U Bjelovaru je u utorak 26. ožujka obilježen Ljubičasti dan – Dan podrške osobama s epilepsijom, u organizaciji Opće bolnice Bjelovar. Ljubičasti dan je proglašen najutjecajnijim međunarodnim danom u svrhu podizanja razine osviještenosti o epilepsiji, a od 2008. godine obilježava se u više od stotinu zemalja svijeta.
- ožujka ljudi diljem svijeta oblače ljubičastu – internacionalnu boju epilepsije koja je povezana i s osjećajem usamljenosti koji se učestalo javlja kao posljedica društvene stigmatizacije, i na taj način pružaju podršku osobama s epilepsijom.
Ovo je već četvrta godina zaredom kako Odjel neurologije Opće bolnice Bjelovar u našem gradu informira građane o epilepsiji i destigmatizaciji oboljelih od te bolesti s ciljem podizanja razine osviještenosti o epilepsiji.
Manifestaciji je prisustvovao i župan Damir Bajs sa suradnicima, koji je napomenuo da smo kao društvo još uvijek nedovoljno osjetljivi na tu bolest.
– Meni je drago da je naša Opća bolnica već četiri godine organizator ovog događanja. Mislim da je ključno omogućiti osviještenost ljudi o toj bolesti. Epilepsija je bolest koja je često bila stigmatizirana kroz povijest; ljudi su gotovo osuđivali one koji su imali to stanje. Mislim da je danas još uvijek vrijeme da takve ljude prihvatimo kao ravnopravne članove društva – što oni i jesu. To je nešto što se može svakome od nas dogoditi, to je bolest koja se liječi. Aktivnosti ovog tipa omogućavaju građanima da saznaju više o tome, kazao je župan.
Cvjetko Štambuk, spec. neurolog u Općoj bolnici Bjelovar pojasnio je što znači “Ljubičasti dan”.
– Ovaj dan se u Hrvatskoj manifestira od 2010. godine, a nastao je zbog djevojčice Cassidy Megan koja je oboljela od epilepsije – ona je uvidjela kako postoji veliki problem glede osoba oboljelih od epilepsije, kako ih ljudi gledaju i ne razumiju što je to epilepsija. Ona je potaknula tu ideju i taj događaj.
Epilepsija zapravo nije nekakva strašna bolest, 70, 80 posto ljudi je bez napadaja, uz određeni broj lijekova. Doduše, postoje i teži slučajevi, ali to je stvarno rijetko.
Što se prepoznavanja bolesti tiče, postoji aura, odnosno predosjećaj hoće li se nešto dogoditi. Tako postoji mogućnost da nastane glavobolja, nakon nje aura i tek onda epileptički napadaj, a isto tako je moguće da se pojavi samo glavobolja i da je EEG promijenjen, nakon čega uvodimo antiepileptik. Epileptička ataka se također može pojaviti i ukoliko pacijent ima neprospavanu noć. Postoji vrsta prevencije, a postoje i aure koje ljudi često ne prepoznaju; imaju smetnje vida, svjetlucanje pred očima – što je vrlo slično migreni, ali može biti epileptički napadaj. Također, može se dogoditi grčenje ruke, noge, pojaviti se senzacije ili trnci, smetnje vida ili govora, a postoji i tipičan epileptični napadaj pri kojima pacijent izgubi svijest.
U svijetu je oko 50 milijuna oboljelih od epilepsije, u Europi je to 6 milijuna, a u Hrvatskoj 40 tisuća. Najčešće se događa da pojedinci oboljevaju u ranoj, dječjoj dobi ili u kasnijoj životnoj dobi. Tijekom trudnoće ili poroda može doći do određenih promjena ili sama genetika uzrokuje da pacijent razvije epilepsiju. Kod mlađe djece također može biti slučaj da se dogodi trauma ili infekcija koja uzrokuje oštećenje mozga te vodi do epileptičke atake.
Kada smo u blizini osobe koja ima napadaj, potrebno je prvenstveno zaštiti sebe i nju, zatim je staviti u bočni položaj, ukloniti svaki predmet koji se nalazi u ustima osobe. Ukoliko napadaj traje dulje ili je osoba ostala bez svijesti, potrebno je pozvati Hitnu pomoć, poručio je neurolog Štambuk.
