U bjelovarskoj Narodnoj knjižnici Petar Preradović, u srijedu 4. svibnja održane su radionice i predavanje za knjižničare “Komunikacija i odnosi s javnošću”. Radionici su se odazvali knjižničari iz školskih i narodnih knjižnica s područja cijele Bjelovarsko – bilogorske županije.
– Cilj nam je putem radionica i predavanja pomoći kolegama u osnaživanju pri komunikaciji s medijima i javnošću. Pružili smo im teorijski i terminološki pregled te prezentirali mnogo osobnih primjera iz prakse. Također, prikazani su određeni alati za komunikaciju, rečeno je kojim medijima prilagoditi koje vijesti i na koji način izraditi pozive. U praktičnom dijelu smo organizirali tri radionice kako bi knjižničarima pomogli u pripremi konferencije za medije i reagiranju pri određenim prozivkama od strane novinara, pojasnila je Ivančica Đukec Kero, knjižničarska savjetnica, pomoćnica ravnateljice za razvoj struke i voditeljica matične i razvojne službe.
Mnogi knjižničari zapravo nisu niti svjesni da svakodnevno sudjeluju u komunikaciji s javnošću, brinu u marketingu i vidljivosti knjižničarskog rada.
Janja Maras, stručna suradnica za marketing i odnose s javnošću te međunarodnu suradnju u knjižnicama Grada Zagreba radila je kao radijska novinarka. S obzirom da je tijekom karijera imala doticaj i s tiskom i televizijom, Maras je sudionicima dala precizne upute na koji način funkcioniraju medijske redakcije i na koji način im se potrebno obraćati.
– U tom procesu potrebno je pristupiti na organiziran i strateški način. Primjerice, tijekom organiziranja promocije knjige važno je procijeniti koju publiku knjižničari žele privući. Ako je malo manje važan događaj, najavu će poslati samo lokalnim medijima, a u slučaju da knjigu predstavlja veće spisateljsko ime, naravno da će najava biti poslana većem broju redakcija, radio postaja i tv kuća. Medije nije potrebno zatrpavati s najavama, obavijestima i svime onome što se u knjižnicama radi i odvija, pojasnila je Maras.
Također, dobri odnosi s javnošću u svakom slučaju mogu pomoći i u privlačenju mlađe populacije, koja je u ovom smislu najmanje zastupljena. U trenu kada postanu samostalni, mladi odabiru put koji najčešće ne vodi prema knjižnici, već se k njoj vraćaju tijekom fakulteta. U zrelijoj dobi odlazak u knjižnicu događa se zbog opuštanja i razonode. Inače, 2022. godina proglašena je godinom mladih, pa će tako i Mjesec knjige biti usmjeren prema mladima.
