Dalija Orešković, predsjednica stranke START i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u jeku predizborne kampanje za izbore za Europski parlament koji će se održati idućeg tjedna porazgovarala je s nama i dala nam odgovore na goruća pitanja. Oštro i bez dlake na jeziku opisala je aktualnu vlast, probleme koji izjedaju hrvatske građane i kroz razgovor izložila program svoje stranke za nadolazeće izbore, i još važnije, za obnovu Hrvatske.
Dugogodišnja ste odvjetnica , ali je javnost više saznala o Vama kao odlučnoj i hrabroj osobi tijekom pet godina na mjestu predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Što je ono što Vas čini odlučnom i hrabrom i što vas je ponukalo da krenete u političke vode?
– Suočavanje s realnošću. Tih pet godina provedenih na javnoj dužnosti u tijelu koje se tek gradilo za mene je bilo jedno gorko iskustvo. Bila bih sretnija da nisam popila taj pelin. Imala sam priliku naučiti na koji način sustav funkcionira iznutra i na drugačiji način sagledati zašto smo kao društvo i kao država postali neuspješni. Vidjela sam kako politička vlast pokušava upravljati svim procesima i kako vladavina prava u praksi ne postoji. Mojim odlaskom brojni procesi počeli su se kretati unatrag. To je vidljivo po porastu nepovjerenja, padu slobode medija, padu gospodarskih trendova. Taj opći dojam vidljiv je svakome od nas. To je također jedan od razloga za iseljavanje brojnih naših ljudi. Država je na neki način privatizirana i prilagođena onima koji imaju člansku iskaznicu neke od dominantnih političkih stranaka. Svi ostali nemaju mjesta ovdje, osjećaju se nepoželjno i sreću traže negdje drugdje. Glavni krivac tome je HDZ. Ali razlog mog djelovanja je i taj što je oporba postala jalova. Tendencije političkih procesa idu k tome da će u idućem sazivu biti još manje demokracije i još manje vladavine prava ako se nešto ne poduzme.
Što je ono što treba promijeniti u Lijepoj našoj, mislimo na politiku i na ljude koji vode državu i prema Vama koji je to ispravan put kojim Hrvatska treba ići i kako vidite budućnost Hrvatske?
– Treba promijeniti političku vlast koja je dovela do sloma pravne države i svih standarda kojima svjedočimo danas. Nažalost, mnogi se boje glasati onako kako bi trebalo da do takve promjene i dođe. Imamo preveliki broj jedinica lokalne samouprave koje u svom vlasništvu imaju komunalne tvrtke i druge pravne osobe. Često su te tvrtke i druge pravne osobe u vlasništvu županija, gradova ili općina jedini ili najveći poslodavac na tom području. Svi koji stupaju u poslovne odnose s njima vezani su uz trenutnu političku vlast. Ljudi se boje za svoju egzistenciju, pa iako ne podržavaju način na koji se vlast ponaša, strah ih je podići glas i pobuniti se protiv toga. No, ako mislimo našu djecu zadržati ovdje i da je opći boljitak države moguć onda moramo poći od promjene vlastitih stavova i obrazaca ponašanja. Moramo postati aktivni i početi od sebe, pa ćemo tako promijeniti i politiku. Pored straha, ljudi su navikli na to da ih se u politici ništa ne pita, pa su odustali od izlaska na izbore. To koristi glavnim političkim strankama, jer će tako lakše dobiti izbore glasovima svojih članova. Tako pobjeđuju oni zbog kojih je stanje svakim danom sve gore. U svjetonazorskom smislu se vraćamo nekoliko desetljeća unatrag i društvena klima je sve konzervativnija. Mlade generacije se sve manje vide ovdje jer se kreativnost, inovativnost, znanje i trud ne cijeni i ne potiče. Tako gubimo najvažniji resurs za uspjeh, a to su ljudi. Ako ne dođe do promjene, budućnosti u Hrvatskoj jednostavno nema. Ne mogu prihvatiti da ljudi u Slavoniji i Lici unatoč svemu i nadalje biraju istu stranku koja je dovela do vrijednosnog, moralnog i političkog sloma. Rješenje vidim u tome da se građani aktivno uključe u osmišljavanje politike. Dobar primjer za to su i građanske inicijative, no izlazak na izbore je osobito važan. Procjenjuje se kako će nakon šest godina članstva u EU na ove izbore izaći oko 20% birača, a to je poražavajući rezultat. Jedan od rijetkih nacionalnih konsenzusa oko kojeg smo se složili nakon osamostaljenja je bio ulazak u Europsku uniju. Međutim, politika je toliko malo ulagala u to da se našim građanima objasni i približi zašto nam je važna Europa, pa danas svjedočimo sve većoj popularnosti stranaka koje se zalažu za izlazak Hrvatske iz Europske unije. Hrvatska bez Europe nema gospodarske šanse. S obzirom da 70 – 80% zakonodavstva dolazi iz Europske unije, nije svejedno tko sjedi u Europskom parlamentu.
