U petak, 1. travnja u Gudovcu je svečano otvoren 23. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam i 17. Međunarodni pčelarski sajam, uz koje se tijekom cijelog vikenda održavaju i 4. HOROP – sajam opreme za hortikulturu te 4. GRO-KO – sajam građevinske i komunalne opreme.
Na sajmu će tako sudjelovati oko 400 domaćih i stranih izlagača, a očekuje se više od 30 tisuća posjetitelja. Iako vikend prognoza nije pretjerano obećavajuća, organizatori nisu zabrinuti, već ističu činjenicu da se nakon dvije godine pauze, narod itekako zaželio sajmovanja.
Sajam je otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, istaknuvši kako je Bjelovarsko – bilogorska županija jedna od glavnih izvora hrvatske poljoprivredne proizvodnje, dok Grad Bjelovar prednjači po broju vrijednih, različitih i kvalitetnih projekata.

– Gudovac je po svojim sajmovima i događajima postao prepoznat, ne samo unutar granica Hrvatske, već i puno dalje. Puno je toga danas na sajmu, od najvećih poljoprivrednih dostignuća po pitanju tehnologije i mehanizacije, bogate ponude repromaterijala, meda i ostalih pčelinjih proizvoda, do segmenata vezanih za razvoj obrta, gospodarstva, građevine. Osim s korona krizom, Hrvatska se suočila i s potresima, ruskom agresijom na Ukrajinu, poskupljenjem hrane i energenata. Nažalost, to je realnost u kojoj trenutno živimo. Mi se sada moramo brinuti za vlastitu egzistenciju, imati krov nad glavom i čuvati jedni druge. Vjerujem da će ova teška vremena proći vrlo brzo. Vlada RH je od samog početka COVID krize uložila ogromna financijska sredstva za očuvanje radnih mjesta te pružanje pomoći građanima i poduzetnicima, rekao je Gordan Jandroković.
Osim što je nazočila svečanom otvorenju, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zajedno je s direktorom Bjelovarskog sajma tijekom obilaska izlagača potpisala Sporazum o suradnji i snažnijem sudjelovanju Ministarstva poljoprivrede RH na sajamskim manifestacijama u Gudovcu.
– Gledajući korištenje novčanih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, Hrvatska se u Europi nalazi na četvrtom mjestu, ne računajući UK koja je napustila Europsku uniju. Vlada RH će učiniti sve kako bi ostvarila jasno iskazane ciljeve u programu do 2024. godine te u okviru Strategije razvoja poljoprivrede i hrvatskog ruralnog prostora do 2030. godine. Poljoprivreda je nerijetko prva na udaru kriza koje nam se u posljednje vrijeme događaju. S današnjim danom, u Hrvatskoj su na snazi žurno donesene mjere, odnosno program pomoći vrijedan 4,8 milijardi kuna, kojim jasno ističemo koliko je važno osigurati opskrbu hranom, spriječiti poremećaj u lancu opskrbe i opasnost od siromaštva za hrvatske građane. Izvanredne mjere u visini 868 milijuna kuna namijenjene su sanaciji šteta nastalih zbog COVID-a. Također, danas je započelo zaprimanje prijava za pomoć hrvatskim poljoprivrednicima pri kupnji umjetnih gnojiva. Riječ je o mjeri koja se isplaćuje iz proračuna Republike Hrvatske, a vrijedna je 200 milijuna kuna, zaključila je ministrica Vučković.
Svi pčelari koji su se za 17. Međunarodni pčelarski sajam pripremali u veljači, kada je prvotno trebao biti održan, svoje proizvode, dostignuća i proizvodnju prezentiraju upravo u sklopu 23. Proljetnog međunarodnog bjelovarskog sajma, od 1. do 3. travnja.

– Svjesni smo da proizvodnja hrane u cijelom svijetu postaje sve veći izazov. U tom lancu proizvodnje, pčelarstvo zauzima jednu bitnu kariku koja je ponekad nevidljiva. Poznato je da pčele milijunima godina izvršavaju oprašivački zadatak. Javnost ga možda ne vidi, no iz godinu u godinu prisutan je svugdje oko nas. Volim reći da je pčelarstvo, baš kao i poljoprivreda, tvornica pod vedrim nebom. Proizvodnja meda pčelarima više nije primarni cilj, već očuvanje pčele kao biološke jedinke i njezine zajednice. Tijekom loših godina i isto takvih prilika mnoge je pčelare, pogotovo one mlade vrlo teško motivirati na daljnji rad. Ministarstvo poljoprivrede u tim nam je situacijama pružilo veliku pomoć i podršku, na čemu smo vrlo zahvalni. Nikada u sektor pčelarstva nije od strane države uloženo kao tijekom nekoliko posljednjih godina, kazao je Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
Bjelovarski gradonačelnik uvjeren je kako manifestacije u Gudovcu daju veliki optimizam i bude nadu za bolje sutra. Iako su za poljoprivredu kao osnovu hrvatskog razvoja, posljednje dvije godine bile izuzetno teške, Hrebak je uvjeren da će ona ponovno dosegnuti visoku razinu.

– Tijekom ovog turbulentnog perioda, svi smo postali svjesni koliko je poljoprivreda važna za našu egzistenciju, suverenitet i sigurnost. Sajam u Gudovcu u svakom slučaju znači opstanak poljoprivrede u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. Vjerujem da idemo u smjeru samodostatnosti proizvodnje vlastite hrane. Grad Bjelovar ulaže ogromne napore kako bi osigurao što bolje uvjete za proizvodnju, konkurentnost i razvoj poljoprivrede. Dakle, pokrenuli smo sva zbivanja za osiguranje i korištenje geotermalne energije u zoni Veliko Korenovo. Smatram da nam napredniji način gledanja prema budućnosti može garantirati stabilnost, rekao Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara.
Bjelovarsko – bilogorski župan okupljene je podsjetio na koje sve načine Županija pomaže poljoprivrednicima, ali i onima koji su svoje mjesto pronašli u primjerice stočarstvu.

– Otvorili smo Javni poziv za kreditiranje poljoprivredne sjetve, a do 1. svibnja krenuti će Javni poziv za sufinanciranje kamata na kredite za tov junadi. Sve buduće mjere pomoći kreirat ćemo u direktnoj komunikaciji s našim poljoprivrednicima, jer želimo da svaka kuna pronađe svoje odgovarajuće mjesto. Ograničena sredstva ćemo rasporediti tamo gdje će od njih biti najveća korist, istaknuo je u svom obraćanju Marko Marušić.
PROGRAM 23. PROLJETNOG MEĐUNARODNOG BJELOVARSKOG SAJMA
