Obilježena je godišnjica prvog ustaškog masovnog zločina nad Srbima iz okolice Bjelovara koji se dogodio 28. travnja 1941. godine u Gudovcu. Komemoracija i vjerski obred održani su u četvrtak 28. travnja na Spomen – području u Gudovcu, gdje su okupljeni odali počast poginulim žrtvama.
Podsjetimo, preobraćeni u ustašku postrojbu, pripadnici Seljačke zaštite tada su po nalogu ustaškog pukovnika i zapovjednika nadzorne službe tog režima, Eugena Dide Kvaternika dan ranije uhitili 195 stanovnika sela Gudovac, Velikog i Malog Korenova, Prgomelja, Bolča, Klokočevca, Tuka, Stančića i Breze te ih idućeg jutra strijeljali u Gudovcu.
Na dan obljetnice, žrtvama su se između ostalih poklonili rodbina i prijatelji, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Bartol Šimunić, predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić, predstavnici Srpskog narodnog vijeća, antifašističkih udruga te Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista.
Uz bjelovarskog gradonačelnika Daria Hrebaka, u Gudovac je stigao i Marko Marušić, župan Bjelovarsko – bilogorske županije.
– Bez obzira na nacionalnost, vjeru ili rasu, svaki zločin je za osudu. Različitost među ljudima je bogatstvo s kojim se ponosi grad Bjelovar jer u njemu živi čak 21 od 22 registrirane nacionalne manjine. Dolazim iz ovog malog mjesta i tu sam proveo najveći dio svog života. Stoga, znam sve o događajima koji su se dogodili. Osjećam jedan teret i to je dobro. Kada ga prestanemo osjećati, trebamo se zapitati što će se dalje događati. Zbog toga sam zabrinut jednako kao i vi. Ne postoji zločin koji se može tolerirati i opravdati. Ljudi su ovdje stradali jedino iz razloga što su bili pripadnici jedne nacionalne manjine, poručio je gradonačelnik Hrebak.
Bjelovarsko – bilogorski župan smatra da je u Gudovcu počinjen neshvatljiv i sramotan čin koji zaslužuje jasnu i nedvosmislenu osudu.
– Ukoliko je imalo normalan i dobronamjeran, čovjek na ovom mjestu osjeća nelagodu. Čovjek će se pitati zašto, u ime koga i čega ubijati, strijeljati ljude? U ime koje ideje i ideologije? Za normalne ljude je takav čin zastrašujuće zlo koje čovjeku pomuti razum i pretvori ga u zvijer. Za mene je to jedini odgovor. Kao ljudi i kao kršćani, pozvani smo boriti se protiv tog zla. U toj borbi moramo biti dosljedni i ustrajni. Sada se slični zločini zbivaju u Ukrajini. Zlo je živo i protiv njega se moramo boriti, ističe Marušić.
Hrvatski general Luka Džanko u Gudovac je stigao prvenstveno kao antifašist i hrvatski branitelj, s velikom željom da se mladima na putu antifašizma pokaže što se u Gudovcu točno dogodilo. Smatra da nema revizije povijesti.
– To su učinile ustaše, ne Hrvati. Današnje i buduće generacije u svakom slučaju moraju učiti i doznati istinu. Ovdje su poginuli mještani sela, samo zato što su bili Srbi, rekao je umirovljeni general Luka Džanko, dopredsjednik Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista.
Predsjednik Antifašističke lige ističe kako je prije 40 godina mislio da se ratni zločini poput ovog više nikada neće dogoditi, no danas više nije tako siguran.
– Prije više od 80 godina, u Gudovcu je počinjen zločin od strane jednog zločinačkog režima. U normalnim prilikama, to bi bio daleki povijesni događaj. Jedino s idejama i vrijednostima slobode i jednakosti možemo se suprotstaviti mržnji, zlu i netoleranciji, kazao je Zoran Pusić.
Predstavnica Srpskog nacionalnog vijeća RH, Aneta Vladimirov članica je i Savjeta Javne ustanove spomen – područja Jasenovac, aktivna u Centru za mirovne studije, Antifašističkoj ligi Republike Hrvatske te Vijeću srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.
– Sva ova događanja sasvim su sigurno uznemiravala građane Bjelovara i okolice, neovisno o tome da li su bili Srbi ili Hrvati. Svima je bilo jasno da se nešto radikalno počelo mijenjati i zbog toga su osjećali veliki strah, poručila je Vladimirov.
Prisutnima se obratio i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH.
– Neljudski i zločinački ustaški režim prekinuo je živote 195 osoba. To je gorka, dokazana i dokumentirana istina. Žrtve su bile nevine. Da li je Srbin bio kriv za to što je? Ili Židov. Ili Rom. Njihova jedina krivnja bila je pripadnost određenoj rasi, naciji, odnosno vjeri i nije im se za što imalo suditi, rekao je Franjo Habulin.
Skupu se obratio izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Bartol Šimunić.
– Svima vama, a posebno obiteljima žrtava prenosim pozdrave i izraze poštovanja predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića. Nažalost, od ovog zločina u Gudovcu prošla je 81. godina. Taj vremenski razmak ne čini nam ništa lakše izabrati riječi kojima bi smo osudili ovaj zločin te izrazili poštovanje prema žrtvama. Možda zapravo takve riječe ne trebamo ni tražiti. One su tu, u našim mislima, u našim molitvama, kazao je Bartol Šimunić.
Na kraju komemoracije, vjerski obred održao je bjelovarski paroh Stefan Maksimović, grubišnopoljski Slaven Jovičić i Dragan Topić, paroh u Narti.