijeti razvoju grada u budućnosti. Nije točno da gradski proračun ne može to sve napraviti. Grad, rekao bih stalno pleše na rashodima i prihodima, kako bi oni otprilike bili jednaki. Mi nismo privatna firma i nije nam cilj zarada. Glavni cilj nam je da ispunimo što više želja i očekivanja naših građana. Upravo sa europskim novcem možemo napraviti četiri do pet puta više, nego što bismo to učinili sa svojim novcem. Od početka godine, sve do rujna prijavili smo 127 milijuna kuna iz EU fondova. Naše učešće u projektima kreće se oko 25 posto. To bi bilo nemoguće sufinancirati, da nemamo ekstra izvore prihoda. Samo na plaćama u posljednjih godinu dana uštedjeli smo milijun i pol kuna. Zadužujemo se po 0,25 posto kamate, pa mi nije jasno kada ćemo se zadužiti, ako ne sada, kada je mogućnost tako povoljne kamate. Podsjećam da je Grad Bjelovar 2007. bio zadužen 26 milijuna kuna, kada je kamata bila daleko veća. Sada vi meni recite, hoćemo li biti hrabri i ići u projekte, pomoću njih riješiti puno potrebnih stvari na području Bjelovara ili ne? Mislim da nam u tom dijelu morate pružiti podršku.
O projektu Aglomeracije govorio je Zoran Bišćan, predstavnik Komunalca.
– U ponedjeljak 11. rujna odradili smo zadnji terenski obilazak, zajedno sa djelatnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Hrvatskih voda. Njihov zadatak je bio pregledati cjelokupnu dokumentaciju te dati ocjenu o spremnosti projekta. Projekt je, na naše zadovoljstvo ocijenjen kao spreman za aplikaciju. Sada slijedi poziv sa njihove strane za prijavu projekta na izgradnju, nakon čega se potpisuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovor o sufinanciranju. Nakon toga slijedi javna nabava. Naša očekivanja su da ćemo to sve uspjeti odraditi do kraja godine. Bitno je naglasiti da se radi o prvoj fazi čija je vrijednost procijenjena na 208 milijuna kuna. Okosnica cijele priče je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kojeg moramo uskladiti sa europskim direktivama. Radi se o izgradnji 14 kilometara dugačkog vodovoda u Općini Rovišće, 10 kilometara kanalizacije u istoku Bjelovara, odnosno Ždralovi, Prokljuvani, Novoseljani. Tu je i izgradnja pet kilometara kolektora odvodnje u Gudovcu, dva i pol kilometara odvodnje i šest kilometara rekonstrukcije vodovodne mreže u samom gradu. Sve dok se ne potvrdi faza jedan, ne možemo dalje, pojasnio je Bišćan.
Pitanje je postavio i vijećnik Nenad Nekvapil iz SDP-a koji se osvrnuo na određene nedostatke bjelovarskih osnovnih škola.
– U Trećoj osnovnoj školi Bjelovar nedostaje 12 učionica da bi škola prešla na jednosmjenski rad. Ako se obnavljaju, popravljaju i uređuju škole u kojima nema učenika i pitanje je da li će ih biti, zašto se ne daju prioriteti gradskim školama koje bi na ovaj način podigle kvalitetu svoga rada. Profesori tvrde da za ovakav napredak u školi ima mjesta i prostora. Moram se osvrnuti na radove na Vidikovcu, koji me podsjećaju na utrku Pariz – Dakar, a mogao sam na svoje oči vidjeti da strojeva gore nema, pa se pitam kada se i što točno u spomenutoj ulici radi. Na jednom od vijeća govorili smo o rekreacijskom centru Borik. Uz to, SDP smatra da bi područje vojarne moglo biti u budućnosti i prekrasan uporaban veleučilišni kampus. To bi bio odličan spoj rekreacije i veleučilišta. Molio bih gradonačelnika da ovu priču pokrene u suradnji sa Vladom Republike Hrvatske i Ministarstvom obrane.
Odgovor je dala zamjenica gradonačelnika Valna Bastijančić Erjavec.
– Što se tiče pitanja o školi, sustavno razmišljamo o uvođenju jednosmjenske nastave u III. OŠ Bjelovar. Tamo je u planu već bila dogradnja škole, kao i gotovi projekti, na što je resorno ministarstvo dalo negativno mišljenje. Grad Bjelovar graditi ili dograđivati školu bez dozvole nadležnog ministarstva ne možemo. Možda ćemo taj problem uspijeti rješiti kupnjom neke nekretnine. Trenutno konkretnog rješenja nema, što ne znači da nemamo u vidu isti i pronaći. Vezano za pitanje o kampusu na Boriku, odnosno u bjelovarskoj vojarni. Grad Bjelovar nema službenu informaciju da će se vojarna iseliti. Prijedlog je hvalevrijedan i istina je da je dosta gradova svoje napuštene vojarne uredilo i prenamjenilo za neku drugu drugu svrhu, posebno studentske kampuse, pojasnila je zamjenica.