Prije četiri dana u Rijeci ste izjavili da treba smijeniti HDZ s vlasti. Mnogi su to pokušali, pa nije išlo, u čemu je problem i kakvo je Vaše rješenje?
– Svi oni koji se slažu sa mnom da je HDZ kriv za stanje u kojem se Hrvatska nalazi moraju biti svjesni da su izbori za EU parlament prvi od ukupno tri koraka da ih se smijeni s vlasti. Na europskim izborima treba onemogućiti jačanje njihove moći. Nakon toga to treba nastaviti kroz predsjedničke izbore i u konačnici ostvariti na parlamentarnim. Dominantno se kod nas nameće tumačenje po kojem ako nešto nije bilo uspješno već u prvom koraku, radi se o neuspjehu. Osobito se takav stav nameće u politici. Međutim, to nije tako. Bitno je uvijek i u svemu stvarati kulturu upornosti te izgradnje uspjeha na zdravim temeljima. Do uspjeha ne može doći preko noći već postupno i tako da se jedna po jedna osoba uvjeri u ideju i u plan kako tu ideju ostvariti, kao i u važnost povezivanja i nadogradnje političke ideje i planova s idejama i prijedlozima drugih. Stvari će se početi mijenjati na bolje kad to postane naš zajednički cilj, odnosno barem cilj dovoljne kritične mase.
Vaša stranka Start i Vi, naravno, veliki ste zagovornik antikorupcije što je sigurno pokrenulo i bivše radno mjesto na kojem ste vidjeli puno toga.
– Kroz iskustvo u primjeni Zakona o sukobu interesa vidjele su se nelogičnosti i manjkavost postojećeg zakonodavnog okvira. Srž problema je u tome što promjena zakona ovisi o političkoj volji koje, konkretno u HDZ-u, nema. Otkako sam prestala raditi u Povjerenstvu bilo je nekoliko pokušaja izmjene, ali nijedna nije išla u smjeru poboljšanja postojećeg Zakona već je namjera Vlasti bila da se osakati ono malo dobrih stvari koje trenutno postoje. Nedavno je ministar uprave Lovro Kuščević ponovno najavio sramotno smanjivanje ovlasti Povjerenstva za sukob interesa. Očito je na takav potez potaknut aferama ministra Tomislava Tolušića i drugih ministara kao i aferama samog predsjednika Vlade koji je u nekoliko slučajeva koji su javnosti dobro poznati, sasvim izgledno bio u sukobu interesa. Kad je cijela stranka umočena u klijentizam i korupciju, a oporba je tako jalova onda je jedina opcija stvoriti alternative. Problem je u tome što neke nove opcije koje se pozivaju na antikorupcijske programe, ne nude konkretan sadržaj ili nemaju demokratska rješenja. Zgrožena sam idejama Živog zida i zbog zagovaranja izlaska iz Europske unije, i zbog prikupljanja potpisa za referendum kojim se želi onemogućiti financiranje rada političkih stranaka iz državnog i drugih javnih proračuna. Riječ je o opasnom prijedlogu koji narušava sustav parlamentarne demokracije. Slažem se da treba promisliti okvire i primjerene iznose sredstava koji se iz proračuna isplaćuju, ali ako dopustimo da isključivo privatni sektor financira politički rad, onda će oni koji su financijski moćni financirati one koji će njima odgovarati, a potom i donositi odluke kakve odgovaraju njihovim sponzorima i tu će tek biti manje demokracije. Neće ljudi koji kopaju po kontejnerima uplaćivati donacije već oni koji imaju viška. Također, smatram da je loša ideja spojiti ministra pravosuđa, ministra unutarnjih poslova i predsjednika Vlade u jednoj osobi jer se tako koncentrira prevelika moć u jednoj osobi, a slabi se sustav uzajamne provjere, sustav uzajamnih kočnica i ravnoteža koji predstavlja okosnicu demokratskog sustava. Unatoč slomu pravne države i lošem životnom standardu, ne smijemo rješenja tražiti u političkim opcijama koje na valu populizma nude manje vladavine prava i manje demokracije.
