Općine Velika Pisanica i Veliko Trojstvo tražili su proglašenje elementarne nepogode uzrokovane olujnim nevremenom praćenim tučom koje je u petak 1. lipnja uzrokovalo velike štete na poljoprivrednim usjevima. Tim povodom župan Damir Bajs susreo se u srijedu 6. lipnja s predstavnicima obiju Općina u Velikoj Pisanici gdje je i obišao dio pogođenih usjeva. Pri obilasku usjeva kukuruza u vlasništvu Poljoprivredne zadruge Velika Pisanica d.o.o., župan Bajs je proglasio elementarnu nepogodu za područja Velike Pisanice i Velikog Trojstva.
Poljoprivredna zadruga obrađuje 210ha kukuruza, 73ha uljene repice, 150ha pšenice, te 35ha soje.
– Kukuruza je stradalo oko 40%, uljene repice oko 20%, a pšenice 30-40%. Po mjeri A i mjeri B osigurali smo usjeve. Međutim, kako bi se osigurao povrat štete treba proglasiti elementarnu nepogodu. Ne možemo znati koliki povrat ćemo dobiti dok osiguravajuća društva ne procjene točnu štetu. Inače, prema zadruzi gravitiraju okolna sela oko Velike Pisanice, tako da okupljamo 23 zadrugara, rekao je upravitelj zadruge Anto Marušić.
Ovo je prva elementarna nepogoda koju je župan Damir Bajs proglasio u 2018 godini.
– Očekujemo da ukupna površina bude oko 400 hektara, ali to će povjerenstvo još točno utvrditi. Prošle 2017. godine smo osam puta proglasili elementarnu nepogodu. Ukupna vrijednost štete je bila preko 168 milijuna kuna, a povrat od države je bio oko 6 milijuna kuna. Dakle to je nešto što zbilja ne vraća razmjeran dio šteti, pa idemo prema osiguranju usjeva uz državne i europske mjere te županijske subvencije. Nadamo se da će te mjere polučiti uspjeh. Isto tako moram naglasiti da je protugradna obrana sve manje uspješna, što se vidi prema razmjeru štete. Smatram da bi država upravo zato trebala staviti također veći naglasak na mjere osiguranja, jer elementarne nepogode poput tuče, mraza i slično vidimo da nisu iznimke već praktički postaju pravilo, zaključio je župan Damir Bajs.
Ivan Ratajec jedan je od poljoprivrednika kojem su stradali usjevi. Prema vlastitoj procjeni smatra kako mu je stradalo barem 50% pšenice koja se neće oporaviti, dok za kukuruz koji će se djelomično oporaviti također očekuje procjenu od 30 do 40% štete.
– Što se tiče vrta i povrća koje uzgajamo, ostali smo bez svega. Nakon 20 minuta tuče ništa nije ostalo spašeno, što ne čudi s obzirom da je leda bilo toliko da smo ga lopatom bacali. Nažalost, nismo osigurali usjeve, tako da smo nastalu štetu samo prijavili Općini, rekao je Ivan.
Srebrenka Šantak pak ima 5360 sadnica lješnjaka i 2300 sadnica nero sibirske aronije, te uz 50 stabala jabuka i oko 6000 sadnica koje su čekale sadnju slijedeće godine, maline, kupine i jagode.
– Po mojoj procjeni šteta je mjestimično od 80 pa sve do 100%. Ne znam kako ćemo živjeti od ostatka. Nadam se da ćemo naći rješenje kao i svi drugi ljudi. Drago mi je da je župan proglasio elementarnu nepogodu i vjerujemo u projekt mjera za koje se zalaže. Nažalost, mi nismo bili u mogućnosti osigurati nasade jer od nekoliko osiguravajućih kuća nismo mogli dobiti ponudu zbog neznanja kako da izračunaju osiguranje na toliki broj sadnica. Nadam se da će se i to riješiti za ubuduće. Nama preostaje sačuvanje nasada na ekološki način s obzirom da radimo na eko proizvodnji. To je nešto što je financijski strahovito zahtjevno ali se mora odraditi zbog spašavanja sadnice od patogenih organizama koji napadaju biljke pri ovako velikim štetama, objasnila je Srebrenka.