Demokratski HSS organizirao je u srijedu 8. rujna na Bjelovarskom sajmu okrugli stol pod nazivom “Mali poljoprivredni proizvođači i tržišta”.
Naime, ideja povezivanja „zelene“ i „plave“ Hrvatske potekla je još davne 1993. godine od prvog župana Bjelovarsko – bilogorske županije Tihomira Trnskog. Projekt je na lokalnoj razini bio dosta promoviran, međutim njegova sustavna i cjelovita realizacija do danas nije ni osmišljena ni provedena.
Intencija ovog događaja je reafirmirati ideju na način da ona, u okvirima mogućeg, postane provediva na više mikro razina, te postane primjer prirodnog udruživanja proizvođača voljnih za suradnju sa subjektima na tržištu, uz potporu dostupnih alata, kao što si financijske potpore, korištenje digitalne tehnologije i znanja.

Moderatorica okruglog stola bila je Valna Bastijančić Erjavec, potpredsjednica Demokratskog HSS-a, a sudjelovali su Mateo Ivanac, predsjednik Demokratskog HSS-a, Branka Sobodić, novinarka i vanjska suradnica Agrokluba i profesor dr.sc. Ivo Grgić. Sudionici panel rasprave bili su Tamara Rebić iz OPG-a Rebić, Željko Fabric iz Obrta u poljoprivredi Fabric, Ante Prtorić iz OPG-a Prtorić, Zdenko Podolar iz Vukovarsko srijemske županije i Matija Brlošić ispred Hrvatske poljoprivredne komore.
– Cilj ovog projekta bio je napredak i jačanje gospodarstva Bjelovarsko – bilogorske županije. Provodile su ga i neke druge županije u Hrvatskoj, pa se tako i naša županija uključila su u međužupanijski projekt te spojiti zeleno i plavo. Predstavila se u Rovinju 1993. godine. Svrha je bila bolje upoznavanje i suradnja županija na gospodarskom, kulturnom i sveukupnom nivou. BBŽ je 1994. prihvatila ulogu suorganizatora događanja “Mare Croaticum”. Nažalost, sve je prekinuto kada je poginuo prvi župan, Tihomir Trnski, pojasnila je Branka Sobodić te dodala kako je cjelokupna ideja bila odlična.
– Sve je bilo napravljeno kroz program kojim su bile predviđene gospodarske prezentacije, susreti gospodarstvenika, kulturni i zabavni događaji, kao i razni stručni skupovi, dodala je.
– Projekt je ponovno zaživio 2010. godine, pokrenut od strane tadašnjeg dožupana Zvonimira Karakaša i to u suradnji s Razvojnom agencijom Bjelovarsko – bilogorske županije. Nažalost, kratko je trajao jer su došli izbori i promjena vlasti. Projekt je na kraju ponovno utihnuo.
Što u ovoj priči Demokratski HSS točno želi realizirati, objasnio je predsjednik stranke.

– Suverenost Hrvatske mora se bazirati na dvije stvari koje moramo čuvati, a to su prostor i proizvodnja hrane. Politika nisu zakoni, pravilnici, birokracija i administracija, već kvalitetne ideje koje okupljaju razne ljude i stručnjake koji ih žele ostvariti. Mi se želimo baviti politikom ljudi i boljitkom države. Mislimo da iz današnje teme mogu izaći ideje koje ćemo pretvoriti u politike i potom našim mladim ljudima, malim proizvođačima objašnjavati zašto bi bilo dobro da ostanu na svom ruralnom prostoru te kako da vlastitu proizvodnju dovedu do tržišta i na njemu ostanu, rekao je Mateo Ivanac, predsjednik Demokratskog HSS-a.

Profesor dr.sc. Ivo Grgić održao je prezentaciju “Mali poljoprivredni proizvođači i tržišta”, pri čemu se osvrnuo na pronalazak i ponudu rješenja. Prezentirao je prednosti i nedostatke prodaje na gospodarstvu, odnosno kućnom pragu, uz prometnicu, na tržnici, na sajmovima i drugim manifestacijama, veletržnici, štandovima, u velikim trgovačkim centrima i velikim trgovačkim lancima. Također, više riječi je bilo i o izvozu kroz turizam i izravnoj dostavi potrošaču.

