Gradsko vijeće Grada Bjelovara donijelo je u srpnju 2021. godine Odluku o pokretanju postupka izrade Plana razvoja turizma Grada Bjelovara za razdoblje od 2022. do 2027. godine.
Naime, riječ je o srednjoročnom strateškom dokumentu koji će definirati viziju daljnjeg razvoja turizma, vodeći računa o svim aktivnostima, planovima razvoja, proširenjima smještajnih kapaciteta i unapređenju turističke ponude Grada Bjelovara do 2027. godine.
Također, Plan razvoja turizma Grada Bjelovara značit će i lakše privlačenje novca iz europskih fondova i natječaja resornih ministarstava. Nakon završenog postupka jednostavne nabave, izrada Plana razvoja turizma povjerena je Institutu za turizam iz Zagreba.
U skladu s tim gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak održao je u ponedjeljak 6. prosinca sastanak s predstavnicima Instituta za turizam, ravnateljem Damirom Krešićem, voditeljicom izrade Plana razvoja turizma za Grad Bjelovar Izidorom Marković Vukadin i članovima njihovog radnog tima.
– Što se tiče faze izgradnje Termi Bjelovar, znate da smo s tim projektom dogurali jako daleko. Stoga, cijelu viziju turizma grada Bjelovara želimo podići na jednu još višu razinu. Želimo da naše toplice jedan dan budu generator povezivanja svih ostalih turističkih aktivnosti na području grada. Bio sam na službenom sastanku u Ministarstvu turizma i doznao da će natječaj najvjerojatnije krenuti u prvoj polovici sljedeće godine. U procesu je izdavanje građevinske dozvole, što će trajati otprilike dva tjedna. Danas smo razgovarali o potencijalnim smještajnim kapacitetima, iskazali namjeru da napravimo rješenje po pitanju glamping kućica koje ne iziskuju puno novca, a u vrlo kratkom vremenu mogu rezultirati velikim efektom. Za izgradnju toplica očekujemo financiranje između 70 i 80 posto. One će biti kruna cijele priče turističkog razvoja Bjelovara. Ugovor s Institutom za turizam potpisan je 17. studenog 2021. godine na iznos od 118 tisuća i 750 kuna s PDV-om, dok je rok izvršenja usluge pet mjeseci, dakle do 17. travnja 2022. godine. Vjerujem da ćemo u tom vremenu imati i natječaj pri Ministarstvu turizma na koji ćemo se moći prijaviti vezano za toplice. Nakon izrađenog Plana razvoja turizma, Bjelovar bi se trebao gledati kao brend za okružene i logično oblikovane turističke regije, a razvoj i razvitak turizma svakako mora biti usklađen s načelom održivog razvoja, što smo i pokazali na primjeru samih toplica. Prema službenim brojkama, vidljivo je da rastemo u turizmu. Porast dolazaka u naš grad je značajan, međutim moramo biti realni i reći da je cijeli proces još uvijek u laganim povojima. Tek izgradnjom toplica ćemo moći vidjeti veći napredak, a s time će biti povezan i razvoj gospodarstva grada. Prošlog petka smo saznali da u Hrvatskoj trenutno još uvijek ne postoji projekt poput Termi Bjelovar, za kojeg je već dobivena građevinska dozvola, zaključuje gradonačelnik Dario Hrebak.
Institut za turizam jedini je znanstveni javni institut u Hrvatskoj specijaliziran za istraživanje i konzalting u turizmu. Svoje iskustvo temelji na znanstvenom radu, kontinuiranim istraživanjima i stalnom usavršavanju multidisciplinarnog radnog tima. Integrirani pristup turističkom razvoju i upravljanju koji uvažava razvojne aspekte poduzeća, turističke destinacije i nacionalnu turističku politiku, strateška je odrednica djelovanja Instituta. IT je partner nositeljima turističke aktivnosti u ostvarivanju zajedničkog cilja – postizanja veće konkurentnosti hrvatskog turizma. Institut za turizam je potpisnik Deklaracije o pristupanju Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu o zapošljavanju istraživača, a prihvaćena je i Strategija za upravljanje ljudskim resursima za istraživače koja se temelji na Povelji i Kodeksu.
