I danas među mjerama relaksacije i oporavka gospodarstva najviše prašine podiže povratak u školske klupe. Naime, od 11. svibnja u škole se vraćaju učenici od 1. do 4. razreda. Nemaju svi obvezu povratka, doduše. Kod kuće ostaju oni s respiratornim bolestima, kronični bolesnici, učenici u doticaju s kroničnim bolesnicima i učenici čiji barem jedan roditelj radi od kuće ili je na bolovanju. Dakle, dio učenika će pohađati nastavu u školi, a ostali nastavljaju nastavom na daljinu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo, nastavno na epidemiološke mjere, preporuke oko toga kako će se organizirati nastava, te kako će se tijekom mješovite nastave ocjenjivati.
Imamo jedne od najrestriktivnijih epidemioloških mjera u Europi, i usmjerene su u ovom slučaju u potpunosti na dobrobit djece, kako kažu. Iz Ministarstva napominju kako su izradili i preporuke za škole, ravnatelje, učitelje, i danas su im trebale biti predstavljene. Ministrica Divjak navela je kako su veoma jasne kad ih se dobro prouči. Međutim dugoročna slika još uvijek nije jasna. Naime, također je napomenula kako scenarij za iduće godine mora uključivati bar dijelove godine nastave na daljinu. To znači i dodatno educiranje nastavnika i dodatnu opremu. Naime, nije izgledno da će iduće godine sve ići glatko i da će se sva nastava odvijati u učionicama.
Međutim, osim povratka djece u školske klupe koji je podijelio osjećaje roditelja i struke, utemeljenih pitanja koja se ipak postavljaju vezano za provođenje epidemioloških mjera u školama, i dalje ostaju brojna goruća pitanja. Na dio se oglasio i bivši voditelj Cjelovite kurikularne reforme, Boris Jokić.
Jokić je kao i mnogi ovih dana odluku da se dio učenika vrati u školu dok epidemija još traje, a da se pritom odgovornost prebacuje na roditelje, nazvao je sramotnom. Jokić govori kako se govori o klasičnom prebacivanju problema u tuđe ruke, konkretno u ruke stotina tisuća građana. Naveo je kako to nije politika!
-Politika je prije svega donošenje odluka za te 9-godišnje učenike i učenice i 60-godišnje učiteljice. Stvar je vrlo jednostavna, znate. Ako postoje preduvjeti za školu, onda se u školu mora ići. A ako preduvjeta nema, onda škole nema u fizičkom obliku. Sve drugo su improvizacije koje ne vode nikamo, rekao je Boris Jokić.
Jokić je komentirao i činjenicu da maturanti još uvijek ne znaju kako će polagati maturu i hoće li na njoj biti izbornih predmeta. Naime, ministrica Blaženka Divjak rekla je kako se još uvijek nije sastala s rektorima fakulteta da rasprave pitanje izbornih predmeta na maturama, a najavljuju maturu za manje od mjesec i pol dana. Maturanti su zbog ove situacije trenutno u najvećem stresu.
-Ministarstvo i sveučilišta ne komuniciraju u vezi tog rješenja što mladim ljudima treba. Njima što prije treba dati jasan odgovor polaže li se samo obavezni dio mature, polažu li se izborni predmeti, kako se završava godina u strukovnim školama. Obrazovna politika jedna je od najodgovornijih, stoga pozivam sve da sjednu za stol i donesu odluke, napomenuo je Jokić.
Ne radi se samo o maturantima. Probleme imaju i osmaši, nastavlja Jokić. Oni naime trebaju upisati srednje škole, a trenutno ocjenjivanje koje je veoma bitno za upis nailazi na probleme i upute nisu dovoljno specifične.
-Školska godina se može spasiti, i možemo učenike dovesti do kraja i pripremiti iduću školsku godinu. Nije bitno tko je odgovoran. Trenutno je važno staviti se u njihovu situaciju i zapotati se kako je to imati 9 godina, kako biti roditelj, učenik i maturant. Roditelji i djeca pokazali su angažman, ali političari ne smiju biti neodgovorni te moraju imati plan. Digitalna tehnologija može pomoći, ali ne može zamijeniti školu. Sustav je fleksibilan za važne promjene. Sjednite zajedno za stol i donesite odluke. Uz političku neodgovornost i kukavičluk nećemo završiti tako dobro, zaključio je Boris Jokić.