Vijećnica Zdenka Henc (ABB) uputila je pitanje pročelniku Markovinoviću.
– Planira li se investicija izgradnje poprečnih pješačkih staza s Đurđevačke ceste na Ulicu Borisa Papandopula, odnosno Ulicu Jakova Gotovca, obzirom da se tamo kreće veći broj djece? Napominjem da je riječ o naselju u kojem nema nikakvog igrališta, niti dječjeg niti nogometnog. Isto tako, zanima me izgradnja kolno-pješačke staze u Pakračkoj ulici. Tamo je ostalo oko 200 metara neizgrađene staze, pa molim odgovor i na to pitanje, rekla je vijećnica.
– Ove godine smo investirali u oko pet kilometara pješakih staza. Svakako ćemo nadalje, u slijdećoj godini razmotriti detalje, gdje bi se još u gradu trebali odraditi radovi po tom pitanju. Teško mi je napamet reći po imenima ovih ulica, no plan za slijedeću godinu ćemo napraviti i pokušati uvrstiti sve kritične lokacije. Zbog sigurnosti u prometu, moguće je financiranje i od strane MUP-a. Po kompletnom završetku izgradnje dijela kod KTC-a i Lidla, doći će vjerojatno i do nove regulacije prometa, završiti će se i spomenuti komad pješačke staze, objasnio je pročelnik Markovinović.
Vijećnica Renata Cvjetković (HSLS) postavila je pitanje vezano za dvosmjenski rad u dječjim vrtićima.
– Bio je najavljen dvosmjenski rad u dječjim vrtićima, pa me zanima što je s tim projektom i kada možemo očekivati njegov početak.
Odgovor je dao gradonačelnik Hrebak.
– Na zadnjem sastanku u resornom ministarstvu rečeno je da će se ugovori s vrtićima potpisivati na kraju kolovoza. Na pitanje kakva je konkretno situacija sa Bjelovarom, rekli su nam da je plan sve odraditi krajem rujna, početkom listopada. Projekt je vrijedan 15 milijuna bespovratnih sredstava, čime će se zaposliti 46 osoba u gradskim i privatnim vrtićima. Dio novca ići će u smjeru obnove interijera samih vrtića, u dio materijalnih troškova, kao i za edukaciju zaposlenika. Ostatak je za plaće djelatnika tijekom slijedeće dvije godine.
HDZ-ova vijećnica Višnja Biljan postavila je pitanje vezano za provedbu Odluke o jednokratnom sufinanciranju troškova kupnje udžbenika i radnih bilježnica za bjelovarske učenike. U obrazloženju navedene odluke stajalo je da će se sredstva u iznosu od 300 kuna isplatiti na tekući račun roditelja, odnosno skrbnika. Kasnije se proširila priča kako će ljudi morati otvarati žiro račune, kako bi mogli izgubiti parvo na dječiji doplatak i slično. Mene zanima zbog čega je došlo do situacije da se odluka neće provoditi na način, za koji su vijećnici glasali? Čija je krivnja za takvu zbrku, jer sam osobno doživjela neugodnosti.
– Odluku smo donijeli na sjednici Gradskog vijeća 18. srpnja 2018. godine i u njoj se navodi isplata na račun roditelja ili skrbnika. Činjenica da je u obrazloženju odluke ostala definicija tekućeg računa, izglasana se odluka po tom pitanju ne mijenja, kao niti obavijest koja je sadržavala uputu o isplati na žiro – račun. Grad Bjelovar je uputio službeni upit Ministarstvu financija i Poreznoj upravi, upravo o načinu isplate. Odgovor još nismo dobili. U Poreznoj upravi, ispostavi Bjelovar uputili su nas na jednu njihovu obavijest iz 2014. godine gdje stoji kako se isplate, odnosno subvencije koje jedinice lokalne samouprave isplaćuju, ne prikazuju na obrascu JOPPD. To znači da je isti neoporeziv i moguće ga je isplatiti bilo na tekući račun, bilo na žiro račun. Isplatu je moguće izvršiti i na zaštićene račune. Kontaktirali smo i druge porezne savjetnike, konzultantske kuće i gradove koji su nam potvrdili ovakav stav, objasnila je pročelnica za financije Mirela Bašić.
Prvo pitanje upućujem zamjeniku gradonačelnika, Igoru Brajdiću. Konkretno me zanima kakva je situacija sa zonom Korenovo? Drugo pitanje je za gradonačelnika Hrebaka. Kakvo je stanje sa EU fondovima, odnosno da li ćemo imati dovoljno sredstava za sve projekte?, upitao je vijećnik Mario Holiček iz HSLS-a.