Zanima nas Vaše mišljenje, koliko politika, odnosno vladajući imaju utjecaj na pravosuđe?
– Puno sam toga rekla na tu temu, ali to uvijek treba ponavljati. Taj utjecaj je velik. Primjer je i Milan Bandić koji od 2014. ima nekoliko optužnica za velike korupcijske afere. Ustavni sud kad je donosio odluku o pritvoru Milana Bandića primijenio je drugačiji standard od onog koji se odnosio primjerice na sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić-Merzel koja je da bi izašla iz pritvora morala dati ostavku na svojoj dužnosti. Bandić je platio jamčevinu i nesmetano je mogao obavljati dalje svoj posao gradonačelnika. Riječ je o upravljanju proračunom koji je veći od zbroja proračuna svih ostalih jedinica lokalne samouprave zajedno i na taj način nije teško osigurati podršku različitih društvenih skupina i politički utjecajnih ljudi. Gledamo kako raste broj njegovih zastupnika u aktualnom sazivu Sabora. Ne mogu tvrditi da se radi o korupciji jer za to nemam dokaza, ali mogu smatrati da se radi o vrlo gadljivoj političkoj trgovini. S takvom snagom u parlamentu, on danas može ucjenjivati kompletan državni vrh. Država koja nema volju i sposobnost da u pet godina pokrene i dovrši njegove procese, država je koja nema samopoštovanje. Cilj START-a je objasniti našim građanima da nismo državu postavili na zdrave temelje. Ključ naših politika opisan je u akronimu naše stranke, a to je detekcija problema, uspostava jakog institucionalnog okvira i jake države kao jakog regulatora koji jamči načelo jednakosti i ravnopravnosti. Na to treba osmisliti i nove gospodarske politike koje ne smiju imati kratkoročne ciljeve. Sve što je vrijedilo predali smo strancima. Očito je da dosadašnja vlast nije znala upravljati svojim resursima i ne služi svojim ljudima. Moramo odlučiti gdje se vidimo za deset, dvadeset godina. Ljudi moraju imati tu sliku.
Vaše mišljenje o inicijativi „67 je previše“?