– Glavni cilj razvoja turizma je podizanje standarda, kvalitete života one destinacije i onog kraja u kojem se taj turizam razvija. Institut se tim načelima vodi već duže od 60 godina. Sudjelovali smo u svim važnim fazama razvoja turizma u Hrvatskoj. Između ostalog, bavimo se i makroekonomskim analizama i istraživanjima tržišta. Na godišnjoj razini, Hrvatska od turizma uprihodi između 10 i 12 milijardi eura. U istraživanja samo od 2019. godine uključili i kontinentalni dio zemlje. U slijedećoj godini, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom planiramo provesti drugi dio istraživanja na razini cijele države. Jako puno ulažemo u znanja i kompetencije u održivi razvoj turizma. Izdavači smo drugog najstarijeg znanstvenog časopisa na svijetu koji se bavi pitanjima turizma i izdaje se od 1953. godine, rekao je Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam.
U nastavku su predstavljeni prvi koraci u izradi Plana razvoja turizma Grada Bjelovara.
– Nažalost, turizam u Bjelovaru se još uvijek događa sporadično. Imamo nekoliko manifestacija, od kojih su neke istaknutije i imaju regionalni karakter, međutim trenutno govorimo o turizmu u razvoju gdje je zapravo ruralno okruženje počelo preuzeti primat u smislu razvoja novih sadržaja. Za Bjelovar je to jako dobro. Dakle, postoji jače ruralno okruženje i veća kvaliteta destinacija, no u konačnici samom gradu je potreban pomak prema održivom i kvalitetnom turizmu koji će lokalnom stanovništvu pružiti veću kvalitetu života. Isto to se odnosi i na turiste za koje je potrebno osigurati sadržaj, ponudu i smještajne kapacitete. Jedan od prvih koraka je da se za svaku destinaciju osmišljavaju projekti, proizvodi i usluge. Upravo to se može postići kroz Terme Bjelovar. Sama prepoznatljivost i inovativnost je dobra i potrebna, no važno ju je kontinuirano razvijati. Mi ćemo napraviti detaljnu analizu stanja, što obuhvaća terenski obilazak cijelog prostora grada, sagledavanje svih postojećih razvojnih planskih dokumenata i projekata, gradske i županijske strategije turizma te strategije razvoja Termi Bjelovar. Kroz razgovore s dionicima i stručne radionice slijedi osmišljavanje vizije grada Bjelovara i ciljeva razvoja koje želimo postići. Primjerice, u usporedbi s Bjelovarom, Koprivnica ima puno manje noćenja, dok ih Varaždin ima deset puta više. Stanovnici Čakovca u domeni turizma prepoznaju iste vrijednosti kao i turisti koji tamo dolaze, dok građani Bjelovara ne prepoznaju iste vrijednosti kao njihovi turisti. To je vidljivo iz znanstvenog istraživanja kojeg smo proveli. Kao bivša građanka Bjelovara, ja kao najvažniji element percipiram glavni park i paviljon koji su svakako estetski vrlo važni segmenti. Međutim, ljude puno više zanimaju doživljaj ili gastronomija. Bjelovar ima dugu tradiciju kulture, raznih festivala, glumaca, glazbenika i umjetnika. Mi naglasak svakako moramo staviti i u tom pogledu. Na nacionalnoj razini, grad Bjelovar nema niti jedno zaštićeno prirodno dobro, ali sadrži prirodne vrijednosti koje bi se potencijalno mogle pretvoriti u turistički element. Svakako je dobro da se trendovi kreću u smjeru intenzivnog razvoja kontinentalnog turizma, pojasnila je Izidora Marković – Vukadin iz Instituta za turizam, voditeljica izrade Plana razvoja turizma za Grad Bjelovar.