– Što se tiče Korenova, riječ je o jednom tehničkom suklađivanju, obvezi koju jedinica lokalne samouprave mora napraviti prema Republici Hrvatskoj, kada se radi o darovanju. U zoni se povećava obuhvat, prvi puta smo tražili 55 hektara, a sada tražimo nešto više, točnije 83,8 hektara. U svakodnevnom smo kontaktu i sa Ministarstvom gospodarstva i sa njima smo sve korake usuglasili. Dokumentacija je u nadležnosti Ministarstva imovine i krajem godine očekujemo pozitivno rješenje, što se tiče uspostave poslovne zone Korenovo, objasnio je zamjenik Brajdić.
– Većina projekata Grada Bjelovara je već realizirana, što u 2017. godini, što u ovoj. Ove godine smo do sada prijavili 127 milijuna kuna projekata, čemu sam se i sam iznenadio. Siguran sam da će 2/3 toga biti realizirano. Pohvaljujem sve koji sudjeluju u našem EU timu. Puno se radi i puno toga želimo ostvariti. Već sada mogu reći da će likvidnost sigurno biti problem. Morati ćemo rezati neke stavke u proračunu i biti će sve manje novaca, primjerice za komunalne stavke. Radit ćemo koliko ćemo moći, ali će prednost imati EU projekti. Plan nam je svake godine dići gradski proračun za 100 milijuna kuna, uz pomoć upravo tih projekata. Prezadovoljan sam radom našeg EU tima, kao i Tehnološkog parka. Vjerujem da ćemo već 2019. biti među prvih pet gradova u Hrvatskoj po izvlačenju sredstava iz EU fondova. To je naš prioritet, svidjelo se to nekome ili ne. Ukratko, to bi bilo to, rekao je Dario Hrebak.
Slobodan Žganjer iz HDZ-a pitao je postoji li u Gradu Bjelovaru inicijativa za uređenje zapuštenih parcela u zoni Lepirac, točnije na mjestu gdje je poduzeće Pevec započelo, pa prekinulo izgradnju svog trgovačkog centra. Prostor je sve više zapušten i narušava sliku grada, kao i ostatka zone koja je uređena. Upitna je i sigurnost djece koja se tamo zadržavaju.
– Mene isto kao građanina Bjelovara taj dio brine i zanima. Tu je Grad Bjelovar, barem zasada skroz nemoćan, jer je u pitanju sudski proces između Croatia osiguranja i tvrtke Pevec. Koliko sam informiran, tu zgradu je kupilo Croatia osiguranje, no tu kupnju Pevec osporava, pojasnio je situaciju zamjenik gradonačelnik Igor Brajdić.
– Imam dva pitanja komunalne naravi. Nakon završetka hvalevrijednog projekta kružnog toka na sjevernoj zaobilaznici, veliku opasnost za pješake i bicikliste ima dio prometnice od kružnog toka pa do završetka pješačko – biciklističke staze u Ulici Petra Biškupa Vene. Da li je na dionici od nekoliko stotina metara, čini mi se tristotinjak, predviđena izgradnja pješačko – biciklističke staze, ako je u kojem periodu? Prometnica je izrazito opterećena kamionskim prometom, uz automobile, bicikle i pješake. Zanima me i da li je u planu obnova prometnice od kružnog toka kod Srednjoškolskog centra do Ivanovčanske ulice? Cesta je zakrpavana puno puta i u lošem stanju već dugi niz godina, upitao je Nenad Mrzlečki iz HDZ-a.
– U sklopu rekonstrukcije raskrižja Ulice Petra Biškupa Vene i dijela koji vodi u Plavnice i prema obilaznici u planu je spajanje te staze i ulične rasvjete. Pogledali smo i most koji isto nije u dobrom stanju. Napravili smo analizu i popis od 19 mostova na području grada kojim redom bi se trebali obnoviti. Nešto već planiramo odraditi i tijekom slijedeće godine. Ivanovčanska ulica vezana je uz project Aglomeracije pa će biti obuhvaćena na taj način, rekao je pročelnik Upravnog odjela za infrastrukturu Ivica Markovinović.
Kako bi javnost bila upoznata, ravnatelj Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar i dalje ostaje Marinko Iličić, a Pučko učilište Bjelovar dobiva novu ravnateljicu, pa će tako Slobodana Kaličanina zamijeniti Zvjezdana Galkowski bivša voditeljica odnosa s javnošću i protokola Bjelovarsko- bilogorske županije, te bivša djelatnica Regionalne razvojne agencije BBŽ-a, koja trenutno radi kao službenica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.
