U ponedjeljak, 16. svibnja u multimedijalnoj dvorani Gradskog muzeja Bjelovar održan je “Festival povijesti Kliofest 2022.” i to u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, a u suradnji s Ogrankom Hrvatskog pedagoško – književnog zbora, Županijskim stručnim vijećem suradnika osnovnih škola Bjelovarsko – bilogorske i Koprivničko – križevačke županije te Gradskim muzejom Bjelovar.
Glavni cilj Kliofesta koji se održava od 2014. godine je uspostava suradnje između onih koji pišu tekstove o povijesnim temama i šire javnosti, kao i poticanje interesa za znanstveno proučavanje, kako nacionalne tako i zavičajne povijesti.
Ovom prigodom održana su dva predavanja i predstavljanje dviju knjiga pod zajedničkim nazivom “Prinos proučavanju života i djela značajnih osoba u hrvatskoj općoj povijesti i pedagogiji”.
– Da je povijest učiteljica života, to nam je itekako poznato. Današnji susret odlična je prilika za učenje novoga te ponavljanje naučenog. U glazbenom dijelu nastupio je naš bjelovarski glazbenik Vedran Milić. Još od starih Grka potječe spoznaja o povezanosti glazbe s matematikom i kozmičkim zakonima. Platon je glazbu smatrao snažnim sredstvom za oblikovanje čovjekovog karaktera. Glazba pozitivno utječe na fizičke i umne sposobnosti, rekla je u uvodnom dijelu prof. pedagogije Ornela Malogorski, voditeljica programa i predsjednica Ogranka HPKZ Bjelovar.
Akademik Dragutin Feletar, voditelj bjelovarskog Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU, govorio je o temi Dvojbe o lokaciji Stridona, rodnog mjesta sv. Jeronima, najvećeg sveca Rimske Crkve s hrvatskih prostora.
– O sv. Jeronimu napisano je jako puno knjiga i radova, međutim još nitko nije odgovorio na pitanje gdje je točno rođen taj veliki svetac. Te dvojbe traju duže od deset stoljeća i vjerujem da će trajati još barem toliko. No, dobro je da o tome raspravljamo i malo rasvijetlimo dio povijesti naših krajeva. Osobno sam analizirao rezultate proučavanja o mjestu rođenja sv. Jeronima (342. – 419./420), navodeći dvojbe mnogih autora, primjerice Josipa Bedekovića koji je dokazivao kako je njegovo mjesto rođenja Stridon u međimurskoj Štrigovi. Hrvatski narod slavi sv. Jeronima, o čemu govore mnoge crkve i kapele, župe koje imaju sv. Jeronima za svoga zaštitnika. Za njega se vjeruje da je bio jedan od najvećih svetaca rimokatoličke crkve, a preminuo je u Betlehemu, istaknuo je akademik Dragutin Feletar.
S obzirom da je 1777. i 1778. godine povijest Bjelovara obilježilo postavljanje četiri kipa na tada paradnom trgu, kasnije gradskom parku, o postavljanju kipova, njihovoj svrsi i sudbini govorio je bjelovarski povjesničar Željko Karaula.
Isto tako, akademik Dragutin Feletar i Vjenceslav Herout, predstavili su knjigu “Vjekoslav Dominković: Moji doživljaji – autobiografija 2021. godine”, čiji su autori Vladimir Strugar i Željko Karaula. Vjekoslav Dominković djelovao je u hrvatskom školstvu od 70-ih godina 19. stoljeća do 20-ih godina 20. stoljeća, zalagao se za odgoj i obrazovanje djevojaka, uvođenje tjelesnog i radnog odgoja te unapređivanje nastavnog rada, posebice za kvalitetnije obrazovanje učitelja, njihovo udruživanje te poboljšanje društvenog i materijalnog položaja.
Knjigu “Ante Vukasović – životni put i djelo” autora Vladimira Strugara i Ivice Đakovića, u izdanju Hrvatskog pedagoško – književnog zbora, predstavili su u ime nakladnika Nevio Šetić, Zdenka Brebrić i Vladimir Strugar. Ante Vukasović značajno je obilježio suvremenu pedagogiju zalaganjem za afirmaciju odgoja poučavajući kako nema čovjeka ni društva bez odgoja i odgojnih vrednota. Dodajmo da je Vukasović jedan je od najplodnijih hrvatskih pedagoga, jer njegova bibliografija obuhvaća čak 2 142 bibliografske jedinice.
