U ponedjeljak 16. svibnja u 10 sati, u Gradskom muzeju Bjelovar, u multimedijskoj dvorani, održat će se Festival povijesti Kliofest 2022., u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru i suorganizatorima.
Prinos Zavoda HAZU u Bjelovaru Festivalu povijesti Kliofest 2022
Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru, uz Ogranak Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora i Gradski muzej Bjelovar i glazbeni program prof. Vedrana Milića, realizirat će bogat znanstveno-stručni program u sklopu ovogodišnjeg Festivala povijesti Kliofest 2022. Organizator je Kliofesta Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, a njegov je cilj uspostaviti suradnju između onih koji pišu tekstove o povijesnim temama i šire javnosti te potaknuti interes za znanstveno proučavanje, kako nacionalne tako i zavičajne povijesti. Akademijin Zavod u Bjelovaru uključen je u ostvarivanje nacionalnog i vlastitog programa od 2018. godine.
Ove će se godine 16. svibnja u Gradskom muzeju održati dva predavanja i predstaviti dvije knjige pod zajedničkim nazivom Prinos proučavanju života i djela značajnih osoba u hrvatskoj općoj povijesti i pedagogiji.
Akademik Dragutin Feletar, voditelj bjelovarskog Zavoda, govorit će o temi Dvojbe o lokaciji Stridona, rodnog mjesta sv. Jeronima, najvećeg sveca Rimske Crkve s hrvatskih prostora. Autor analizira rezultate proučavanja o mjestu rođenja sv. Jeronima (342. – 419./420), navodeći dvojbe mnogih autora, primjerice Josipa Bedekovića koji je dokazivao da je njegovo mjesto rođenja Stridon u međimurskoj Štrigovi. Hrvatski narod časti sv. Jeronima o čemu govore mnoge crkve i kapele, župe koje imaju sv. Jeronima za zaštitnika.
Povijest Bjelovara obilježilo je i postavljanje četiri kipa 1777. i 1778. godine na tada tzv. paradnom trgu, kasnije gradskom parku. Bili su to barokni kipovi: kip sv. Terezije Avilske, kip sv. Jurja, kip sv. Ivana Nepomuka i kip sv. Jelene. O postavljanju kipova, njihovoj svrsi i sudbini govorit će bjelovarski povjesničar dr. sc. Željko Karaula.
Osim toga, bit će predstavljene dvije knjige. Prvo će akademik Dragutin Feletar, glavni i odgovorni urednik i dr. sc. Vjenceslav Herout, recenzent predstaviti knjigu Vjekoslav Dominković: Moji doživljaji – Autobiografija (2021.), čiji su autori prof. dr. sc. Vladimir Strugar i dr. sc. Željko Karaula. Knjigu je objavio bjelovarski Zavod. Vjekoslav Dominković (1852. – 1944.). djelovao je u hrvatskom školstvu od 70-ih godina 19. st. do 20-ih godina 20. st. te se zalagao za odgoj i obrazovanje djevojaka, uvođenje tjelesnog i radnog odgoja (školski vrtovi) i unapređivanje nastavnog rada, posebice za kvalitetnije obrazovanje učitelja, njihovo udruživanje te poboljšanje društvenog i materijalnog položaja.
Knjigu Ante Vukasović – životni put i djelo autora prof. dr. sc. Vladimira Strugara i mr. sc. Ivice Đakovića, u izdanju Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, predstavit će uime nakladnika prof. dr. sc. Nevio Šetić, dr. sc. Zdenka Brebrić i Vladimir Strugar. Ante Vukasović (1929. – 2021.) značajno je obilježio suvremenu pedagogiju zalaganjem za afirmaciju odgoja poučavajući kako nema čovjeka ni društva bez odgoja i odgojnih vrednota. Prof. Vukasović jedan je od najplodnijih hrvatskih pedagoga, jer njegova bibliografija obuhvaća 2.142 bibliografske jedinice.
Piše: prof. dr. sc. Vladimir Strugar