– S ponosom mogu reći da su članovi START-a bili prvi, a čini mi se i jedini koji su u ponoć bili na trgu kako bi čestitali i sindikatima i građanima. Ovako fantastičan odaziv je prije svega politička poruka Andreju Plenkoviću o tome što građani misle o njegovim politikama. To je dokaz da se može kad se hoće i kad se građani uključe. Bilo bi dobro na tom valu nastaviti i glasanje za Europski parlament. Ovu inicijativu nismo podržali službeno kao stranka, već su ju mnogi od nas svojim potpisima podržali pojedinačno. Osobno smatram da se teret loših gospodarskih politika, kako ove, tako i proteklih vlada ne može prebijati preko najranjivijih skupina radnika, pa je utoliko ovo bio loš prijedlog. Činjenica je da dugoročno naš mirovinski sustav nije održiv i da je potrebno revidirati koji iznos mirovine se isplaćuje na temelju ukupno uplaćenog mirovinskog staža, a što se sve kroz mirovine isplaćuje na temelju posebnih propisa. Pod time mislim da bi trebalo tražiti izdvajanje povlaštenih, pa tako i braniteljskih mirovina u zaseban izvanproračunski fond i isplaćivati ih u sladu s mogućnostima tog fonda, a mirovinski sustav učiniti održivim tako što će se mirovine isplaćivati u skladu s ostvarenim stažem. Za održivost mirovinskog sustava nužno je i povećanje zaposlenosti. Sve dok ne dođemo do toga da je omjer zaposlenih u odnosu na umirovljenike bolji od onog koji je danas, a to je 1:1,2, ne možemo očekivati da će bilo tko od nas jednog dana biti zadovoljan svojom mirovinom, koliko god dugo radio.
Što se tiče izbora za Europski parlament, na Vašoj listi je 12 kandidata za EU izbore, vi ste nositeljica liste, hoćete li reći nešto više o vašim kandidatima, o vašem programu i rješenjima koje nudite?
– Rasprava spitzen kandidata za Europsku komisiju pokazala je da su upravo one teme koje će dominirati Europom u nadolazećem razdoblju, START u Hrvatskoj otvorio prvi. Naš program nudi konkretna rješenja. Osnovna tema je sigurnost ljudi. Naime, osjećaj nesigurnosti je ono što naše građane najviše muči, od nesigurnosti zbog nemogućnosti pronalaženja radnog mjesta i lošeg životnog standarda, pa do nesigurnosti zbog terorizma i klimatskih promjena. Par konkretnih primjera. Kako bismo olakšali mobilnost naših građana i potaknuli pronalazak radnog mjesta zalažemo se da se iz europskih sredstava financira mreža ultra-brzih vlakova kako bismo prometno bolje povezali različite dijelove Hrvatske i umjesto preseljenja brže putovali u različita mjesta. Također bi se ta mreža širila i na susjedne zemlje.
Kao velik problem također smo primijetili pitanje socijalnog „dumpinga“ gdje se za isti ili približan rad kod nas i u Europskoj uniji različito plaća. Mi predlažemo uvođenje europske minimalne plaće, ali ne jednoobrazno kako to čini SDP nego bi se ona odredila na temelju unaprijed definiranih kriterija te bi bila prilagođena životnim standardima i troškovima života u svakoj državi članici i revidirala bi se jednom godišnje. Time bi se ujedno i izbjeglo populističko licitiranje o povećanju najniže plaće među strankama pred izbore. Kroz mehanizme na razini Europske unije može se utjecati na to. Nije Hrvatska jedina koja se suočava s problemom iseljavanja stanovništva, ali druge su države reagirale na vrijeme i preokrenule su taj trend.

Vaš poziv prema građanima da izađu na EU izbore.
– Naša kampanja je vrlo skromna i motivirana željom da ljudi upoznaju vrijednosti za koje se zalažemo, kao i našu političku viziju. Naša poruka je da nama nisu cilj ovi izbori sami po sebi, nego ih koristimo kao sredstvo pronalaženja simpatizera i svih onih koji se žele uključiti u procese obnove naše zemlje. Mi želimo do parlamentarnih izbora potaknuti jedan preokret. Nastave li se trendovi koji dominiraju Hrvatskom danas, doslovno će parola biti „Sad ili nikad“. Još jedan ciklus HDZ-a na vlasti i mogu sigurno reći da Hrvatske nakon toga više nema.
Na listi stranke START za EU izbore nalaze se: Dalija Orešković, Bojan Glavašević, Nicole Kwiatkowski, Duje Prkut, Branka Lukačević – Gregić, Tomislav Žagar, Marina Pavković, Pero Mrnarević, Lejla Šehić Relić, Tonći Talaja, Igor Vlajnić i Nebojša Biškup.