Projekt izgradnje Termi Bjelovar, Gradsko vijeće Grada Bjelovar prihvatilo je još krajem prošle godine, a u javnosti je već poznata ideja o gradnji bazenskog kompleksa s olimpijskim bazenom. Sama topla voda uz protok od 8,2 litre u sekundi dolazi zagrijana na oko 30 Celzijevih stupnjeva.
Projekt je procijenjen na 250 milijuna kuna te ga Grad Bjelovar kandidira za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. godine. Izdavanjem građevinske dozvole, projekt je ovih dana dodatno dobio na težini.
Više riječi o samoj izgradnji Termi Bjelovar na području Velikog Korenova bilo je u utorak 15. ožujka na konferenciji za medije.
– Izdana je građevinska dozvola za trenutno najvažniji projekt na našem području. Bavljenje vodenim sportovima, briga za zdravlje naših stanovnika, razvoj turizma, razni oblici suradnje, podizanje standarda građana, digitalni i zeleno održiv bazenski kompleks samo su dio prednosti Termi Bjelovar, za koje volim reći da su prilika generacije. Od prvotne ideje prošlo je već pet godina i danas u rukama držimo građevinsku dozvolu koja je ključan element za daljnji razvoj cijele priče. Samo projektiranje iznosilo je 5 milijuna kuna, od čega je 3,2 milijuna kuna išlo za izradu glavnog projekta. Ukupno 2,2 milijuna kuna potrošeno je na kupnju zemljišta, 5 milijuna kuna za bušotinu te 12 milijuna kuna za konzultantske troškove. Sve je platio Grad Bjelovar, bez ijedne kune tuđe pomoći. Ministarstvo turizma RH za ožujak priprema Javno savjetovanje za nacrt natječaja na koji ćemo poslati prijavu. Očekuje se da će natječaj biti objavljen tijekom lipnja, rekao je gradonačelnik Dario Hrebak.
Podsjećamo da projekti financirani putem Nacionalnog plana opravka i otpornosti moraju biti završeni do 2026. godine. S obzirom da projekt Termi Bjelovar sadrži sve tražene elemente, dakle digitalni segment, zeleni, tranzicijski i razvoj kontinentalnog turizma, u Gradu Bjelovaru vjeruju da će zadovoljiti sve kriterije za prolazak.
– Omjer financiranja još uvijek nije poznat, no mi smo voljni prihvatiti sve iznad 60 posto. Odlučili smo da do odobrenja projekta izvedbene troškovnike nećemo raditi jer taj trošak seže do 1 milijun i 200 tisuća kuna. Ukoliko sve bude išlo prema planu, moguća je i kupnja dodatnog zemljišta na istoj lokaciji. Projekt Termi Bjelovar bio bi smješten u okviru lječilišnog i wellness turizma. Koliko znamo, projekata za prijavu će biti dosta, no ne u ovako velikim gabaritima. Naša najveća prednost je izdana građevinska dozvola, dodao je pojasnio gradonačelnik.
S obzirom da se cijeli zahvat nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000. izrađen je elaborat utjecaja na zaštitu okoliša.
– Bazenski kompleks trebao bi se graditi na površini od 4 hektara. Bazen se sastoji od unutarnjih bazena, sportskog i olimpijskog bazena s bazenom za rasplivavanje, zatim rekreacijskog dijela za različite uzraste i s različitim atrakcijama te vanjskog bazena koji će također biti popunjen s raznim elementima. Na projektu je radilo oko 60 projektanata, stručnjaka iz raznih područja, profesora s nekoliko fakulteta, dakle cijeli tim stručnjaka. Posebnost je što grijanje neće ići na plin, već putem geotermalne bušotine, dok će zgrada biti nulte energije, rekao je Davor Sušak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo.
Odluka za lječilišni – wellness turizam temelji se na stručnim istraživanjima i podacima koji dokazuje ljekovitost pronađene vode.
– Moja osobna procjena oko početka radova je drugi dio 2023. godine, ali naravno to u ovom trenutku ne možemo točno znati. Sve ovisi o nadolazećim procedurama na koje mi ne može utjecati. Kada bi omjer financiranja primjerice bio 120 milijuna Grad Bjelovar i 130 kuna resorno ministarstvo, spremni smo podići kredit na otprilike 17 godina. Gledajući trenutnu situaciju i sve važne parametre, Grad Bjelovar to može realizirati. Mi već posljednje dvije godine nismo podigli neki “ozbiljniji” kredit. Iako, postoji mogućnost da za Terme Bjelovar nećemo morati računati niti na jednu kunu iz kredita. Sve ovisi na koji će način biti postavljeni uvjeti natječaja. U svakom slučaju, pred nama je još puno posla, kazao je Dario Hrebak.
