Gradski muzej Bjelovar bio je u ponedjeljak 28. svibnja domaćin predavanja „Pametni gradovi – Urbano s mozgom“. Predavanje je organizirao Rotary Club Bjelovar, a držao ga je dr.sc. Goran Vojković.
Vojković je u svom predavanju objasnio što je pametan grad, kako je planirana njegova kompletna infrastruktura, te se osvrnuo i na nastojanja Bjelovara da postane pametan grad.
Kada govorimo o pametnim gradovima svi se koncentriraju na tehnologiju, uređaje, Internet priključke, i slično, ali oni nisu cilj, oni su samo put za stvaranje onoga što je bit pametnog grada, a to je ugodno življenje. Tu su razna rješenja, od kvalitetnog sustava uređenja prometa zajedno s javnim prijevozom, do uređenja parkova. Bit je iskoristiti tehnologiju da bi se kvalitetno živjelo, da se ne bi stvarale gužve, da se ne utječe previše na okoliš, da nema velikih betoniranih površina i slično, započeo je Vojković.
Uz napomenu kako je upravo velika vrućina koja nastaje i zbog betoniranih i asfaltiranih površina najveći problem u gradovima, Vojković je spomenuo nedavna rješenja istih, poput bojanja u bijelo ili u svijetle boje. To rezultira i manjim korištenjem klime za četvrti jer se spušta temperatura.
Pametan grad zapravo nije tehno-grad u betonu kao iz starih filmova, već grad koji ima zelenila, šetnice, omogućava ugodu građanima, slobodne zelene površine pretvaraju se u gradske vrtove, i slično. Primjerice senzori mogu omogućiti pozivanje komunalnih vozila po potrebi ako je hitno, a ne prema danu rasporeda kada otpad treba biti pokupljen. To je praktično preko ljeta kada zbog visokih temperatura postoji rizik smrada od ustajalog otpada, objasnio je detaljnije Vojković.
Što se tiče pametnih gradova u Hrvatskoj, Goran Vojković je naveo kao primjer Koprivnicu koja je certificirala neke elemente, ali spomenuo je kako i Bjelovar ide u jako dobrom smjeru. Međutim, onima kojima bi to najviše trebalo poput Zagreba, Splita i Rijeke napreduju jako sporo i najmanje rade po tom pitanju. Manji gradovi većima zapravo pokazuju kako se treba razvijati.
Trenutno je jako bitno, i u slučaju Bjelovara uspješno, ovo povlačenje sredstava iz europskih fondova. Možda se tu još ne vide rezultati ali to su procesi koji dugo traju tako da će rezultati doći. Drugo što je bitno i potrebno je odrediti ideju koju želite slijediti, napraviti strateške dokumente i sami sebe dovesti u administrativni red da možete objasniti zašto želite novce. To je posao za cijelu gradsku administraciju, koja se mora smanjiti svakako. Smatram da je bjelovarski gradonačelnik krenuo dobrim putem i da bi Bjelovar kroz nekoliko godina mogao biti jedan od vodećih pametnih gradova u ovom dijelu Hrvatske, rekao je Vojković.
