Nakon izuzetno uspješne turističke sezone, pandemiji unatoč, pred Ministarstvom turizma i sporta je novo izazovno razdoblje. Očekuje se daljnja reforma turističkog sustava koja je započela još 2019. godine novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, a čiji je cilj usmjeriti poslovanje i djelovanje turističkih zajednica prema modelu destinacijskog menadžmenta u skladu s modernim trendovima funkcioniranja turističkih organizacija.
– Namjera nam je, između ostaloga, učiniti turističko tržište dostupnijim, ali i konkurentnijim te svima onima koji svojim vještinama mogu doprinijeti što kvalitetnijem pozicioniranju Hrvatske kao održive i odgovorne turističke destinacije pružiti priliku da to i pokušaju ostvariti, uz jasno definirane uvjete – istaknula je državna tajnica Sandra Herman te je napomenula da u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji 301 turistička zajednica, dok ih je krajem 2019. godine bilo 314.
Ovo smanjenje broja TZ-ova u roku od dvije godine, u velikoj je mjeri rezultat odredaba novog Zakona kojim se uređuje sustav jer isti stimulira formalna i projektna udruživanja, pa su tako neke zajednice izgubile svoj pravni status no, u stvarnosti su nastavile djelovati spojivši se s drugim zajednicama ili JLS-ima u svojoj blizini u turističke zajednice područja. Ovaj vid udruživanja omogućuje bolje brendiranje i promociju mikrodestinacija, što su mnoge zajednice prepoznale i to posebice na kontinentu, pa tako u ovom trenutku u Hrvatskoj imamo čak 20 formalno udruženih turističkih zajednica područja.
Razvoj kontinentalnog turizma
I formalna i neformalna, odnosno, projektna udruživanja financijski se, početkom godine, stimuliraju sufinanciranjem programa i projekata iz posebnog fonda HTZ-a za udružene turističke zajednice. Hrvatska turistička zajednica, kao krovna organizacija turističkog sektora, dio sredstava od naplaćene turističke pristojbe i članarine prikuplja i u drugi namjenski fond, onaj namijenjen zajednicama na turistički nedovoljno razvijenim područjima i kontinent.
– Logično je da se turistički slabije razvijena područja u Hrvatskoj nalaze uglavnom na kontinentu, pa je sasvim jasna namjera Ministarstva ovim zakonskim promjenama putem namjenskih fondova ulagati značajna financijska sredstva u razvoj kontinentalnog turizma. Konkretno, u 2022. godini radi se o iznosu od oko 55 milijuna kuna – zaključuje Herman te ističe da će u narednom razdoblju uslijediti razvoj u smjeru tranzicije turizma na inovativan, otporan i održiv sustav.
Učinci turizma tako se više neće promatrati kroz broj dolazaka i noćenja već kroz ravnotežu povoljnih financijskih učinaka, utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva, okoliš i zadovoljstvo radnika.
Naime, u tijeku je i izrada nove desetogodišnje Strategije razvoja održivog turizma kojom će se definirati glavni razvojni smjerovi i područja intervencija, odnosno reformi, kako bismo do 2030. ostvarili strateški cilj, a to je pozicioniranje Hrvatske kao globalno konkurentne destinacije održivog turizma. Održivosti hrvatskoga turizma dugoročno će doprinijeti i ulaganja iz NPOO u iznosu od 2,2 milijarde kuna, koja će omogućiti financiranje projekata koji doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji kao i društvenoj održivosti turizma.
Direktorima četverogodišnji mandat
Sukladno zakonskim odredbama, daljnju reformu turističkog sustava početkom 2022. godine provesti će same turističke zajednice gradova, općina i županija, uključujući i Hrvatsku turističku zajednicu kao krovnu organizaciju, a koje u prvoj polovici godine moraju raspisati natječaje za svoje direktore i to na četverogodišnji mandat.
Natječaji za izbor 300-tinjak direktora turističkih zajednica u zemlji donose i nove promjene, a ključna novost je ta da će direktori moći biti i osobe bez iskustva u turizmu te će se na natječaj moći javiti širi krug ljudi nego što je to bilo moguće do sada. Osim toga, novim ugovorima značajno im se mijenja i radni status. Umjesto ugovora na neodređeno koji sada imaju, sklapati će se ugovori na određeno, na četiri godine trajanja mandata.
U prijedlogu Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkim zajednicama, a koji je na eSavjetovanju do 9. siječnja 2022. godine, dana je mogućnost da se na natječaj za direktora jave i osobe koje imaju radno iskustvo na upravljačkim funkcijama izvan područja turizma, ali se u tom slučaju traži dvostruko više godina radnog iskustva nego kod osoba koje imaju radno iskustvo na poslovima u turizmu. Također, u prijedlogu pravilnika propisano je da kandidat prilaže četverogodišnji program rada TZ koji mora biti usklađen sa strateškim dokumentima dok je do sada bio dovoljan jednogodišnji program rada.
– Na taj način se osigurala mogućnost pristupa svim stručnjacima koji su ostvarili izuzetne rezultate u području upravljanja u marketingu i sličnim djelatnostima koje itekako mogu doprinijeti razvoju destinacije, a ne ograničivši se samo na stručnjake u turizmu. To je osobito važno za razvoj kontinentalnog turizma, gdje je potrebno novo brendiranje i razvoj destinacije. Isto tako, održivi razvoj turizma koji mi želimo, zahtijeva puno više znanja, koja uključuju i okolišni aspekt i odgovor na klimatske promjene, digitalizaciju, a možda i najbitnije od svega društvenu održivost i bolji život lokalnog stanovništva. Sva ta znanja ne mogu se ograničiti isključivo na ona do sada stečena u turizmu – objašnjava državna tajnica Herman.
