U Domu kulture Bjelovar, u nedjelju navečer 29. travnja održana je predstava „Bijela kuga“ prema izvrsnom romanu našeg Bjelovarčanina i poznatog ginekologa Dubravka Habeka.
Odlična predstava u režiji Roberta Raponje, te izvedbi Kazališta Virovitica napunila je bjelovarski Dom kulture do posljednjeg mjesta.
Roman govori o životu onih koji su razapeti između praznovjerja i copranja te logičnog i stručnog. U njemu su vjerno prikazane priče iz života jedne primalje i njezini načini borbe protiv „bijele kuge“, danas uobičajenim izrazom za sve više prisutnu depopulaciju.
Glumica i profesorica na Akademiji, Selena Andrić rekla je da su se držali priče ispričane u romanu:
– Priča je malo dvoslojna, pa čak i troslojna, radi se o sjećanjima, ali je ostala otvorena jer se redatelj Raponja potrudio da priča ostane otvorena kako bi svaki gledatelj dobio neki svoj dojam, rekla je glumica Selena Andrić.
Tvorac romana „Bijela kuga“, Dubravko Habek ističe da je predstava vrhunska i da je potpuno iznenađen kako je odrađena predstava. Nadalje, ističe da je bijela kuga stalno prisutna, od kraja druge polovice 19. stoljeća kad priča romana počinje, pa sve do danas, samo naravno zbog drugačijih razloga.
„Danas imamo demografsku priču iseljenja, manjak nataliteta, a onda je bio visoki natalitet, ali je bio i jako visoki pomor djece i žena u trudnoći, te prilikom porođaja i babinja. Medicina prije 100 godina nije bila ista kao i danas. Nažalost, broj poroda je tada bio veći nego što je sad“, nastavlja liječnik Habek, te dodaje:
„U Monarhiji je javno zdravstvo bilo uređeno i proklamirano te je svako mjesto moralo imati izučene primalje. Zato su u bjelovarskom kraju primalje bile većinom iz Austrije, ali bilo ih je i iz Češke, Slovačke i Mađarske. Prve dvije primalje na našem području su bile Austrijanke, jedna iz Graza, a druga iz Beča. Sve su primalje dolazile izvana po službi te su radile i u gradu Bjelovaru i u okolnim selima. Prekid trudnoće u različitim okolnostima, bio je problem nekada, ali je i danas. Porođaji su se onda nerijetko vodili u prisustvu navodno iskusne žene koja zapravo nije ništa znala, ali je smatrala da ima dobro iskustvo. Postotak pomora žena i novorođenčadi piše u Matičnim knjigama umrlih koji su zapravo i svjedoci toga vremena. Na temelju tih knjiga je zapravo ovaj roman i nastao.“
Liječnik i pisac Habek je rekao kako je u tijeku pisanje i nove knjige, ali koja nije nastavak ove, već se radi o posve novoj priči.
