Brojni Bjelovarčani i Bjelovarčanke opraštaju se od poznatog bjelovarskog književnog povjesničara, urednika, kulturnog djelatnika i profesora Ilije Pejića, koji je preminuo 4.7.2021., nakon duge i teške bolesti.
Gospodin Pejić rođen je 1956. godine, a od 1985. živio je i radio u Bjelovaru. Osnovnu školu završio u Donjim Andrijevcima, klasičnu gimnaziju polazio u Zagrebu i Đakovu, da bi 1983. diplomirao kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Predavao je hrvatski jezik u školama u Virju i Bjelovaru, a od 1992. bio je zaposlen u Narodnoj knjižnici Petar Preradović Bjelovar na mjestu voditelja Županijske matične službe. Zvanje diplomiranog knjižničara stekao je 1995. godine, višeg knjižničara 2001., a knjižničarskog savjetnika 2010. godine.
Bio je pokretač i koordinator brojnih projekata preuređenja, opremanja i informatizacije knjižnica. Samo neki od njih su Informatizacija narodnih i školskih knjižnica Bjelovarsko – bilogorske i Virovitičko – podravske županije, Informacije o EU u narodnim knjižnicama Bjelovarsko – bilogorske, Virovitičko – podravske i Koprivničko – križevačke županije, Susreti najčitatelja narodnih knjižnica Bjelovarsko – bilogorske županije, Moderiranje stručnih skupova Lovrakovih dana kulture.
Tijekom svog stvaralaštva, Ilija Pejić napisao je stotinjak studija o hrvatskim piscima, filolozima, pedagozima i kulturnim djelatnicima, a isto toliko studija i iz područja knjižničarstva. Radio je kao urednik i priređivač te recenzent četrdesetak knjiga, bio član uredništva nekoliko časopisa, poput Bjelovarskog učitelja, Svezka, Radova HAZU-a, ali i organizator te moderator brojnih stručnih i znanstvenih skupova na kojima je nerijetko i predavao.
Od Ilije Pejića oprostili su se i djelatnici bjelovarske Narodne knjižnice Petar Preradović.
– S neizmjernom tugom javljamo da je naš dragi kolega i prijatelj, knjižničarski savjetnik, profesor Ilija Pejić preminuo nakon duge i teške bolesti. Kolega Ilija ostavio je neizbrisiv trag u radu bjelovarske knjižnice, razvoju struke i kulture općenito, poručili su.
Tijekom impresivnog i angažiranog rada, Pejić je samostalno objavio devet tiskanih knjiga, Izgubljeni govor, Zavičajna zbirka Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar, Književno – jezične i metodičke rasprave, Narodne knjižnice na kraju 20. stoljeća, Neodoljiva moć riječi, Prožimanja: književnopovijesne studije i ogledi, Čitaonice u Grubišnom Polju – kulturni život Grubišnog Polja od razvojačenja 1871. do kraja Drugog svjetskog rata 1945., Mirisi iscrpljena vala: književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću, Fragmenti iz kulturnog i književnog života u Bjelovaru, Svitanje nad gradom: kulturni i književni život Daruvara 90-ih godina 20. stoljeća, dok je dvije knjige izdao u suautorstvu. To su Izdanja HAZU u fondovima i zbirkama narodnih knjižnica Bjelovarsko – bilogorske županije: 150 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: katalog izložbe i Priča o knjizi na kotačima: povijest Bibliobusne službe Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar /1972.-2012.
Za stručni i znanstveni rad te doprinose u kulturi i knjižničarstvu, Ilija Pejić dobio je niz priznanja, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Povelju Općine Virje, Povelju Grada Slatine, Pečat Grada Bjelovara, Kukuljevićevu povelju, Nagradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice za 2013. godinu, Povelju Lovrakovih dana kulture, Plaketu Tihomir Trnski Bjelovarsko – bilogorske županije i Povelju Grada Grubišno Polje.
Da je Pejić bio izniman kolega, suradnik, kulturnjak, profesionalac i prijatelj, istaknula je ravnateljica Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar.
– Sve nas je iznenadila tužna vijest da nas je napustio naš dragi kolega i prijatelj Ilija Pejić. Bio je vrlo cijenjen u našoj knjižničarskoj struci i svima će nam itekako nedostajati, kako u svakodnevnom radu, tako i u našim životima općenito. Kolega Pejić bio je vrhunski stručnjak, intelektualac kojemu se svatko od nas mogao obratiti u bilo kojem trenutku. Malo je reći da je bio hodajuća knjižničarska enciklopedija, kazala je ravnateljica Vjeruška Štivić.
– Ilija je bio vrlo poseban čovjek. Osoba nevjerojatne radne energije i entuzijazma, izuzetno vrijedan, pametan i sposoban stručnjak. O tome možda najbolje govore priznanja i nagrade koje je dobio tijekom svog stvaralaštva, kao i sve knjige i tekstovi koje je napisao. Njegov prerani odlazak neće obilježiti samo Bjelovar i Bjelovarsko – bilogorsku županiju, već i sve gradove, županije i prostore u kojima je bio nazočan, a isto tako i osobe koje je poznavao i sa kojima je radio. Ilija je u bjelovarskoj knjižnici ostavio velik, neizbrisiv trag i od srca mu zahvaljujem na svemu što je napravio za našu kulturnu ustanovu, poručio je Siniša Krpan, knjižničar informator na Odjelu za odrasle Narodne knjižnice Petar Preradović u Bjelovaru.
