Nedavno nam se javila jedna naša čitateljica koja je skoro postala žrtvom pomno isplanirane internetske prijevare s nadom da će na ovaj način pomoći drugima da izbjegnu financijski gubitak.
Naime, stavila je jedan komad namještaja na prodaju putem popularnog internetskog oglasnika Njuskalo.hr s cijenom od stotinjak kuna. Nakon nekoliko dana, javila joj se nepoznata osoba putem aplikacije WhatsApp s upitom prodaje li još uvijek navedeni namještaj. Prvo što je uočila jest nepoznati pozivni broj mobitela za koji je u kratkom vremenu ustvrdila da je portugalski (+351).
Nastavila je razgovor s osobom koja joj je napisala da živi u Buzetu i upitala bi li mogli koristiti dostavu Hrvatske pošte “od vrata do vrata”. Također joj je rekla da će svoj novac dobiti unaprijed i da će kurir stići u vrijeme kada njoj odgovara.
S obzirom da dosad nije čula o takvoj vrsti usluge, išla je provjeriti nudi li to zaista Hrvatska pošta. I pokazalo se točnim, takav oblik usluge zaista je bio dostupan.
Međutim, bilo joj je sumnjivo što osoba ni u jednom trenutku nije pitala za stanje navedenog namještaja, starost ili pokušala sniziti cijenu. S obzirom da je imala iskustvo u prodaji putem oglasnika, znala je da su to najčešća pitanja kupaca.
Prihvatila je ponudu, nudeći pritom i drugačiji način plaćanja, na što je osoba rekla da s tim nije upoznata i da će uplatiti traženi iznos preko web stranice Hrvatske pošte te joj poslati poveznicu za potvrdu narudžbe, a novac će dobiti na bankovnu karticu. Naravno, kurir bi je trebao potom kontaktirati radi dogovora oko vremena preuzimanja paketa.
Nakon što joj je osoba poslala web poveznicu (https://posta.cy-pay.eu/…) rekla je da je uplatila novce i da sada može unijeti bankovnu karticu na koju želi zaprimiti isplatu.
Donosimo i nekoliko snimki zaslona čitateljice nakon što je otvorila zaprimljenu web poveznicu. Što se zapravo, također, ne preporuča u ovakvim situacijama.


Naime, čitateljica je osobi koja ju je namjeravala oštetiti napisala da se kod uplate ne bi smjelo tražiti CVV broj bankovne kartice kao niti datum isteka, zapravo da bi IBAN trebao biti sasvim dovoljan, na što joj je ona samo odgovorila da je potrebno. Čitateljica je odbila unijeti podatke, a osoba joj je uzvratila nizom napadnih i uvredljivih poruka.
Nažalost, svjedoci smo porasta tzv. phishing (engl. fishing, pecanje) prijevara kojima zlonamjerni korisnici nastoje izvući, najčešće financijsku korist od drugih korisnika različitih Internet servisa. Najčešće to rade putem elektroničke pošte, ali i više je nego očigledno da su svoje napade preusmjerili na servise za izravnu komunikaciju gdje nastoje pridobiti povjerenje osobe, nudeći sigurnost uplate putem stranice koja imitira izgled web stranica banaka, dostavnih tvrtki, i slično.
Kako razotkriti internetske prijevare i što učiniti, možete pročitati i na službenim internetskim stranicama Europske unije www.ec.europa.eu.