Nekada je kruh sa sedam kora bila sintagma za teške i mukotrpne poslove. U Hrvatskoj se pritom najčešće mislilo na pomorce, a poljoprivrednici su pak uvijek imali od svog rada i za sebe i za obitelj što priskrbiti. U novije doba unapređivana je mehanizacija, posao je bio olakšavan kako bi se rad što više olakšao, i kako bi proizvodnja mogla sve više rasti i proširivati se. Davno su zaboravljene slike težaka na poljima koji kopaju, a zamijenili su ih sve veći traktori i sve kompliciraniji strojevi. Ipak, nije egzaktno koliko to znači i poboljšanje statusa samih poljoprivrednika. Priču o tome ima i Ivan Petrinović, vlasnik OPG Petrinović i Starih Skucana.
Doselio je u Hrvatsku iz Vojvodine ’92. godine i otad se bavi poljoprivredom. Obavljao je sve djelatnosti, od povrtlarstva i uzgajanja različitih kultura pa nadalje. Bavio se ratarstvom i obrađivao preko 200 jutara zemlje. Proizvodio je mlijeko, meso, tovio svinje, i kako kaže sve to ga je dovelo na rub propasti.
Vidjevši kako je posao koji radi u potpunosti neprofitabilan, dao je sve od sebe pa čak i prodao nekretninu kako bi zatvorio kredit i krenuo ispočetka.
– Prešao sam na voćarstvo koje je u tom trenu bilo daleko bolje. Imam osam jutara zemlje na kojima su zasađene breskve i to je godišnja proizvodnja kojom se bavim. Zemlje se nalaze u Starim Skucanima, Novim Skucanima i Stanićima. Nažalost i ovaj posao ide sve gore i gore. Najveći je problem prodaja – objašnjava Ivan Petrinović.
Naime, svoj proizvod plasira na veletržnicu u Zagrebu gdje se prodajom bavi njegov sin. Priznaje kako je vremenski utjecaj dosta nepovoljan također, pa je tako proteklih nekoliko godina bilo jako loše za uzgoj bresaka, odnosno općenito za voće koje rano cvate, zbog kasnog i jakog mraza.
– U cvatu biljka izdrži i do -4 temperaturu, ali što ide bliže formiranju ploda i kad on počne rasti pa tada dođe mraz, to je onda jako teško da išta ostane i velike su štete – dodaje Petrinović.
Zaštite od takvih vremenskih uvjeta nema, a izdatci za tretiranje biljaka ostaju i dalje isti jer unatoč činjenici što godina nije plodna ili neće biti puno roda biljku treba i dalje održavati. Priznaje kako i sam naginje prema ekološkim sredstvima za prskanje ali njihova trenutna tržišna cijena je daleko veća od uobičajenih kemijskih sredstava te ih zbog toga čini nepristupačnim. Ivan tako nastavlja kao i većina poljoprivrednika koristiti uobičajena sredstva i to u najnužnijoj mjeri.
RAZLIČITE SORTE GRAHA na OPG-u Petrinović
Osim bresaka Petrinović na jednako velikoj površini sadi različite sorte graha. Kanadski trešnjar, Jing jang, Perla, Meksički… Ovisno o području se kupuju različite sorte, pa tako kod nas ipak najviše prolazi trešnjar i njega najviše i sade. Nešto čak i plasira po školama u sklopu projekta „Bjelovarski doručak“.
– Nažalost priča je ista i istinita kao i kod drugih, a to je da nas ubijaju trgovački centri sa svojom ponudom. Oni mogu na povrću i voću praktički raditi i bez marže i bez zarade jer imaju 5000 artikala na kojima će nadoknaditi i ostvariti zaradu, dok su nama ovo jedini proizvodi. Grah je inače jako zahtjevno povrće, i dosad smo radili sve ručno ali ove godine ćemo nadam se preći na mašinsko branje – navodi Ivan Petrinović.
Što se tiče cijene graha dodaje kako ju on formira i snižava ovisno o godišnjem urodu. Prosječna cijena graha je oko 20 kuna, na što dodaje kako to ne može biti skupo kad 350 grama graha bude količina za jedan ručak za četiri osobe, što znači da od jednog kilograma praktički ima tri ručka.
Ono što misli i on i većina proizvođača je da država ne štiti svoje proizvođače i stoga oni propadaju. Kako kaže, od rada se propada, a od nerada se stječu bogatstva.
– Žao mi je, volio bih da nakon toliko godina mogu poslati neku pozitivnu poruku ali ne mogu. Propao sam doslovno od rada. Vrijednost moje imovine je danas manja nego kad sam ’92. godine došao ovamo iz Vojvodine. Što više govoriti kad mi prođe dan na tržnici da prodam kilogram graha, a to potrošiš jer ipak tijekom tog dana dok si ovdje moraš nešto pojesti i popiti. Znači ne pokrivam ni troškove dolaska ovdje – zaključuje Petrinović.