– OPG Rebić iz Velikog Trojstva bavi se proizvodnjom kobiljeg mlijeka i prirodne kozmetike. Put od samog brendiranja do izlaska na tržište bio je prilično kaotičan. Nedavno smo bili na ljetovanju i tražili smo prodavaonice putem kojih bi svoje proizvode mogli što više približiti stranim potrošačima. Smatramo da je upravo za olakšavanje takvih situacija važno spojiti zeleno i plavo hrvatsko područje. Mali proizvođači nemaju previše vremena ići od lokacije do lokacije, istraživati, analizirati. Nama je mjesto na OPG-u na kojem se brinemo o životinjama, obavljamo sve poslove, rješavamo administraciju, proizvodimo, plasiramo, prodajemo. Zaista, bavimo se širokom paletom radnji. Jedan od velikih problema je i marketing. Za vrijeme korone smo izbacili pet novih proizvoda, kremu, šampon, losion, sapun i balzam. Oglašavali smo se putem Facebooka, Instagrama, medijima. Iznenadio nas je poziv od DM-a koji nam je predložio da u svoj asortiman uvrste naše proizvode. Zasada mislim da je to vrhunac našeg rada, kazala je Tamara Rebić iz OPG-a Rebić.
OPG i Obrt za poljoprivredu Fabric bavi se ratarskom i ekološkom proizvodnjom te proizvodnjom janjaca. Vlasnik napominje kako je najmanje problema kod ratarske proizvodnje, dok stočarski segment zahtjeva jako puno rada, truda i snage.

– Kod nas je jako malo kvalitetne radne snage. Mladi ljudi s velikim potencijalom su nam otišli i ostali su samo umirovljenici. Mi smo nekada prodavali po 50 janjaca dnevno, sada imamo po dva, tri. Prošle godine smo se prebacili na visoko produktivne rase ovaca i sve prodali mesnicama na moru, jer u Slavoniji više nemamo kome prodati. Naša Hrvatska ima najkvalitetnije meso, mi to moramo promovirati i držati se zajedno, rekao je Željko Fabric.

– Povezivanje je nažalost proces koji kod nas još nije započeo, već se o njemu još uvijek puno više priča, a manje provodi u praksu. To je složen i kompleksan posao koji zahtjeva kvalitetnu i sadržajnu strategiju, vrlo ozbiljan pristup. Puno je dionika koji se moraju uključiti i koji moraju doprinijeti cijelom razvoju. Mi radio na umrežavanju malih proizvođača koji praktički ne mogu naći svoje mjesto na tržištu. Prvi rezultati se već vide, no još je puno posla pred nama. Uspjeli smo povezati 20 proizvođača jaja iz podnog uzgoja. Mi za njih odrađujemo plasman, imamo svoju proizvodnju, svi imamo određeni kontinuitet. Sve što zaradimo ostaje unutar organizacije i ulažemo u daljnji razvoj. Ukoliko netko u lancu nema interes, on će se kad tad biti prekinut. Umrežavanje i povezivanje je jako bitno. Na taj način na tržištu postajemo vidljiviji, konkurentniji i snažniji, naveo je Zdenko Podolar, direktor tvrtke Agro- klaster d.o.o.
Na samom kraju, u panel raspravu uključio se predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore.

– Situaciji u hrvatskoj poljoprivredi je jako teška, no mislim da je Hrvatska poljoprivredna komora za proizvođače postavila jedan dobar, čvrsti temelj. Što se tiče pisanja zakona i pravilnika, mi se nalazimo u svim povjerenstvima koja sudjeluju u tim procesima. Pitanje je samo da li su svi ljudi u komori dobri i da li kvalitetno rade. Bilo bi dobro razmisliti da se s novim izborima u komoru uključe pravi poljoprivredni proizvođači koji jako dobro znaju kakva je situacija na terenu, rekao je Matija Brlošić iz HPK-a.
U sklopu okruglog stola bila je organizirana diskusija s pitanjima i odgovorima.