Iako su društvene mreže poput Facebooka i Twittera, zatim i platformi YouTube i Google razvili vlastite tehnologije umjetne inteligencije kako bi spriječili širenje govora mržnje na kojeg nailazimo vrlo često, nijedna nije učinkovita. Stoga, EU širitelje govora mržnje namjerava kažnjavati još više.
Pravnici diljem svijeta ne uspijevaju pronaći način kako govor mržnje sankcionirati te istovremeno zadovoljiti sve kriterije slobode govora, pa je ovaj dio preuzela upravo umjetna inteligencija. Kompanije s „lovom do krova“ imaju i vrhunske stručnjake koji su odlučili ući u ring sa lošom stranom društvenih mreža i interneta općenito. Govorom mržnje.
Facebook je tako kupio najbolje znanstvenike i tehnološke stručnjake, koji su stvorili umjetnu inteligenciju koja prepoznaje i uklanja neželjeni sadržaj. Umjetna inteligencija doslovno češlja sve fotografije, tekstove i video uratke te automatski uklanja sve što ima veze s neželjenim sadržajem. Facebook je upravo na taj način nasilje, golotinju djece, govor mržnje, sadržaj za odrasle, terorističku propagandu i slično, sveo na manju mjeru. Ova društvena mreža razvila je metodu kojom govor mržnje prepoznaje i stavlja ga doslovno u karantenu. No, bez obzira na veliki trud i uloženu volju, govor mržnje nikada neće nestati niti će ju umjetna inteligencija skroz „uništiti“.
Ipak, vidljiv je pomak i vidljive su mnoge promjene koje treba raspektirati. Primjerice, pokušaji da se iznjedri nova znanost, točnije računalna lingvistika, koja proučava prirodni jezik i njegovu upotrebu u on-line sadržajima te koja ima za zadatak objektivno prepoznati uvredljiv jezik. To se barem zasada nije pokazalo kao prevelika sreća jer platformama i umjetnoj inteligenciji, promiče previše lošeg, uvredljivog sadržaja i zabrinjavajućega govora mržnje. Blokiranje ključnih riječi pokazalo se neučinkovito, a k tome ne detektira vizualno, grafičko nasilje.
Što se tiče zakonskih rješenja država, neki zakoni govor mržnje opisuju kao govor, geste, ponašanje, pisanje ili prikazivanje sadržaja koji potiču nasilje ili štetne radnje prema grupi ili pojedincima na temelju njihova članstva u grupi ili koji omalovažavaju ili zastrašuju grupu ili pojedince na osnovi njihovog članstva u toj nekoj socijalnoj grupi s određenim karakteristikama. Pojedine zemlje su taj segment uspješnije regulirale, ali je još puno drugih koje govor mržnje još uvijek nisu uvele u svoj pravni sustav.
Godine 2016. na razini Europske unije usvojen je „Kodeks o postupanju za borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu“. Kodeks nalaže društvenim mrežama obvezu pregledavanja i uklanjanja prijavljenog sadržaja koji predstavlja govor mržnje unutar 24 sata. Neke su države otišle malo dalje, poput Njemačke i Francuske. Njemačka je tijekom 2017. godine usvojila zakon poznat kao „NetzDG“, koji zahtijeva od velikih platformi odnosno društvenih mreža brzo uklanjanje „ilegalnog sadržaja“. Za neuklanjanje ilegalnog sadržaja, predviđene su novčane kazne do čak 50 milijuna eura. No, provedba zakona dovela je do niza slučaja blokiranja korisnika i uklanjanja sadržaja za koji nije sigurno je li bio ilegalan te više sudskih sporova zbog povrede slobode izražavanja. Francuska je tijekom 2019. godine uvela zakon koji na sličan način obvezuje društvene mreže na uklanjanje ilegalnog sadržaja u roku od 24 sata. Efekte koje će taj zakon imati na slobodu govora u Francuskoj tek ćemo vidjeti.
– Osim Kaznenog zakona za najteže slučajeve, u Hrvatskoj su predviđene sankcije za govor mržnje i u odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o elektroničkim medijima te raznim strukovnim kodeksima. No gotovo se ništa ne poštuje, dijelom iz nerazumijevanja i neznanja, a dijelom s namjerom. Regulacijska tijela i institucije ne postupaju u slučajevima kršenja zakona i kodeksa te izostaju sankcije. Mislim da je tome uzrok dijelom nerazumijevanje ovog fenomena, a dijelom opća inertnost institucija i situacija u kojoj se društveni problemi, poput netolerancije, govora mržnje, diskriminacije i nasilja motiviranog mržnjom rješavaju samo reaktivno i površno, istaknula je za Lider Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice.
Prema riječima stručnjaka, u Hrvatskoj je govor mržnje najčešće uperen protiv marginaliziranih društvenih skupina, poput LGBTIQ osoba, pripadnika nacionalnih, vjerskih ili etničkih manjina. Gledajući takvu situaciju, govor mržnje u Hrvatskoj rađa se najviše iz neprihvaćanja različitosti u društvu, koje može imati dalekosežne posljedice. U takvom su društvu jednako ugoržena prava svih građana i građanki. Stoga, itekako je potrebno poraditi na preventivnom pristupu uz kvalitetan građanski odgoj, obrazovanje u školama i medijsku pismenost.
Stoga je ovaj članak poruka svima da ne šaljete mržnju prema obitelji, prijateljima, susjedima, poznatim i nepoznatim ljudima. Budite čovjek i ne širite mržnju na društvenim mrežama!
